Prvi predsjednički intervju Mladena Ivanića ekskluzivno za TV1
SARAJEVO – Politika kompromisa i dogovora, politika traženja rješenja, a ne promocije sukoba zajednička su konstanta novih članova Predsjedništva BiH. Svi smo govorili o potrebi da se stvori novi ambijent u kojem ćemo proizvoditi bolje ekonomske prilike, u kojem ćemo se baviti stvarnim problemima ljudi, a ne velikom političkom galamom o ustavima i svemu, a sve ostane isto, rekao je za TV1 novi predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić (PDP).
TV1: Danas ste zvanično preuzeli dužnost člana Predsjedništva BiH i prvi ste predsjedavajući Predsjedništva BiH. Kako je izgledao prvi sastanak sa drugom dvojicom članova?
IVANIĆ: Vrlo korektno. Danas smo imali neformalni sastanak, zvanični ste imali priliku vidjeti u prenosu uživo. Više je to bila konstituirajuća sjednica. U neformalnom dijelu smo otprilike govorili kako bi trebalo da radimo. Posebno mi je značajno jeste naš dogovor da gradimo povjerenje jedni prema drugima, što znači da budemo iskreni, otvoreni, te da bez bilo kakvih prizemnih političkih igara pokušamo uspostaviti međusobno povjerenje. Vjerujem da će to biti slučaj.
TV1: U govorima tokom inauguracije čuli smo šta pojedinačno svako od vas očekuje i koji će biti prioriteti, a šta će biti prioriteti tročlanog, zajedničkog Predsjedništva BiH?
IVANIĆ: Vidjeli ste da kod sve trojice postoji zajednička konstanta, a to je politika kompromisa i dogovora, politika traženja rješenja, a ne promocije sukoba. Mislim da je to ono što je zajedničko. Svi smo govorili o potrebi da se stvori novi ambijent u kojem ćemo proizvoditi bolje ekonomske prilike, u kojem ćemo se baviti stvarnim problemima ljudi, a ne velikom političkom galamom o ustavima i svemu, a sve ostane isto.
Predsjedništvo BiH nema neposrednu ulogu u stvaranju ekonomskog ambijenta, ali ako bude u stanju da promoviše pozitivan ambijent i pozitivnu klimu, daće nanajveći doprinos privlačenju investitora. Ljudi će možda reći da u BiH ima nešto normalno, da vrijedi investirati i počeće dolaziti. Naša obaveza je da stvorimo normalan ambijent i ništa više od toga.
TV1: I tokom kampanje govorili ste da nemate namjeru izlaziti u javnost sa stvarima oko kojih se ne možete složiti. Je li to jedinstven stav i ostalih članova Predsjedništva BiH?
IVANIĆ: Jeste. Iskreno vam kažem da jeste. Rekli smo da smo svjesni činjenice da postoje stvari oko kojih se ne možemo dogovoriti. Izetbegović je danas pomenuo prošlost, postoje stvari oko uređenja BiH, koje vjerovatno različito gledamo. O tome trebamo razgovarati kao razumni ljudi, ali mislim da time ne trebamo trovati javnost. Nije realno očekivati da ćemo mi u BiH o svakom pitanju misliti isto. To ni blizu nije realno, ali je realno da stvari oko kojih se ne možemo dogovoriti i oko kojih imamo različite poglede, ostavimo po strani, a da u javnost izlazimo sa stvarima oko kojih smo se dogovorili, o onima koje nisu sporne nikome, o onima koje predstavljaju elementarne evropske vrijednosti koje i kod nas treba da budu karakteristika normalnog ponašanja. Vjerujem da to može biti pozitivan pomak svuda. Ne da se svaki dan izlazi sa svađama, kojima se javnost truje, dijeli, opterećava, već da pokušamo da makar male stvari oko kojih smo se dogovorili budu način našeg djelovanja u javnosti.
TV1: Kada će i kome Predsjedništvo BiH dodijeliti mandat za sastav Vijeća ministara BiH?
IVANIĆ: I to smo se dogovorili. Sticajem okolnosti, jednu nedjelju neće biti mene, jednu Dragana Čovića, ali i zbog drugih razloga, dogovorili smo se da ćemo u proces konsultacija oko izbora mandatara za sastav Vijeća ministara ući prvih deset dana decembra.
Realno, mi znamo da to pripada bošnjačkom narodu po principu rotacije i niko nema problem s tim. Čović i ja mislimo da to ime treba da da SDA. U principu treba proći konsultacije da vidimo kakvu ćemo većinu imati i hoće li novi mandatar imati dovoljno podrške da kreira većinu u Vijeću ministara koja njemu odgovara. Realno, mandatara će odrediti ljudi iz SDA i to je sasvim prirodno njihova obaveza.
TV1: Koje su ključne smjernice kada je u pitanju vanjska politika BiH, barem tamo gdje postoji saglasnost?
VIJESTI.BA: To je sigurno nastavak dobre prakse prethodnog saziva, da ne kritikujemo sve što su oni radili, bilo je tu i dobrih stvari. Jedna od njih je bila dobra saradnja sa susjednim zemljama i zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Objektivno, popravljeni su odnosi sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, ali i ostalim zemljama iz tog bivšeg prostora. Mislim da na tome i dalje treba biti naglasak. Međutim, mislim da BiH treba biti aktivnija u regionalnoj saradnji. Mi bismo trebali naredne tri, četiri godine osmisliti nekoliko projekata koji su od značaja za sav region, snažno ih afirmisati, izboriti se za podršku tim projektima u EU i pokazati da nismo samo objekt na koga međunarodna zajednica djeluje, nego smo i ozbiljan subjekt, znamo voditi projekte. To bi moglo takođe biti pozitivna stvar u promjeni imidža BiH.
