Dokumenti su od sada dostupni univerzitetima, organizacijama civilnog društva, istraživačima, novinarima i zainteresovanim pojedincima koji će moći pretraživati transkripte sa sjednica.
“Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. Napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru”, zloslutne su riječi kojima je komandant Vojske Republike Srpske, ratni zločinac Ratko Mladić nagovijestio genocid u Srebrenici po ulasku u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN) 11. jula 1995. godine.
Mladićeve riječi i ubistvo više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka realizacija su planiranog udruženog zločinačkog poduhvata najavljenog i isplaniranog na sjednicama Skupštine srpskog naroda/Narodne skupštine Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Ove i brojne druge izjave tadašnjih viših i visokih zvaničnika bosanskih Srba nalaze se u desetinama i desetinama dokumenata objavljenih na stranici Memorijalnog centra Potočari
– https://srebrenicamemorial.org/app/tg/transkripti-genocida.html .
Dokumenti su od sada dostupni univerzitetima, organizacijama civilnog društva, istraživačima, novinarima i zainteresovanim pojedincima koji će moći pretraživati transkripte sa sjednica.
Među njima su i brojne izjave koje najavljuju krvavu agresiju na Bosnu i Hercegovinu, poput istupa Mladića u skupštini bosanskih Srba gdje je jasno rekao da provođenje planiranog znači da će biti počinjen genocid nad Bošnjacima i bosanskim Hrvatima.
“Ljudi i narodi nisu piljci niti ključevi u džepu pa ćemo ih premjestiti tamo amo. To je lako reći, a teško ostvariti… Prema tome mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je ljudi genocid”, rekao je Mladić 12. maja 1992. godine.
“Transkripti genocida” puni su sličnih i gorih izjava tadašnjih zvaničnika.
Većinu njih osudio je Tribunal u Hagu.
Politicki