Veliki broj rijeka se izlio iz korita
Treća godišnjica od poplava u BiH: Katastrofa neviđenih razmjera
Prošle su tačno tri godine od najveće prirodne katastrofe koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu.
Naime, sredinom maja 2014. godine Bosnu i Hercegovinu, ali i zemlje regiona, pogodile su neviđene poplave, a štete i gubici su procijenjeni na više od četiri milijarde maraka.
Velike padavine koje su prevazišle rekord u posljednjih 120 godina su imale za posljedicu da se rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge izliju iz svojih korita, a poplavljeni su i gradovi Orašje, Bosanski Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Bijeljina, Zenica, Živinice, Zavidovići, Banja Luka i mnoga druga mjesta.
Vlada Federacije je 15. maja proglasila stanje prirodne nesreće, a vlada RS je to učinila 17. maja.
U katastrofalnim poplavama život je izgubilo najmanje 21 osoba, a na hiljade je evakuirano iz svojih domova. Također su aktivirana i brojna klizišta, a srušene su mnoge kuće i poslovni objekti.
Istovremeno, u prekidu su bile brojne putne komunikacije, a porušeni su i pojedini mostovi. Usljed velikih nanosa blata uništeno je nekoliko stotina metara pruge, a štete na Željeznicama bile su višemilionske.
Brojna sela su, također, uništena klizištima, a vodena bujica je posebno uzrokovala štetu na području Topčić polja, koje je bilo pod velikim nanosima blata i zemlje.
Vrijedi istaći kako je tokom poplava više od 40 hiljada osoba ostalo bez električne energije, a u Doboju su poplave potpuno uništile i postrojenje toplana.
U odbranu lokalnog stanovništva uključili su se svi nivoi vlasti u BiH ali i ekipe iz nekoliko evropskih zemalja poput Austrije, Belgije, Turske i Velike Britanije.
Također, u akciji pomoći uključile su se mnoge poznate ličnosti poput Angeline Jolie, Sanele Jenkins, Adnana Čatića i mnogih drugih.
Polarni zrak iz srednje Evrope
Prema podacima Njemačke meteorološke službe, 13. maja 2014. iznad Jadranskon mora formirano je polje niskog zračnog pritiska.
Hladne polarne zračne mase pomiješale su se s vlažnim, toplim suptropskim zrakom iznad Jadrana, što je postepeno dovelo do razvoja snažnog polja niskog pritiska (ciklona). Dan kasnije, ciklona se polahko premještala iznad Balkana, ali se dugo zadržala nad tim područjem.
Njena energija je održavana i stalno povećavana utjecajem i pritjecanjem toplijeg, vlažnog zraka sa Sredozemlja, koji se postepeno kretao iznad hladnijeg, polarnog zraka.
Rezultat je bio u vidu djelimično ekstremnih kišnih padavina, kojima su bili pogođeni Srbija (naročito područje oko Beograda) i sjeverna i srednja Bosna i Hercegovina.
Autor: Al. Ti. – avaz.ba
