-TopSLIDEKultura življenjaLifestyleZdravlje

Proći će i pandemija, ali šta ćemo sa mentalnim zdravljem?

DEPRESIVNI, ANKSIOZNI, IMAMO PROBLEMA SA SPAVANJEM: Proći će i pandemija, ali šta ćemo sa mentalnim zdravljem?

Posljedice pandemije na mentalno zdravlje još uvijek su nesagledive, ali o tome se malo priča…

MAJA ISOVIĆ DOBRIJEVIĆ / Buka

Pandemija koronavirusa vjerojatno će dugoročno uticati na mentalno zdravlje širom svijeta, upozoreno je iz evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u novom izvještaju koji je objavljeno danas.

Psihički ožiljci koje je ostavila pandemija potiču i od infekcija i straha od infekcije, ali i psiholoških posljedica zaključavanja i samoizolacije za koje su se mnogi odlučili pokušavajući zaustaviti širenje bolesti, navodi WHO. Uz to i brige zbog nezaposlenosti, finansija i socijalne izolacije mogle bi dovesti do pada općeg mentalnog zdravlja, upozorava se u izvještaju.

“Ljudi u evropskoj regiji doslovno se lome pod pritiscima Covid-19 i njegovih posljedica”, rekao je regionalni direktor WHO-a Hans Kluge, naglasivši da će posljedice bolesti u velikoj mjeri uticati na mentalno zdravlje i osjećaj dobrobiti ljudi. Istovremeno, rekao je Kluge, pandemija daje zemljama priliku da razmisle o načinu pružanja zaštite mentalnog zdravlja i da naprave potrebne reforme, prenosi dpa.

U našem društvu svjedočili smo zatvarnjima, sve većoj distanci među ljudima, ali i većim brojem samoubistava ljudi koji se liječe od kovida.

Psiholog Sonja Stančić rekla je da je u 21. vijeku metalno zdravlje jako ugroženo, i o tome postoje mnogobrojne studije, članci, naravno izoženost dodatnim stresorima, kao što je sada pandemija izazvana virusom covid 19 je posebno traumatična.

“Pije godinu dana smo mislili da će trajati par mjeseci, i čak smo raspravljali da li se radi o pandemiji ili ne.  Život se za većinu ljudi promijenio, ljudi su zbunjeni, preinformisani sa tendencijom da od ogromne količine informacija budu dezinformisani. Stiče se utisak da ljudi više ne prave planove, nego žive od ujuto do podne, od podne do večeri, to je posebno loše jer svi mi od male djece do starih ljudi volimo da imao strukturu i izvjesnost…to je normalna ljudska težnja.  U početku smo možda više izražavali empatičnost i solidarnost, no kako vrijeme odmiče i empatija i solidarnost nisu u prvom planu, ljudi se okreću sebi i traženju preostalih kapaciteta kako bi sačuvali sebe do nekog boljeg perioda”, rekla je za BUKU Sonja Stančić.

Ona dodaje da mi nismo naučeni da štitimo svoje mentlano zdravlje i veoma malo se bavimo svojim emocionalnim razvojem, i to u posebno u teškim okolnostima kao što je pandemija. Sonja kaže da trebamo shvatiti da teška vremena mogu biti i periodi razvoja kako za pojednica tako i za društvo, ali da ovu lekciju još nismo savladali.

Sonja kaže da svi mi imamo simptome koji bi zahtjevali razgovor i savjetovanje sa profesionalno osposobljenom osobom koja može sagledati situaciju u kojoj se nalazimo i pomoći nam da vidimo neku drugu perspektivu.

“Ono što ljudi mogu da primjete kod sebe jeste, pojačana nervoza i afketivno reagovanje, kao što su svađa, glama, psovanje, često plakanje kako sami kažu ‘iz čista mira’, preemotivno doživljavnje reakcija drugih ljudi i reagovanje na njih. Zatim, ljudi prijavljuju nesanicu, koja traje danima, ili pretjerano spavanje, izbjegavanje kontakta sa ljudima, salno odlažu obaveze ili smatraju da ne treba ništa počinjati jer je sve neizvjesno. Takođe, i poricanje okolnosti u kojim se nalazimo i negiranje postojanja covid-19 infekcije i rizično ponašanje u smislu nepoštovanja ili namjernog kršenja epidemiloških mjera su simptomi koji nisu dobri”, pojašnjava ona.

