Profesor ustavnog prava za Vijesti.ba
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da, ukoliko bi se inicijativa SDA za ocjenu ustavnosti naziva RS našla pred Ustavnim sudom BiH, ova pravosudna institucija ne bi ulazila u meritum, nego bi odbacila zahtjev uz navod da nije nadležna ocjenjivati ustavne odredbe.
U razgovoru za Vijesti.ba, Trnka ističe da su tačna tumačenja stručnjaka o tome da je RS ustavna kategorija, te da Ustavni sud BiH ne može ocjenjivati da li je jedna odredba Ustava u saglasnosti s drugom.
Ne dolazi u obzir, dodaje, ni da se pozivom na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima dovodi u pitanje RS.
“Bilo je takvih razmišljanja da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad Ustava BiH, te da bi onda Ustavni sud BiH, pozivajući se na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, mogao mijenjati Ustav BiH. No, to nije praksa ni Ustavnog suda BiH niti Evropskog suda za ljudska prava. Recimo, u predmetu ‘Sejdić – Finci’ i sličnim predmetima, Evropski sud za ljudska prava nije poništio diskriminirajuću ustavnu odredbu, nego je naložio domaćim vlastima da oni to urade”, pojašnjava ovaj pravni stručnjak.
On upozorava da su u RS evidentna masovna kršenja ljudskih prava i sloboda, te da je krajnje vrijeme da se domaćoj i međunarodnoj javnosti ukaže na to. No, inicijativa za ocjenu ustavnosti samog naziva entiteta nije put koji će dati efikasan rezultat.
Stoga naš sagovornik pojašnjava druge modele i načine na koje se može skrenuti pažnja na diskriminaciju.
“To se može učiniti političkim sredstvima na način da se zatraži sjednica Vijeća za implementaciju mira, kao što je to zatražio ruski predstavnik. Tako bi neko od prijatelja BiH mogao zatražiti sjednicu na kojoj će se obaviti temeljita rasprava na osnovu ozbiljne analize o kršenju ljudskih prava i sloboda. Drugi način je da tim pravnih stručnjaka pregleda sve zakone i propise u RS. Siguran sam da bi se našao veliki broj njih koji krši ustavna načela i ravnopravnost naroda. Takvi zakoni i propisi bi se mogli lako obarati na Ustavnom sudu BiH. Budući da postoji veliki broj Bošnjaka, Hrvata i drugih naroda koji su u RS diskriminisani, postoji još jedan način. Njima treba pomoći i pravno olakšati da se obrate tužbama pred Evropskim sudom za ljudska prava, te da se kroz masovne tužbe skrene pažnja na cijelu situaciju”, precizira Trnka.
Zašto SDA, koja u svom članstvu, između ostalih, ima i izvrsne pravnike, najavljuje pokretanje apelacije koja je, po svemu sudeći, unaprijed osuđena na propast, pitanje je koje, ističe Trnka, treba postaviti ovoj političkoj partiji.
“Proizveli su neke političke efekte, samim tim što su uslijedile rekacije u RS. Pokazalo se da su svi stali iza srpskog nacionalnog interesa, te da ne pokazuju nimalo spremnosti da se kritički odnose prema kršenju prava u RS, a očigledno je da se na više načina to radi”, navodi Trnka.
(Vijesti.ba)
