Tjelovježba: Šetnja je najstarija i najbolja medicina
Hipokrat je bio upravu: “Šetnja je najbolja medicina.” Lagana vježba kakva je šetnja izuzetno je korisna za naše zdravlje
Američki istraživači i ljekari alarmiraju: “Sjedenje je novo pušenje!”, sugerirajući time da sjedenje i sjedilački način života danas predstavljaju veći javnozdravstveni problem nego pušenje. Srećom, negativne posljedice sjedenja mogu se lahko otkloniti. Jednostavno, ustajanjem. Kako kažu, za svaki sat koji “presjedi”, savremeni čovjek izgubi dva sata života. Sjedenje je glavni krivac za mnoge probleme, pa i za dobijanje na težini i gojaznost.
Hipokrat je bio upravu
Čuvenog grčkog ljekara Hipokrata (460–370 god. pr.n.e.) često spominju kao “oca zapadne medicine”. Osmislio je svoju “Hipokratovu zakletvu”, ali su njegovi mudri savjeti među kojima i “hodanje je najbolja medicina”, ostali bezvremenski nefarmaceutski recept za zdravlje i dugovječnost.
U posljednje vrijeme, stručnjaci za javno zdravlje uvidjeli su da nam se postavljanje (pre)visokih standarda i preporučivanje nedostižnih ciljeva fizičke aktivnosti često “obije o glavu”. Kad se suočimo s ovim nerealnim ili previsoko postavljenim ciljevima, većina nas je sklona odustati prije ulaganja bilo kakvog napora ili ulaganja vremena u nešto što, čini se, neće polučiti rezultate.
No, srećom fizička aktivnost i benefiti koje nam ostavlja iza sebe nisu uvijek igra čiji je konačan rezultat “nula”. Istraživači nastavljaju dokazivati da malo fizičke aktivnosti vodi izrazitim koristima za čovjekovo zdravlje. Fizički činiti sa svojim tijelom bilo šta, nemjerljivo je bolje u odnosu na stanje mirovanja i neaktivnosti.
Druge nove studije potvrđuju prethodne zaključke o višestrukoj koristi vježbi laganog intenziteta u malim dozama. Istraživači s Univerziteta Oregon otkrili su da vježbe laganog intenziteta mogu biti gotovo jednako učinkovite kao i vježbe srednjeg ili jakog intenziteta, posebno ako se radi o osobi koja stalno učestvuje u nekom vidu fizičke aktivnosti. Osobe starije dobi koje su redovno izvodile vježbe lahkog intenziteta bile su 18 posto zdravije u odnosu na svoje manje aktivne kolege. Jedan od zaključaka ovog istraživanja jeste da aktivne osobe imaju manji indeks tjelesne mase (BMI), manji obim struka, bolje vrijednosti inzulina i manje su sklone razvijanju hroničnih oboljenja. Malo vježbanja ili, bolje rečeno, onoga što i ne doživljavamo kao vježbu – uspinjanje ili spuštanje stepenicama umjesto vožnje liftom, pješačenje do trgovine umjesto vožnje automobilom – mogu napraviti ogromnu razliku u našem zdravlju i životu. Ako dnevno uspijemo “sakupiti” 30 minuta kretanja – za jednu obavezu je trebalo pet minuta, za drugu osam i sl. – zdravstveni benefiti koje ćemo uočiti bit će jednaki benefitima tridesetominutnog treninga ili kontinuiranog kretanja.
Činiti bilo šta
U studiji koja je pratila 6.000 odraslih Amerikanaca zaključeno je da je “aktivan životni stil” u kojem “aktivnosti postanu dijelom života” ovim osobama priskrbio status omiljenih i odlične lične uspjehe i postignuća.
Pet sati laganih fizičkih vježbi sedmično osiguravaju velike zdravstvene dobrobiti. Čini se da je od 168 sati, koji su nam sedmično dostupni, ovim laganim formama fizičke aktivnosti vrijedno posvetiti najmanje tri procenta. Ovo istraživanje sugerira da je “činiti nešto”, itekako bolje nego ne činiti ništa sa svojim tijelom. Za prosječnu osobu sa svakodnevnim obavezama ovo je mnogo prihvatljivija poruka nego trenutne smjernice koje naglašavaju važnost vježbi srednjeg ili jakog intenziteta.
Uviđanja i zaključci ovih studija su važni upravo zbog toga što odrasli, posebno stariji, možda nisu u mogućnosti ili ponekad nisu motivirani pratiti treninge jakog intenziteta. Lagane vježbe su prihvatljivije ljudima svih načina života, a mnogobrojni su razlozi za to. Jedan od njih, a možda i najvažniji, jeste taj da lahko mogu biti uvrštene u dnevnu rutinu pojedinca. Zaključak: hodanje je najbolja medicina za zdrav život.
Piše: Una Dučić
novovrijeme.ba
