Dr. Safet Halilović: Niti BiH razumije EU, niti EU razumije BiH
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu dr. Safet Halilović u utorak 17. decembra, promovirao je svoju novu knjigu „Bosna i Hercegovina i Evropska unija“.
Promocija je održana na FPN, a promotori su istakli da je riječ o djelu koje po prvi puta daje sveobuhvatni uvid u put BiH k EU. Ona je, kako su istakli, i izuzetno vrijedno štivo za studente, ali i one koji žele više znati o Evropskoj uniji, njenim principima i zahtjevima, te dosadašnjem evropskom putu BiH.
Ključni projekat
Dr. Halilović u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da je „pitanje evropskih integracija i uključenje BiH u ovaj ključni projekat ovog vijeka od prvorazdrednog značaja prvenstveno za našu zemlju u cilju stabiliziranja kao države i prosperiteta svih građana“.
Kako je došlo do nastanka knjige? Šta Vas je motiviralo da je napišete?
– Proces evropskih integracija traje šezdesetak godina i od prvobitnih šest zemalja Zapadne Evrope koje su željele da zaliječe tragične posljedice Drugog svjetskog rata u kome su neke od njih bile na suprotnim stranama (Francuska i Njemačka) i onemoguće u budućnosti nešto slično. Danas Evropska unija obuhvata 28 zemalja sa 4,3 miliona km2 sa oko 500 miliona stanovnika i što je posebno značajno, čiji je BDP 12.600 milijardi dolara (oko 30 odsto svjetskog BDP) odmah iza SAD sa 16.200 milijardi dolara, a ispred Kine sa BDP oko 9.000 milijardi dolara.
Sve je to EU postigla zahvaljujući ciljevima za koje se zalagala kao što su promicanje ekonomskog i socijalnog progresa, uravnoteženog i održivog razvoja, uspostavljanje monetarne i ekonomske unije uključujući i stvaranje zajedničke valute, uvođenjem državljanstva EU, te razvitkom Unije kao prostora slobode, pravde i sigurnosti. I to sve mirnim putem, bez ratova.
Za zemlje Zapadnog Balkana uključujući i BiH, ovaj proces integriranja u EU odvija se kroz politički okvir stabilizacije i pridruživanja kao alternative nedemokratiji, nestabilnosti i zaostajanju.
Uz to u 2012./2013. na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu održan je jednogodišnji master studij „Evropske integracije i BiH“ uz učešće vrlo kvalitetne polazničke strukture i sa predavanjima ponajboljih poznavalaca ove problematike u BiH. Tako da je ova knjiga nastala upravo u vrijeme trajanja ovog naučnoistraživačkog procesa te predstavlja pokušaj boljeg razumijevanja šezdesetogodišnjeg razvoja, pravnog sistema, glavnih tijela i načina funkcionisanja EU, a posebno BiH u ovom važnom procesu pridruživanja evropskim integracijama.
Međusobno nepoznavanje
Koliko bh. javnost uopće razumije EU?
– Po mom mišljenju to je nedovoljno, pa i vrlo površno razumijevanje EU kao da je to proizvoljni klub odabranih koji drugima na selektivan način kroji sudbinu i gdje birokratija Brisela brine prije svega o sebi i svojim interesima, spašavajući finansije bogatih a vještom trgovinskom politikom izvlači dobit od siromašnijih zemalja.
A koliko EU razumije BiH?
– Ključni ljudi u EU naravno da razumiju BiH i njene probleme i aktuelne procese. Međutim bojim se da se u EU nedovoljno suptilno razlikuju prefinjene niti multikulturalnog bića BiH kroz prošlost, ratni period i tranzicijsku fazu, pri čemu ono najbolje iz bića BiH naprosto biva previđeno a u korist tzv. realpolitičkog pristupa i takvih metoda.
Šta ste, tokom rada na knjizi ustanovili? Koji su to problemi koje bh. zvaničnici ne vide, a tako su očiti?
– Zablude znatnog dijela političkih faktora iz BiH je da su domaća pitanja i problemi u centru svijeta, pa samim tim i EU i da se mogu beskonačno neodgovorno ponašati i prema svojoj zemlji i prema EU, ne provodeći potrebne korake, reforme i zadatke koji su nužni za napredak BiH na putu evropske budućnosti, ali i snošljivije egzistencijalne pozicije svojih građana.
A šta ne vidi EU kada je BiH u pitanju?
– Njihove zablude su u uvjerenju da će svi politički lideri BiH na odgovoran i racionalan način provesti preporuke i uslove EU za napredak zemlje kroz evropske integracije.
