U BiH Bolonja mrtva, može se pokopati dostojanstveno

Udruženje za razvoj akademskih sloboda u Bosni i Hercegovini održalo je jučer u Tuzli drugi otvoreni forum o temi „Integracija ili centralizacija univerziteta u Bosni i Hercegovini”, na kojem se pokušalo pronaći odgovor na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini može govoriti o integriranju ili centraliziranju univerziteta.

– Zalažući se za tzv. bolonjske principe Univerzitet u Sarajevu je sa usvajanjem bolonjskog koncepta krenuo u integraciju 2004. godine. Prošlo je deset godina, a iskustvo Sarajevskog univerziteta govori da je na djelu jedna gruba, rigidna centralizacija i da integracija služi samo kao paravan za provođenje centralizacije – izjavio je uvodničar foruma, profesor na Univerzitetu u Sarajevu Dubravko Lovrenović.

Kazao je da je u Bosni i Hercegovini Bolonja mrtva i da se može pokopati dostojanstveno, te krenuti od nule i vidjeti kako će i na koji način privremeno prilikama i mogućnostima ove zemlje obrazovati mlade.

– Jasno je da je stanje na univerzitetima u BiH pratilo stanje raspada društva, same države i institucija, znanstvenoga znanja i instaliranje alternativnih, odnosno „zlih znanja“, koja ne mogu pogotovo u oblasti društvenih i humanističkih znanosti ponuditi pozitivne ideje za budućnost ove zemlje – istaknuo je Lovrenović.

To je jedan od, kako kaže, krupnih razloga zbog kojih je grupa kolega zaposlenih na Univerzitetu u Sarajevu pristupila organizaciji Udruženja za razvoj akademskih sloboda u Bosni i Hercegovini.

– Mi u ovom udruženju smatramo da je izuzetno važno govoriti o uvažavanju akademskih sloboda na univerzitetima u BiH. Loše stanje koje postoji u cijelom bosanskohercegovačkom društvu dominira upravo na univerzitetima. Na univerzitetima su način organizacije, akademska sloboda i prava univerziteta temeljna pitanja za naše društvo – izjavio je redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Udruženja za razvoj akademskih sloboda u BiH Samir Arnautović.

Naglasio je da politika izravno sudjeluje u izborima svih rektora, čak u poslijednje vrijeme i u izborima profesora, te se zbog toga snose velike posljedice, jer se kasni i u organizacijskom i znanstvenom smislu u odnosu na Evropu.

– Došlo je krajnje vrijeme da ljudi koji imaju znanje da se umiješaju u to, da i politiku pokušamo da uvedemo u znanje kao kriterij, a ne pripadnost nacijama i političkim partijama – zaključio je Arnautović.

 

(Fena)