Treba li mijenjati stopu PDV-a u BiH?

U 2015. godini pred državne institucije došle nove inicijative

Pred bosanskohercegovačku javnost ponovo je postavljena dilema o tome da li je potrebno mijenjati jedinstvenu stopu PDV-a, koja trenutno iznosi 17 posto. Ona, kao takva, nije mijenjana još od uvođenja 1. januara 2006. godine

Vlada RS-a je, naime, na sjednici od 22. februara već donijela je odluku da institucijama BiH podnese izmjene i dopune Zakona o PDV-u.

Predlaže se uvođenje diferencirane stope PDV-a. Plan je da se umjesto dosadašnje jedinstvene stope PDV-a od 17 posto, uvedu dvije stope PDV-a, od 22 posto i od 10 posto. Niža stopa bi se, kak oje planirano, primjenjivala na osnovne prehrambene proizvode: brašno, hljeb, mlijeko, jogurt, ulje, mast, so, šećer, homogenizirana dječija hrana i lijekovi.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević kaže za “Avaz” da inicijative za izmjenu postojećih zakona moraju biti upućene Upravnom odboru UIO, koji ukoliko usvoji takve prijedloge, šalje ih Vijeću ministara BiH, nakon čega oni odlaze u Parlament BiH na usvajanje.

Uprava je, kaže on, spremna je za provedbu bilo kog propisa iz oblasti indirektnih poreza, samo treba imati na umu da je neophodno određeno vrijeme za kvalitetnu pripremu bilo kakve izmjene, posebno izmjena u smislu uvođenja više stopa PDV-a, naveo je Ratko Kovačević, portparol ove institucije.

– Kvaltetna primjena podrazumijeva obuku zaposlenih u UIO i obuku poreskih obveznika. Osim toga neophodno je izmijeniti postojeći informatički program “Alice” koji prati sistem PDV-a u Upravi, ali isto tako i svi poreski obveznici bi morali izmijeniti svoje informatičke aplikacije, što bi svakako značilo i potrebna određena finansijska sredstva kako za UIO, tako i za poreske obveznike. Mislimo da prije bilo kakvog usvajanja izmjena stopa PDV-a ili akciza, treba da se uradi kvalitetna analiza, koja će uzeti u obzir sve aspekte i eventualne posljedice izmjene zakondovstva. Prije svega kako će to djelovati na prikupljanje prihoda, kako će se odraziti na finalne cijene tih proizvoda za građane i kakav će uticaj imati na privredu u BiH. Tek kada se uradi jedna kvaltetna analiza, koju do sada niko nije uradio, trebala bi se donijeti jedna tako važna odluka – kazao je Kovačević.

Prema njegovim riječima nikako se ne može zanemariti da se pred UIO iz godine u godinu stavljaju sve veći zahtijevi u smislu povećanja prihoda koje ova institucija mora prikupiti.

– Za 2015. godinu pred UIO je stavljen ambiciozan plan da mora prikupiti 5 milijardi i 116 miliona KM neto prihoda koji će biti raspodijeljeni korisnicima, što je za 47 miliona KM više u odnosu na prihode koje smo raspodijelili korisnicima u 2014. godini. Trenutno se od prihoda od indirektnih poreza u BiH finansira više od 80 posto svih budžeta u BiH, od državnog, entitetskih, kantonalnih i opštinskih. Sigurno da svako samnjenje stope PDV-a ujedno znači i samnjenje prihoda, pa bi se u eventualne izmjene poreskih stopa trebalo ići tek kad se urade zaista kvalitetne analize u smislu pravih procjena gubitaka prihoda i šta će to značiti za normalno i nesmetano izvršenje svih budžeta u BiH – naveo je naš sagovornik.

U javnosti se često čuje da bi eventualno smanjenje prihoda zbog uvođenja niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice trebalo nadoknaditi povećanjem standardne stope PDV-a i povećanjem stopa akciza.

– Ne treba ići daleko, već treba samo uzeti primjere susjednih zemalja Srbije i Hrvtaske, koje su u cilju povećanja prihoda ranije podigle stope PDV-a, što je rezultiralo čak smanjenjem prihoda, jer je povećanje cijena smanjilo krajnju potrošnju u tim državama. Zato se ne smije pretjerano osloniti na činjenicu da će povećanje stopa na neke druge vrste roba sigurno donijeti nove prihode. Iz svih pomenutih razloga za eventualne izmjene zakonskih rješenja iz oblasti indirektnih poreza konačnu odluku treba donijeti tek nakon sagledavanja svih aspekata i urađenih kvalitetnih analiza – naveo je Kovačević.

On također smatra da poreznom politikom, posebno u smislu stopa PDV-a, ne rješavaju socijalna pitanja.

– Porezna politika jedne zemlje mora biti u službi prikupljanja prihoda, a jednom prikupljeni prihodi se kroz odgovarajuće nivoe vlasti mogu većim dijelom usmjeriti, između ostalih, i socijalno ugroženim kategorijama društva. Čak i uvođenje niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice ne znači nužno da će ti proizvodi biti jeftiniji na tržištu BiH, jer je formiranje cijena slobodno, a država ne može nikoga prisiliti da za smanjenje poreskog opterećenja smanji i finalnu cijenu svog proizvoda na tržištu – smatra Kovačević.

Od uspješnog rada ove institucije i prikupljenih prihoda od indirektnih poreza slobodno možemo reći da u potpunosti zavisi finansijska stabilnost Bosne i Hercegovine.

