BiHPrivreda

Tolerancija, otvorenost i sekularnost u društvu su prvi korak prema ekonomskom prosperitetu

ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Tolerancija, otvorenost i sekularnost u društvu su prvi korak prema ekonomskom prosperitetu

Podaci ankete koji uključuju gotovo pola miliona ljudi i 109 zemalja pokazuju da su se prvo dogodile kulturne promjene i da ih je potom pratio ekonomski prosperitet.

Tolerancija, otvorenost i sekularizam prvi su koraci prema ekonomskom prosperitetu, pokazuje novo istraživanje.

Otkako je prosvjetiteljstvo započelo u osamnaestom stoljeću, mnoga su društva širom svijeta postala bogatija, zdravija i demokratičnija. Istovremeno, mnogi od onih koji su vidjeli najveću promjenu također su postali svjetovniji, otvoreniji i tolerantniji.

Ovo predstavlja situaciju s kokom i jajima – je li kulturološka vrijednost prethodila ekonomskom procvatu? Ili obrnuto?

Prema studiji nedavno objavljenoj u Royal Society Open Science, najjači argument potkrepljuje tu tvrdnju. Podaci ankete koji uključuju gotovo pola miliona ljudi i 109 zemalja pokazuju da su se prvo dogodile kulturne promjene i da ih je potom pratio ekonomski prosperitet.

Naime, otkriveno je da je dvostrani napad “sekularne racionalnosti” i “kozmopolitizma” predvidio budući rast BDP-a po glavi stanovnika kao i porast demokratizacije i upisa u srednjoškolsko obrazovanje. Obrnuto nije istina: ekonomski rast i obrazovanje nisu predviđali da će društvo postati sekularnije, racionalno ili kozmopolitsko.

Kulturne vrijednosti mogu se promatrati kao ‘softver društva’. Pretpostavljamo da se kulturne vrijednosti mogu inovirati na jednom mjestu i proširiti na drugo “, napisali su autori studije.

Dokazi govore da su sekularna racionalnost i kozmopolitizam vjerovatno uvedeni u post-prosvjetiteljskoj zapadnoj Europi.”

Prema našoj hipotezi, te kulturne vrijednosti mogu se tada razlikovati od stanovništva od jedne do druge države, što se spremnije događa između nacija koje su geografski bliske ili jezično slične jer su prepreke u komunikaciji niže.”

Naučnici su u istraživanju svjetskih i evropskih vrijednosti (WEVS) identificirali devet kulturnih čimbenika, poput sekularizma – na osnovu međudržavnog linearnog upitnika koji je obuhvatio gotovo 100 zemalja i ogromnu većinu svjetskog stanovništva od 1981. godine.

Gledajući generacijske odgovore na anketu, istraživači su procijenili ocjene za svaku zemlju u 20. stoljeću. Autori studije opravdali su ovu metodu argumentom da se kulturne vrijednosti formiraju u ranom životu. Odgovori osobe koja je odrasla u tridesetim godinama prošlog stoljeća vjerojatno će odražavati vrijednosti tog razdoblja.

Od prvotnih devet čimbenika tim je potom izračunao ocjene “sekularne-racionalnosti” i “kozmopolitske” za svaku zemlju od 1900. godine.

Sekularna racionalnost pozitivno je povezana sa sekularizmom, političkim angažmanom, niskom prosocijalnošću i visokim poštovanjem individualnih prava. Kozmopolitizam se pozitivno odnosio s visokim uvažavanjem prava pojedinca i visokim povjerenjem u različite grupe i ljude koji odskaču od društvene norme.

Prema autorima studije, osoba koja se rangira visoko na “sekularnoj racionalnosti”, mogla bi reći: “da je religija važna u njihovim životima, da će vjerojatno prisustvovati protestima ili potpisati peticije, porez plaćaju samo kad su prisiljeni i vjeruju da su homoseksualnost i razvod opravdani”. Dok će pojedinac koji je postigao vrhunac u “kozmopolitizmu” vjerovatno pokazati: “spremnost na komšije koji su stranci, homoseksualci, ili iz druge rase, kao i vjerovanje da su homoseksualnost i razvod opravdani.”

Rezultati sugeriraju da ova dva tipa zajedno predviđaju buduća poboljšanja u društvenom i ekonomskom razvoju: kozmopolitizam je povezan s demokracijom, a sekularna racionalnost povezana je s ekonomskim razvojem i obrazovnim dostignućima, mjereno u ovom slučaju upisivanjem u srednje škole.

Istraživači sugeriraju i da je vrednovanje kozmopolitizma i, prema tome, jednakosti i individualnosti, važan preduslov cjelovite demokracije. U međuvremenu, sekularno-racionalna kultura mogla bi potrošiti više vremena na humanističke aktivnosti, a manje vremena na duhovne aktivnosti. Ali zašto su se pojavili, za sada se samo nagađa.

Zašto tačno su se sekularna racionalnost i kozmopolitizam pojavili u zapadnoj Europi nije poznato, to bi moglo biti zbog historijskih institucionalnih inovacija ili možda samo slučajne historije”, napisali su autori studije.

U prethodnom radu koji se osvrnuo na kulturu i demokratiju, istraživači su upozorili: “Kulturne vrijednosti vode do stvaranja demokratije, prije nego što ih prate. To ukazuje da će trenutne stabilne demokratije biti ugrožene ako kulturne vrijednosti, otvorenost za različitosti i institucionalno povjerenje počnu značajno opadati. “

Međutim, Damian Ruck, post-doktorski saradnik na Univerzitetu u Tennesseeju koji je bio autor obje studije, rekao je za Newsweek da ne misli da ćemo biti svjedoci napretka poput onog ostvarenog u prošlom stoljeću.

Zabrinjavajuće je što je svijet zauzeo izrazito nekokosmopolitički zaokret, s obzirom na nedavni uspjeh nacionalističke politike širom svijeta“, rekao je Ruck. “Međutim, marš prema većem kozmopolitizmu traje već desetljećima – možda stoljećima.”

“Stoga, s obzirom na to da je trenutni nacionalistički zaokret se desio vrlo nedavno, još nisam uvjeren da svjedočimo stalnom preokretu u dugoročnom trendu prema kozmopolitizmu”, dodao je.

Umjesto toga, nada se da istraživanje naglašava važnost kulture u raspravama kada je u pitanju međunarodni razvoj.

“Drugim riječima, ideje su bitne i mogu pridonijeti povećanju bogatstva, obrazovanja i demokratije”, rekao je Ruck. “Još jedna stvar koju treba zapamtiti je da su ove ideje dostupne svima.”

SB

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close