Agonija zbog neusvajanja državnog budžeta trajala je mjesecima, a mnogi su sumnjali u održavanje izbora.
Glavno političko pitanje krajem prošle i početkom ove godine bilo je – hoće li biti održani Opšti izbori 2022 jer vlasti u BiH nisu pravovremeno usvojile Budžet institucija BiH za 2022. godinu.
Savjet ministara je 6. juna usvojio nacrt budžeta, te odluku da se za održavanje Opštih izbora posudi 9,7 miliona maraka od Regulatorne agencije za komunikacije.
To je bilo nedovoljno, pa je sutradan 7. juna visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nametnuo odluku o finansiranju Opštih izbora čime je obezbjedio dostatan iznos za održavnaje izbora – 12,5 miliona konvertibilnih maraka. Ovim su stvoreni uslovi za održavanje izbora koji su raspisani mjesec ranije.
Osnovne informacije o izbornim pravilima
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini raspisani su 4. maja, a održaće se u nedjelju 2. oktobra. Sutra, mjesec pred održavanje izbora, zvanično počinje izborna kampanja, iako smo zabilježili više slučajeva preuranjene izborne kampanje.
Izborna kampanja traje do 1. oktobra do 7 sati ujutru kada počinje izborna šutnja koja traje do zatvaranja biračkih mjesta. Tokom izborne šutnje političkim subjektima i kandidatima zabranjene su sve aktivnosti javnog oglašavanja njihovih političkih aktivnosti. Svaki interni sastanak u tom periodu mora ostati interni i javnost o tome ne smije biti obaviještena.
Politički subjekti tokom izborne kampanje imaju pravo da vode kampanju u mirnom okruženje, organizuju tribine, javne skupove, i dijele promotivni materijal.
Članom 7.3. Izbornog zakona BiH zabranjeno im je nositi i pokazivati oružje na političkim skupovima, biračkim mjestima i njihovoj okolini, kao i za vrijeme okupljanja u vezi s aktivnostima političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata u izbornom procesu.
„Zabranjeno je ometati skupove drugih političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata, kao i podsticati druge na takve aktivnosti; sprječavati novinare da obavljaju svoj posao u skladu sa pravilima profesije i izbornim pravilima; obećavati novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobivanja podrške birača ili prijetnje pristalicama drugih političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata; podsticati na glasanje lice koje nema pravo glasa; podsticati lica da glasaju više puta na istim izborima, ili da glasaju u ime drugog lica“, odredbe su Izbornog zakona, a novim Izmjenama i dopunama koje je nametnuo visoki predstavnik zabranjeno je i lažno predstavljanje u ime političke stranke, koalicije, kandidata, kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora u ime političke stranke. Pojednostavljeno, za trgovinu mjestima u biračkim odborima propisana je novčana sankcija.
Takođe, izmjenama je ranije zabranjeni govor mržnje po prvi put dobio i svoju definiciju: “Govor mržnje” je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
Sankcije nikad veće
Najveća promjenama koju je nametnuo visoki predstavnik tiče se sankcionisanja političkih subjekata i kandidata u slučajevima kada krše odredbe Izbornog zakona. Kazne su povećane trostruko. Sa minimalne od 1.000KM na 3.000KM, dok je maksimalna novčana sankcija sa 10.000KM povećana na 30.000KM.
“Pored tih sankcija CIK može narediti uklanjanje kandidata sa kandidatske liste ukoliko se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za kršenje Iizbornog zakona, osim toga moguće je poništiti ovjeru političkog subjekta i to je najstrožija kazna koju CIK može izreći”, rekla je nedavno članica Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica-Prutina.
Koalicija “Pod Lupom”: Kampanja počinje samo na papiru
Koalicija za slobodne i poštene izbore ”Pod lupom” koja zajedno sa 85 organizacija civilnog društva i neformalnih grupa posmatra predizborni period u BiH predstavila je nalaze jednomjesečnog dugoročnog posmatranja izbornog procesa.
U okviru posmatračke misije Koalicije „Pod lupom“ zabilježeno je ukupno 636 izbornih nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju u vrijeme kada je to zakonom zabranjeno. Ukupno je zabilježeno 390 slučajeva preuranjene izborne kampanje, od kojih je 157 slučajeva plaćena izborna kampanja na društvenim mrežama. Prijave sa dokazima su dostavljene Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Želim skrenuti pažnju na to da sutra, 02. septembra, zvanično počinje izborna kampanja, što će značiti da će politički subjekti moći zakonito raditi na aktivnoj promociji svojih programa i kandidata i kandidatkinja. Pozivamo političke subjekte da poštuju Izborni zakon BiH i vode dostojanstvenu i poštenu izbornu kampanju, ali pozivamo i medije u BiH da pod jednakim uslovima omoguće oglašavanje svim političkim subjektima i djeluju u najboljem interesu građana i građanki. – izjavio je Dario Jovanović, projekat menadžer Koalicije „Pod lupom“ na konferenciji za medije.
Od ostalih najučestalijih nepravilnosti, njih 185 odnosi se na različite oblike zloupotrebe javnih resursa u svrhe političke promocije, a što uključuje intenziviranje infrastrukturnih radova, funkcionersku kampanju, promociju i obilježavanja početka ili završetka određenih javnih radova, davanje različitih oblika pomoći i sl.
Iz Koalicije “Pod lupom” su istaknuli da su prethodno informisali javnost da se određeni broj općinskih i gradskih izbornih komisija suočava sa problemom popunjavanja biračkih odbora jer politički subjekti nisu dostavili dovoljan broj kandidata za članove i zamjenike članova biračkih odbora.
I u ovom trenutku, skoro 63 % općina i gradova se susreće sa ovim problemom. Ponavljamo da ovo može upućivati da su posljednje izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na zabranu nezakonite trgovine mjestima u biračkim odborima i uvođenje sankcija za ove slučajeve urodile plodom, s obzirom da je moguće da su tzv. „fantomski“ politički subjekti, te drugi politički subjekti koji su spremali manipulacije članstvom u biračkim odborima, odustali od svojih namjera. – izjavila je Jelena Tanasković-Mićanović, koordinatorica za javne politike Koalicije “Pod lupom”.
Iz Koalicije “Pod lupom” su podsjetili da će Za Opće izbore 2022. godine, ispred Koalicije „Pod lupom“ će biti angažovano preko 2000 posmatrača i posmatračica izbornog dana.
Svi građani i građanke su posmatrači izbornog procesa, te ih pozivamo da nam prijave sve uočene izborne nepravilnosti te da se prijave da postanu građanski, nestranački posmatrači Koalicije „Pod lupom“. – istaknuo je Hasan Kamenjaković, PR Koalicije „Pod lupom“.
Koga biramo?
Na predstojećim opštim izborima biramo članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika Republike Srpske, poslanike u: Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Skupštinama 10 kantona. Ukupno 3.368.666. građana ima pravo glasa, uključujući i 69.966 birača koji su se prijavili za glasanje izvan BiH.
Buka