– Sve moderne zemlje, posebno u Evropskoj uniji, imaju potpuno situaciju, gdje nivo direktnih poreza u ukupnim prihoda ima mnogo veći značaj od nivoa indirektnih poreza, kao što je slučaj u skandinavskim zemljama. BiH mora ići u sličnom pravcu ako želimo dugoročnu finansijsku stabilnost države. Na kraju, samo tako će se postići i razlika u oporezivanju bogatih i siromašnih, jer iako se smanji stopa PDV-a na osnovne životne namirnice i eventualno budu niže cijene tih proizvoda, isto će ih plaćati i bogati i socijalno ugroženi. Međutim ako se različito oporezuje dohodak, dobit i imovina, što su direktni porezi, onda će oni koji imaju više, državi više i platiti poreza – dodao je Kovačević.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je naša zemlja od 2006. do danas došla u vrlo nezavidnu ekonomsku situaciju, gdje je padom realnog sektora prosječano građanin BiH postao siromašniji u donosu na period kada je uvedena stopa PDV-a.

– Normalna stvar u zemljama u okruženju i u Evropi je da postoji redovna stopa i umanjena stopa PDV-a jer je naprosto to jedan način na koji se teret poreza koji se na taj način prikuplja pravednije raspoređuje. Za egzistencijalne životne potrebe su potrebe svih, troškovi koji se imaju po pitanju drugih kupovina se raspoređujuprema ekonomskoj moći građana. Dakle onaj koji ima više taj plaća i veću stopu poreza na skuplje artikle i druge proizvode koji mu trebaju. Zastupam mišljenje da treba da imamo redovnu stopu i umanjenu stopu kako se to u ekonomiji zove, pri čemu mislim da ta umanjena može biti i manja od 10 posto. Zato što je ekonomska potreba domaćinstva u BiH takva da je primarno zadovoljavanje životnih potreba, znači hrane i komunalija, a tek onda će trošiti na odjeću, obuću i ostale stvari koje spadaju u kategoriju više poreskog razreda.

Prema njegovim riječima neophodno je prići tom novom sistemu, iako je Uprava za indirektno oporezivanje, njihov stav da se stopa ne mijenja jer će to stvoriti manevarske mogućnosti za neplaćanje PDV.

– Lično smatram da je prije svega problem u unutrašnjoj organizaciji, kao što je UIO, a ne problem postojanja dvije stope kao što je to slučaj u zemljama u EU – dodao je Pavlović.

Zlatko Hurtić, međunarodni stručnjak za razvojnu ekonomiju, smatra da naša Uprava za indirektno oporezivanje nije u stanju da može da uspješno kontorliše PDV u sistemu sa dvije stope.

– U tom sistemu bi korist imali samo kriminalci, trgovci koji ne bi smanjili cijenu, a s druge strane kriminalci bi to vješto iskoristili za poreske utaje. Prema tome, takva jedna mjera povećanju budžetskog deficita, a opet s druge strane bilo kakvo povećanje stope PDV-a vodilo bi povećanju cijena. Samim tim bismo imali samo negativne posljedice, imali bismo budžetski deficit, ne bi imali smanjene već rast cijena te rast kriminala i sive ekonomije u oblasti utaje poreza. Siromašne kategorije bi bile najviše time oštećene, jer bi se budžeti smanjili, a samim tim i ovo malo socijalnih programa koje imamo. Penzioneri posebno, jer državni budžet više ne bi mogla vršiti transfer prihoda, zbog gubitka prihoda.
On smatra da bi veliku cijenu platila i privreda, jer primjena dvije stope PDV-a u sistemu je vrlo komplikovana, tako da bi se povećali administrativni i knjigovodstveni troškovi privredi.

– To bi vodilo rastu državne administracije, jer Uprava za indirektno oporezivanje bi morala uduplati broj inspektora, to jeste zaposliti da bi uspješno mogla da kontroliše naplatu PDV-a u sistemu dvije stope. To je jedan katastrofalan potez koji se nigdje nije pokazao kao dobro rješenje. Imamo primjer Hrvatske koja je imala jednu stopu, pa je uvela više stopa, te je dovolo upravo ka ovim problemima koje sam pomenuo – kazao je Hurtić.

Prema njegovom riječima sistem sa jednom stopom PDV-a je jedino ispravno i funkcionalno rješenje, sve ostalo je politika i udvaranje.

– Dvije stope PDV-a nemaju utemeljenje ni na kakvoj stručnoj osnovi. Bolje je sve prikupiti i djelovati socijalnim programima prema siromašnima. Ovako ćete razvaliti sistem koji funkcioniše. Indirektni porez nije subvencija siromašnima, to je subvencija prema cijelom stanovništvu, prema onima koji imaju vile i jahte i prema onima koji nemaju ni hljeb. I kad pogledate više koristi će imati imućni nego siromašni, a njih je više u društvu. Dakle time dajete opasnu subvenciju imućnima nego siromašnima, pogotovo jer oni više troše, znači nema nikakvog utemeljenja u nauci. Činjenica je da oni u Evropi imaju više stopa PDV-a je stvar da onni nisu mogli politički da se odbrane. Imate socjaldemokratske partije, socijalističke partije koje jašu na sistemu više stopa, ali to samo lijepo zvuči – ističe on.

Hajrudin Hadžimehanović, pomoćnik ministra finansija FBiH smatra da se izmjena stope PDV-a ne može uraditi bez adekvatne analize.

– Također je važno to, kako napraviti kapacitete da se stopa od 10 odnosno od 22 posto može primjeniti. Dakle izmjena programa u Upravi za indirektno oporezivanje, izmjena programa kod poreznih obaveznika te sljedeće kakav će biti stav i jednih i drugih. Sad je poznat stav Međunarodnog monetarnog fonda, da se ni mijenja stopa PDV-a od 17 posto. To će biti ključno, jer ta je stopa u ovom trenutku najprihvatljivija i najrealnija u primjeni – kazao je Hadžimehanović.

Autor: A. Du. – Mi. K. – avaz.ba