Stvaranje država
Koliko stalna popustljivost EU, neprincipijelnost, podijeljenost Unije… otežava pristup BiH toj asocijaciji?
– Glavne članice Unije su 1990.-1991. precizirale uslove i način uspostavljanja nezavisnih država Zapadnog Balkana, a putem Badenterove arbitražne komisije i za BiH, a uz SAD, bile su ključni kreatori Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, čime je zaustavljen rat ali i zamrznut konflikt, te navučena čuvena ludačka košulja iz koje BiH ne može sama, uz dogovor domaćih lidera i njihovog konsenzusa, da izađe. Tako je za Balkan kreirano „Balkansko rješenje“ (D. Owen) zbog čega BiH ide usporenim hodom ka EU.
Veći dio domaćih političkih lidera se ponaša destruktivno, brinući samo o svojim malim stranačkim kraljevstvima, ali rigidna i nefleksibilna politilka uslovljavanja EU često je neprilagođena složenoj i krhkoj strukturi BiH.
Umjesto da daje pune rezultate, mobilizirajući sve društvene snage u našoj zemlji na ispunjenje evropskih uslova i standarda za priključenje EU, ovi uslovi često pružaju upravo tim destruktivnim snagama priliku, da komplikujući ispunjenje zadatih uslova, kao npr. u predmetu „Sejdić-Finci“ neprestano otvaraju nova pitanja svih globalnih političkih problema ustroja države BiH, zaustavljajući tako napredak BiH na putu ka Evropskoj uniji. Što EU propušta da sankcioniše.
Dakle nije sporno da BiH mora riješiti problem „Sejdić-Finci“ i pitanje mehanizma koordinaci i druge standarde kao preduslove za stupanje na snagu sa EU već potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. godine, kao uslova za kredibilnu aplikaciju za pregovore o pristupanju u EU.
Realna opasnost da BiH ostane izolirano ostrvo izvan EU u suprotnosti je ipak sa geostrateškim i sigurnosnim interesima Evrope. Uprkos ozbiljnoj finansijskoj, političkoj pa i moralnoj krizi Unije, kada ima dosta i onih koji sumnjaju u njezin opstanak, BiH svojim pluralnim bićem, multilateralizmom i multikulturalnim vrijednostima naprosto je prirodno upućena na budućnost u EU, gdje bi podijelila zajedničku sudbinu sa sebi sličnima, ali u zajednici sa većim narodima, snažnim ekonomijama i demokratskim sistemima. Jer evropska budućnost BiH je neminovna, makar dinamika ostarenja tog puta bila neizvjesna.
Šta dobijamo kretanjem k EU
– Proces integracije u EU mora prvenstveno da posluži kao sredstvo za postizanje unutarnjeg mira i stabilnosti, jačanje demokratije i vladavine prava, kao i ekonomskog prosperiteta i sveukupnog napretka svake države priključenja u EU, te bi naravno i ubrzanje procesa evropske integracije BiH predstavljalo istovremeno i ubrzanje procesa unutrašnjih reformi i promjena, a samo članstvo u EU – bilo bi potvrda da je BiH postala stabilna i napredna evropska država.
Međutim pri svemu tome, BiH kao krhkoj postratnoj tranzicijskoj zemlji potrebna je i stalna potpora do postizanja punog unutrašnjeg političkog konsenzusa. Ovi stavovi su sadržani i u završnim redovima knjige „Evropske integracije i Bosna i Hercegovina“.
Napuštanje Dejtona i približavanje Briselu
– Razumljivo je da svaka država koja je suverena i subjekt međunarodnog prava preuzima odgovornost za svoje funkcionisanje, razvoj i prosperitet. Međutim iako je BiH članica UN i želi u članstvo EU, ona nema svoj na legitiman način od građana usvojen najviši pravni akt tj. ustav koji bi demokratski utvrdio pravni poredak zemlje, već tu ulogu ima Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma kao dio međunarodnog ugovora o miru, koji je zaustavio rat ali zamrznuo konflikt defektnim mehanizmom vlasti sa mnoštvom blokada koje onemogućavaju demokratsko i efikasno funkcioniranje bez ugrađenog međunarodnog mehanizma OHR-a.
Put od dejtonske ka briselskoj strukturi BiH treba da eliminira mogućnost beskonačnih višestrukih blokada kako bi sistem demokratskih institucija služio svim građanima i omogućavao progres. Dotle međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti za tu demokratsku tranziciju do potpunog unutarnjeg konsenzusa.
avaz