Imali smo neformalne razgovore i sva trojica smo spremni da vrlo brzo nađemo rješenje za mehanizam koordinacije, čime bi s oslobodila značajna finansijska sredstva i omogućila dosljedna primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi moglo biti pozitivna vijest. Generalno, mislim da je naš interes dobra saradnja sa SAD i sa Rusijom. To su ipak dvije zemlje koje su na neki način i opredijelile Dejtonski sporazum, te zemljama članicama Vijeća za implementaciju mira.
Moje mišljenje, o kojem nisam razgovarao sa drugim kolegama, jeste da mi moramo pokazati svoj stav i da 20 godina poslije Dejtona BiH treba da počne sama upravljati sobom. Volio bih da postignemo saglasnost, da pokažemo zrelost i da dođe do ukidanja OHR.
TV1: Kako riješiti pitanje vojne imovine? Hoće li tu biti dobrih vijesti?
IVANIĆ: Misilm da hoće. Mi smo u načelu saglasni sa nekoliko stvari. Prva je da se odavrane lokacije, koje su prethodni sazivi odredili, uknjiže, a da se višak vojne imovine prepusti na upravljanje entitetima, odnosno opštinama. Glupo je da se oko toga sukobljavamo i ne treba da na primjer o nekadašnjoj kasarni Maršal Tito odlučuje bilo ko osim vlasti FBiH, odnosno kantona i opštine u kojoj se nalazi. Taj princip, rekli smo, važiće kasnije i na svoj državnoj imovini, koja ostaje da se reguliše. Mislim da oko toga nema potrebe više praviti sukob. Ono što treba institucijama BiH biće proknjiženo na institucije BiH, sve ostalo će biti predmet entiteta. Potpuno normalno, zdravo i realno razmišljanje.
TV1: Sudeći po glasovima koji dolaze iz Evrope, BiH je definitivno ponovo u fokusu EU što zbog nas samih, što zbog Rusije. Kako to iskoristiti na najbolji način?
IVANIĆ: Moramo biti mudri i iskoristiti ambijent. Ova njemačko – britanska inicijativa pokazuje spremnost sa te strane da se BiH podrži. To znači da sa malo pozitivnih vijesti i pomaka možemo očekivati značajniju podršku. To je jedna ozbiljna šansa. Na nama je da tu šansu iskoristimo. Niko drugi mimo nas je ne može iskoristiti. Vjerujem i očekujem da će se nastaviti pozitivni trend, koji je počeo današnjim konstituisanjem Predsjedništva BiH i to vrlo brzim, sedam dana nakon objavljivanja rezultata, te da ćemo brzo doći do vlada RS i FBiH, Vijeća ministara BiH i da ćemo, za razliku od prošle godine, pokazati da se to u BiH može uraditi. Onda da se uhvatimo praktičnih stvari, stvari od koji ljudi žive, da pokušamo otvarati radna mjesta, poboljšati životni standard. Velike stvari kojima smo se zadnjih šest do osam godina bavili, da malo ostavimo po strani. Osam godina raspravljamo o Ustavu, a ni milimetar se nismo pomakli od toga gdje smo bili. Znamo da to jedno vrijeme nije realno, možda treba dočekati i nove generacije političara koji neće biti opterećeni svime čime smo mi. Možda će oni u nekoj perspektivi moći uraditi. No, mi ćemo se okrenuti stvarnim problemima i životu ljudi. Mislim da će to biti najveći doprinos novih vlasti.
TV1: Formiranje vlasti na državnom i entitetskim nivoima još nije okončano. Kada će se znati ko će činiti vlast u RS?
IVANIĆ: Mislim da ćemo 24. novembra, kada bude konstituisanje NSRS, imati naznake šta se događa. Potpuno je vidljivo da trenutno vladajuća struktura sve čini i pokušava da obezbijedi 42 poslanika na silu. Vidljivo je da tih 42 oni nemaju, a ako budu imali, biće obezbjeđeni svim prljavim stvarima o kojima je bilo riječi i posljednjih dana – kupovina, prijetnje i čuda…
Vlast koja se na tome bazira, nikad neće biti stabilna. Vidjećemo da li će imati vladajućih 42. Ako to bude slučaj, biće jasno da vlast mogu formirati do kraja decembra. Mislim da će to biti vrlo nestabilna vlast i mislim da ta vlast neće dugo trajati.
TV1: Ukoliko Savez za promjene bude imao većinu, zna li se ili se o tome pregovara ko bi mogao biti mandatar?
IVANIĆ: Mi imamo svoje varijante, ali znate da smo realni i očekujemo ono što je Dodik najavio – da on ne bi dao mandat, taman i da imamo većinu. Vjerovatno bismo onda ušli u novu fazu iscrpljivanja, vlast u tehničkom mandatu sigurno nekoliko mjeseci… No da sada ne spekulišemo, brzo će 24. novembar, pa ćemo vidjeti ko ima većinu i kakva će ona biti.
N.Š.
(Vijesti.ba/TV1)
