Prema procjenama ilegalnih komada oružja – u Bosni i Hercegovini je čak 750.000.
Dodatni problem je što je ilegalno naoružanje često predmet izvršenja krivičnih djela. Tako je bilo i juče kada je Anel Bećirović u Sarajevu usmrtio svoju bivšu nevječanu suprugu Emiru Maslan. Da li je oružje iz kojeg je pucao u Emiru bilo nelegalno, biće jasno nakon završenog vještačenja, ali je pištolj koji je uz njega pronađen, u trenutku okončanja talačke krize tokom koje je prijetio da će se ubiti bio, nelegalan.
„Izvršenim provjerama u raspoloživim bazama, za vatreno oružje – pištolj, koje je pronađeno kod osumnjičenog i privremeno oduzeto dana 13.11.2023. godine, utvrđeno je da za istim nije raspisana potraga, niti je predmetno oružje registrovano po bilo kom osnovu“, rekla je za Buku Mersiha Novalić iz MUP-a Kantona Sarajevo.
Najnoviji slučaj femicida ponovo je aktuelizira problem ilegalnog naoružanja u Bosni i Hercegovini koji očito vlastima nije prioritet.
„Taj događaj ponovo ukazuje da mi u BiH imamo problem držanja lako dostupnog ilegalnog oružja. To je ono što je odavno alarm za institucije da moraju mijenjati prije svega kaznenu politiku za državnje i upotrebu ilegalnog oružja. I s druge strane da moraju aktivnije donositi mjere na povećanju nivoa svijesti kod građanja o opasnosti držanja oružja“, rekao je za Buku Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
Dodaje i da je to posao za izvršnu vlast, dok zakonodavna mora gradi bolji, mirniji ambijent u kojem bi se građani osjećali sigurnije.
„I u kojem bi se građani oslobodili prvog motiva zbog kojeg drže ilegalno naoružanje, a to je strah od novog sukoba, nepovjerenje prema institucijama, da se taj motiv pomakne i da se stvori ambijent da se građani osjećaju sigurno, steknu povjerenje i oslobode se ilegalnog naoružanja“, govori Kržalić.
Sve se to, dodaje, moglo uraditi prije 10 godina, ali očito da nemamo sluha ni od strane zakonodavne vlasti tako ni od izvršne.
Dosadašnji napori vlasti da se smanji broj komada ilegalnog oružja su očito nedovoljni. Kržalić vjeruje da do masovnog predavanja ilegalnog oružja neće doći bez promjene ambijenta. Akcentira i potrebu za promjenu normativnog okvira.
„Imali smo inicijativu da se predlože izmjene prema kojima bi se ovo krivično djelo tretiralo kaznom dugotrajnog zatvora, to bi bila preventivna mjera da ljudi znaju da ako zloupotrijebe oružje koje drže mogu završiti u doživotnom zatvoru. Ima prostora i moglo se dosta više uraditi“, dodaje Kržalić.
Veliki broj komada ilegalnog naoružanja u rukama građana otvara i pitanje – je li nam oružje prelako dostupno?
„Svakodnevni incidenti sa upotrebom oružja daju potvrdan odgovor na vaše pitanje“, odgovara profesor FKN-a.
Safet Mušić, stručnjak za sigurnost za Buku kaže kako su domaće institucije u posljednje vrijeme spoznale da je problem ilegalnog naoružanja jedan od gorućih problema koji utiče na stanje opšte sigurnosti.
„S druge strane međunarodne organizacije koje djeluju u BiH, ali i Evropska unija i Europol su u svojim izvještajima već prepoznali problem nelegalnog oružja na prostoru čitavog zapadnog Balkana, a time i BiH… Vidimo to i kroz primjere od posljednjih dešavanja poput obračuna švedske mafije u BiH do toga da je u Velikoj Britaniji, Italiji, Grčkoj završavalo ilegalno područje sa područja zapadnog Balkana“, kaže Mušić.
Zabrinjava, dodaje, činjenica da svaka druga kuća u BiH ima bar jedan komad oružja.
„Od kojih je većina nelegalno oružje. Uglavnom se alarmi pale kada se dese nesretni slučajevi, to više nisu nesretni slučajevi to su više slučajevi nasilne upotrebe oružja odnosno korištenje oružja u kriminalne svrhe ili ubistva motivisana drugim razlozima“, pojašnjava Mušić za Buku.
Zvaničnih podataka o broju ilegalnog naoružanja nema, sve se svodi na istraživačke podatke.
„Podaci kojima mi u stručnim krugovima raspolažemo kao i zvanične institucije prema istraživanju UNDP govore da se 750.000 komada ilegalnog oružja nalazi u rukama građana BiH. Po nekim procjenama taj broj je veći, po nekim možda i niži, ali koristi se taj broj“, dodao je Mušić.
Borba države protiv posjedovanja i zloupotrebe ilegalnog naoružanja je slična kao i borba na drugim poljima – najviše posljedično, najmanje preventivno; najviše populistički i jednokratno, najmanje stručno i sistemski.
Buka
