Šefovi diplomatija 27 država Unije 21. februara raspravljat će o situaciji u našoj državi. Šta je na stolu?
“Ako jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno, onda bi se na temelju ove Odluke Vijeća trebalo razmotriti pojedinačne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim osobama). Sankcije se također mogu razmatrati u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju državi, u skladu s postojećim okvirom”, navedeno je u u internom dokumentu kojeg je pripremila Služba za vanjske poslove EU za ministre vanjskih poslova zemalja članica EU.
Istraga.ba u posjedu internog dokumenta Službe za vanjske poslove i možete ga u cjelosti pročitati ovdje.
“Takvi instrumenti”, piše u internom dokumentu EU, “trebali bi ostati krajnja mjera, nakon što prethodni nisu uspjeli, jer nose značajne rizike da skrene put BiH prema EU”.
U dokumentu je navedeno da BiH trenutno “ima koristi od portfelja od oko 400 miliona eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova i portfelja od 1077 miliona eura ulaganja (uključujući 242 miliona eura bespovratnih sredstava) kroz regionalne akcije i Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF).
“Uz upozorenje da ne bi trebalo utjecati na građane i civilno društvo, financiranje IPA-e kao i bilateralni doprinosi država članica EU-a mogli bi se revidirati ili suspendirati. Trebala bi biti bliska koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama (IFI)”, navedeno je u dokumentu EU.
Ako se cjelokupna politička situacija kratkoročno ne popravi, EU bi mogla odlučiti upotrijebiti svoju financijsku pomoć EU-a kao polugu. O ovom dokumentu ministri vanjskih poslova raspravljati 21. februara.
“Instrumenti politike EU-a također uključuju okvir sankcija koji je na snazi od 2011., kroz Odluku Vijeća 2011/173/CFSP[4] koja se obnavlja na godišnjoj razini i odnosi se na aktivnosti koje (a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu osobnost BiH; (b) ozbiljno ugroziti sigurnosnu situaciju; ili (c) potkopati Dejtonski/Pariški Opći okvirni sporazum za mir”, piše u internom dokumentu EU.
U bliskoj koordinaciji s ključnim partnerima, EU planira “intenzivirati napore za olakšavanje kako bi se opredjeljenje vodstva RS-a da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočilo u konkretne korake naprijed”.
“Naš angažman bi se tada trebao usredotočiti na olakšavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja neprestano potiču političke tenzije. Trebalo bi mobilizirati sve aktere EU-a i nastaviti surađivati na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, također naglašavajući posljedice ako se situacija brzo ne popravi. Takvi diplomatski napori mogli bi uključivati sastanak na visokoj razini s čelnicima BiH koji bi sazvala HRVP. HRVP bi se trebao nastaviti angažirati i koordinirati s čelnicima u regiji, posebno sa Srbijom. Održavanje mira i sigurnosti kao sveobuhvatnog prioriteta. U najgorem slučaju, ako su gore navedeni instrumenti bili neuspješni u promjeni negativnog tijeka djelovanja, ako je zemlja ušla u izborno razdoblje bez dogovora o CR/ER i vođena secesionistička politika, tada su mogući sigurnosni incidenti. EUFOR Althea, koji ima koristi od povjerenja i podrške svih aktera u zemlji, trebao bi ostati glavni bedem ako se situacija pretvori u sigurnosnu krizu”, piše u dokumentu EU.
Politicki.ba
