Voda je hemijski spoj dvaju atoma vodika i jednog atoma kisika (H2O). Ovo je osnovna definicija vode uz koju stoji i objašnjenje da je postojanje ovog spoja osnovni preduslov života na našem planetu. Ljudi su tradicionalno osjetljivi na vodne resurse i jako dobro prepoznaju njihovu važnost. U svim naseljenim područjima vodni resursi su od velike egzistencijalne važnosti lokalnoj zajednici.
Najmanje 60 posto tijela odraslog čovjeka sastoji se od vode, koja je potrebna svim živim stanicama u organizmu kako bi mogle funkcionisati. Voda djeluje kao lubrikant za zglobove, reguliše tjelesnu temperaturu putem znojenja i pomaže nam da se riješimo nečistoća iz organizma.
Čovjek duže može preživjeti bez hrane nego bez vode. Prema nekim naučnim saznanjima, najduže vrijeme koliko ljudsko biće može preživjeti bez vode je jedna sedmica. Naravno, uz druge otežavajuće okolnosti, kao što je visoka temperatura zraka, taj period bi bio znatno kraći.
Prilika da se bar jednom godišnje podsjetimo na nemjerljivu vrijednost vode i značaj rijeka, jeste Međunarodni dan rijeka koji se obilježava 14. marta. Međunarodni dan rijeka (International Day of Action for Rivers) je usvojen od učesnika Prvog međunarodnog sastanka ljudi ugroženih branama, održanog u Curitibi, Brazil, 14. marta 1997. godine. Skupu su prisustvovali predstavnici 20 država, koji su donijeli “Deklaraciju iz Curitibe”, nazvanu još i “Potvrda prava na život i sredstava za život ljudi afektiranim velikim branama”.
– Da bismo ojačali svoj pokret izgradićemo i ojačati regionalne i međunarodne mreže. Da bismo simbolizirali svoje rastuće jedinstvo proglašavamo da će od sada 14. mart biti Međunarodni dan borbi protiv brana i borbi za rijeke, vode i život – stoji u Deklaraciji.
Poslije desetine hiljada izgrađenih brana, a među njima visoko destruktivnih za hidroelektrane, poslije 80 miliona iseljenih i 400 hiljada km2 potopljene zemlje, ovakva Deklaracija je bila i očekivana. Tako se 14. mart obilježava i pod nazivom “Međunarodni dan borbe protiv visokih brana”.
Povoljno stanje okoliša je neophodno za ljudski opstanak i temelj našeg ekonomskog prosperiteta. Neodrživo korištenje prirodnih resursa se može prevazići ako slijedimo načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara.
Ako želimo imati dostupne sve pogodnosti koje nam rijeka pruža, moramo njima dobro upravljati i čuvati ih od štetnih i neodrživih praksi. Pad prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju stanje okoliša, uključujući i vodotoke.
Kako bi se unaprijedilo očuvanje i upravljanje rijekama, odgovorne organizacije provode niz projekata i kampanja. Na primjer, promovira se održiva hidroenergetika, gdje se zalaže za njen odgovorni razvoj, koji predviđa očuvanje najvrijednijih rijeka, uključivanje stanovništva u odlučivanje, te strateško planiranje i smještanje hidroelektrana. Također, zalažu se za zaustavljanje iskopavanja pijeska i šljunka iz rijeka i očuvanje vrsta i staništa kojima su ove rijeke posljednje utočište.
Pored specifičnih projekata, zaštitnici prirode se trude i uticati na zakone i planove upravljanja vodama te sve relevantne dokumente koje se odnose na korištenje rijeka. Promoviraju se prirodne mjere odbrane od poplava, u smislu vraćanja prirodnih poplavnih nizina u svoju funkciju, te se zalažu za revitalizaciju poplavnih područja i močvara kako bi se unaprijedila dinamika rijeka i poboljšalo njihovo ekološko stanje.
(Izvor: NatGeo, WWF, Zeleni Neretva, Ptice.info)
