PolitikaSvijet

“TTIP 2” i GMO – EU se zbog automobila odriče hrane, zdravlja i privatnosti

Kao što znamo, američki predsjednik Donald Trump je u predizbornoj kampanji grmio protiv ugovora u slobodnoj trgovini NAFTA s Kanadom i Meksikom, TPP s pacifičkim zemljama i ugovorom TTIP sa zemljama Europske unije. Prvi je uspješno revidiran u korist Sjedinjenih Država, Transpacifički sporazum (TPP) je na čekanju, dok se na onom s Europskom unijom radi na ubrzanom kolosijeku i bit će gori od prethodno zamišljenog Transatlantskog ugovora o trgovini i ulaganjima (TTIP).

Nakon svega, može se zaključiti da smo se prerano radovali da je Trump protiv ovakvih ugovora. Ne, on se njima ne protivi, već želi još veće pogodnosti za SAD od onih koje bi ostvarila u praktično ispregovaranim sporazumima.

U tom kontekstu se ističe ime Chucka Grassleya, poduzetnika u agro-prehrambenom sektoru iz Iowe i senatoru posebno bliskom  američkom predsjedniku Trumpu. Predsjednik se na  Grassleya oslanja kako bi ojačao savez s državama “Red Hillsa”, izbornoj bazi koja je godinama trpjela krizu izazvanu koncentracijom američkog poljoprivrednog sektora u nekoliko proždrljivih ruku. Ljudi iz tih saveznih država su na predsjedničkim izborima 2016. Trumpa vidjeli kao “spasitelja”, ali su mu na nedavnim srednjoročnim izborima uskratili podršku.

Upravo zato čelnik Odbora za financije američkog Senata sugerirao da će Trump iskoristiti prijetnju uvođenja 25% carina na uvoz automobila i rezervnih dijelova iz Europe i tako prisili Bruxelles na otvaranje europskog tržišta za američke poljoprivredne proizvode.

U srijedu, kako prenosi Financial Times, Chuck Grassley na konferenciji za novinare rekao kako se Europa “jako boji” američkih carina na automobile i da bi to mogao biti “alat koji će Europu dovesti do pregovora o poljoprivredi”.

“To ne mora nužno biti najbolja stvar, ali mislim da je predsjednik spreman to učiniti”, rekao je Chuck Grassley (85), republikanac iz Iowe i predsjednik Odbora za financije američkog Senata.

U međuvremenu je Kongres dodijelio Trumpu “brzi kolosijek” u komercijalnim pregovorima, dajući mu, između ostalog, zadaću vršenja pritiska na EU dok ne odustane od otpora uključivanju poljoprivrede u pregovore o trgovini koji su između EU i Washingtona pokrenuti  nakon summita u srpnju između predsjednika Trumpa i predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

Grassley je rekao da je tijekom tog sastanka bio vrlo jasan u pregovorima s povjerenicom EU za trgovinu Cecilijom Malmström.

“Moj komentar gospođi Malmström je bio kakvog smisla ima pregovarati ako se ne uključi i poljoprivreda?”, rekao je Chuck Grassley.

Sada je sve na Europskoj komisiji, koja je od europskih vlada već zatražila novi mandat koji će joj omogućiti da dovrši ono što se u biti može nazvati oživljenim sporazumom TTIP, ili TTIP 2.

Treba li podsjećati da je ovo otrovan sporazum koji bi otvorio pregovore o usklađivanju pravila između Sjedinjenih Država i Europe, koji iza trgovinskih razloga krije razne klopke za ostvarivanje profita na štetu kvalitete roba, zdravlja i okoliša.

S druge strane, povjerenica Malmström je više puta uvjeravala javnost da Vijeće EU u pregovorima nije spremno otvoriti poglavlje o poljoprivredi, što bi se učinilo nekoliko tjedana pred izbore za Europski parlament u svibnju.

Međutim, saznaje se da je razmjena “hrana za automobile” snažno podržana od strane Njemačke i njezinih saveznika u lancu opskrbe automobilskim dijelovima u istočnoj Europi, kao i same Europske komisije.

Europska komisija žuri da zaključi ovaj dio pregovora za takozvani TTIP 2, da što više smanji prostor manevarske slobode za moguće izmjene nakon moguće promjene ravnoteže u Europskom parlamentu i naknadne promjene članova Europske komisije. Konkretno, tim Jean-Claudea Junckera želi spriječiti da nova Europska komisija mijenja postignuti sporazum sve na veliko oduševljenje Njemačke, kojoj je automobilska industrija vitalni sektor za gospodarski rast, koji bilježi usporavanje.