Ona smatra da zaštita mentalnog zdravlja i higijena života počinje radom, i kada se stvori i najmanja prilika da nešto radite, da zaradite, radite.
“Nema bitnih i nebitnih poslova, tražite, kreirajte prilike za posao, bilo kakakv posao. Nije saramota raditi, učimo djecu da rade, da je brati jabuke na plantaži sasvim redu, da je branje biljaka i pravljenje čajeva posao, da je pravljenje sira i kiselog mjeka jedne mlade žene sa sela vrijedan i dostojanstven posao. Učimo se da cijenimo sve te ljude oko nas koji rade, podržimo ih, učimo od njih. Rad u obezbjeđivanju materijalno – finansijskih sredstva, rad koji omogućava učenje, rad koji vas uči novim vrijendnostima je sigurno dobar put da sačuvate mentlano zdravlje i da sačuvate svoje dostajnstvo i integritet kao ličnost”, ističe Sonja.

Sonja napominje da nam je ova stvarnost pokazala da naš dosadašnji način života i briga o sebi ne daje dovoljno rezultata, da nismo dovljno jaki ili se brzo potrošimo u svojim kacitetima da se nosimo sa stresovima. Ističe da bi prevencija trebala biti dostupnija i sa mnogo većim obuhvatom.

Maja Kovačević, koordinatorica Plavog telefona rekla je da dugotrajna izloženost stresu svakako može da ima posljedice na mentalno zdravlje osobe.

“Hronični stres može doprinijeti razvoju anksioznih i depresivnih poremećaja, poremećaja u ishrani, ali i do zloupotrebe alkohola i narkotika. Kada smo svakodnevno izloženi stresorima, tijelo je konstantno aktivno što dovodi do većeg trošenja energije pa samim tim i pojave umora, poremećaja raspoloženja i sindroma sagorijevanja”, rekla je za BUKU Maja i dodaje da je broj poziva prema Plavom telefonu je iz godine u godinu veći, što je posebno osjetno u period pandemije.

“Najčešći razlozi zbog kojeg su nam se djeca i odrasli obraćali jesu problemi sa mentalnim zdravljem, a teme o  kojima su pričali su depresija, usamljenost, strah i anksioznost te suicidalnost. Takođe, obraćali su nam se i zbog tema nasilja i zlostavljanja pri čemu je najzastupljenije emocionalno i fizičko nasilje. Pored toga, u toku ove godine bilježimo  porast broja poziva koji se odnose na temu cyber nasilja. Isto tako, česte teme razgovora su i  odnosi između roditelja i djece te vršnjački odnosi. Savjetnici Plavog telefona saslušaju pozivaoca, zajedno za pozivaocem definišu problem, a zatim zajedno osmišljavaju plan akcije i moguća rješenja za problem. Savjetovanje se prilagođava svakom pozivaocu i zavisi od problema zbog kojeg nam se osoba obratila, ali i uzrasta pozivaoca”, pojašnjava Maja.

A kada je u pitanju mentalno zdravlje u periodu pandemije Maja kaže da su najčešći problemi zbog kojih im se građani obraćaju jesu usamljenost, depresivnost, anksioznost, problemi sa spavanjem. Takođe, djeca im se javljaju jer imaju problema sa učenjem, motivacijom i pažnjom.

Naša sagovornica kaže da kada smo izloženi stresnim situacijama, veoma je važno da izdvojimo vrijeme za sebe.

“Bez obzira koliko smo zaposleni, u toku dana možemo da izdvojimo barem sat vremena i posvetimo se sebi i aktivnostima koje nas opuštaju. To može da bude šetnja, razgovor, slušanje muzike, meditacija, bilo koja aktivnost u kojoj uživamo. Svako od nas ima različit način za opuštanje. Pronađite ono što vama odgovara i uživajte u tome. Nemojte vaše želje i zanemarivati potrebe.  Takođe, važno je da se bavimo fizičkom aktivnošću. Fizička aktivnost opušta napete mišiće, čini nas zadovoljnijim i samim tim otpornijim na frustracije, tjeskobu i stres”, ističe Maja. Dodaje da je važno da održavamo socijalne kontakte, da se družimo sa prijateljima.

Na kraju ističe da je najvažnije da ukoliko osoba primjeti da ne može sama da se nosi sa trenutnom situacijom trebala bi da potraži stručnu pomoć psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra.

“Oni nam mogu pomoći da prevaziđete stres i da nađete bolje strategija za suočavanja s problemima. Isto tako, možete da se obratite i Plavom telefonu svakim radnim danom od 09 do 17 časova na besplatan broj telefona 080 05 03 05 ili da nam pišete putem četa i e-maila koji se nalaze na našoj stranici. Savjetnici Plavog telefona će Vas rado saslušati i porazgovarati i problemu s kojim se suočavate”, kaže Maja.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close