Štoviše, nakon neformalnog srpanjskog dijaloga između Junkera i Trumpa je posljednjih mjeseci, kako je dogovoreno, zabilježen snažan rast uvoza genetski modificirane soje iz Sjedinjenih Država, unatoč europskim pravilima o samoodređenju država članica o tom pitanju i činjenice da ta pravila ni na koji način nisu opozvana.

Na primjer, Njemačka, Nizozemska i Belgija, koje imaju brojne velike farme svinja, odmah su povećale uvoz američke soje, što je temeljna hrana za takve farme. U samo 12 tjedana, između kraja srpnja i sredine rujna, uvoz američke GM soje, koji je godinu dana ranije činio samo 25% uvoza ovog proizvoda u EU, skočio je za 133%, dosegnuvši ukupno 52%. SAD su kao izvoznik soje u EU premašile Brazil, čiji je izvoz u EU pao na 40%, iako je latinoamerička zemlja bila vodeći europski dobavljač soje.

Sporazum Trumpa i Junckera je odmah uznemirio europske proizvođače, prije svega talijanske, koji su  vodeći europski proizvođač soje s oko 50% proizvodnje EU ili 1,1 milijun tona godišnje, čak više od Francuske.

Međutim, samodostatnost Italije ne prelazi 20% i zahtijeva snažan i rastući uvoz za prehranu stoke, što i jeste ključ Trumpove strategije koja se nasukala u Kini. U Europi je zabranjen uzgoj genetski modificirane soje, iako je sva  uvezena američka soja genetski modificirana. Međutim, njena kupnja je omogućena zato što je EU odavno uklonila veto na uvoz GM soje samo za stočarstvo, dok veto ostaje na proizvodima za ljudsku potrošnju. No, gdje je tu logika, ako kasnije proždiremo meso stoke koja je uzgojena američkom genetski modificiranom sojom?

No, pritisci za daljnje povećanje uvoza američkih poljoprivrednih proizvoda su vrlo snažni. Na nedavnom prijemu u Washingtonu su, uz senatora Grassleya, glavne udruge američkih proizvođača hrane i pića pojasnile da neće podržati nikakav sporazum koji ne uključuje teme koje ih zanimaju.

Strateški cilj Sjedinjenih Država je i da od Europe dobiju izuzeće od poreza i ograničenja vezanih za zaštitu i monetizaciju naših osobnih podataka i mjesta za digitalno preuzimanje softvera, filmova, glazbe i drugih američkih proizvoda. Iza ovih pritisaka i pisanih zahtjeva stoje FB, Amazon, Netflix i Google.

U ovom trenutku europske vlade jednom zauvijek moraju pojasniti svoje stavove i reći hoće li Ceciliji Malmström mandat za oživljavanje sporazuma TTIP, bez obzira na štetu po sve nas, ignorirajući tako milijune potpisa i tisuće protesta koji su diljem Europe održani u posljednjih nekoliko godina i što je nepopravljivo narušen kredibilitet Europskog parlamenta i Europske komisije u očima većine europskih građana?

Za sve vlade, posebno uoči izbora za Europski parlament, ovo je pravo vrijeme da pokažu svoje istinske namjere. Problem je što ovu temu mainstream mediji uporno guraju pod tepih i iz svog arsenala izvlače stare i vječno korisne ideološke i svjetonazorske teme, korisne za stvaranje podjela u društvu.

Zanimljiv je slučaj Italije, gdje je aktualna većina i vladajuća koalicija uvijek bila eksplicitno protiv sporazuma TTIP smatrala ga gaženjem prava Talijana i svih građana EU. Sad je prilika da ministri talijanske vlade ili premijer to Junckeru i Ceciliji Malmström u Bruxellesu kažu otvoreno i da im uskrate mandata kojeg bi iskoristili za izigravanje volje građana.

Što se ostalih zemalja tiče, još jasniji signal Bruxellesu bi bila poruka odbacivanjem novog-starog ugovora  TTIP u nacionalnim parlamentima, možda i sporazum CETA o liberalizaciji trgovine s Kanadom, kojeg bi svakako trebalo revidirati u svjetlu novog trgovinskog sporazuma između Kanade i Sjedinjenih Država.

Vremena nema na bacanje i bilo tko tko misli djelovati mora odmah prijeći s riječi na djela, držeći se obveza prema građanima koji to traže svih ovih godina. Politički i zakonodavni instrumenti da se to učini postoje, ali je pitanje postoji li političke volje i odgovornosti.

N. BABIĆ

Logicno.com

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close