Populističke i nacionalističke snage značajno su napredovale u demokratskim zemljama tokom 2016, dok su autoritarni režimi bili angažirani u aktima agresije, stoji u izvještaju o političkim pravima i građanskim slobodama organizacije Freedom House.
U 67 država u svijetu smanjena su politička prava i građanske slobode, dok je u njih 36 zabilježen napredak. Od trenutka kada je prije 11 godina započeo taj pad, u čak 109 država su slobode i prava opadale, dok su 60 zemalja ostvarile pozitivne pomake.
U izvještaju se opisuju glavne demokracije u kojima vlada tjeskoba i neoudlčunost, pogotovo nakon referendumske odluke Velike Britanije da napusti EU, do niza antidemokratskih potezanove vlasti u Poljskoj, napretka ksenofobičnih nacionalističkih stranaka drugdje u Europi, i pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.
U isto vrijeme, Rusija nastavlja omalovažavati neprijatelje i ometa političke procese u Sjedinjenim Državama i drugim demokracijama, osnažila je svoju vojnu potporu Asadovojdiktaturi u Siriji, i učvrstila je ilegalnu okupaciju ukrajinskog teritorija.
Ključni zaključci
• Od 195 država u svijetu, nih 87 (45 posto) su rangirane kao slobodne zemlje, 59 (30 posto) kao djelomično slobodne, a 49 (25 posto) kao neslobodne.
• Nacionalističke i populističke stranke su ojačale u Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim demokracijama tokom 2016, što je rezultiralo slomom tradicionalno desno-lijeve podjele i dovelo u pitanje da li će opstati stabilne vlade i snažne opozicije.
Nacionalističke i populističke stranke su ojačale u Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj…
• Eurasija je podijeljena između demokatski orijentiranih i rigidnih autokracija. Istodobno, Ukraijna, Gruzija i Moldavija se bore za pomake u krhkim demokracijama, a lideri Azerbejdžana, Tadžikistana i Kirgizstana su poduzeli korake kako bi ojačali svoju vlast i to usred ekonomske i političke nesigurnosti.
• Na Balkanu su fer izborni procesi i vladavina prava dodatno pogoršani nakon što je Evropska unija zanemarila svoju ulogu u promicanju demokracije među državama koje joj se žele priključiti.
Najgore od najgoreg
• Od 49 zemalja koje se smatraju neslobodnima, 11 ima najgori omjer političkih prava i građanskih sloboda. Najmanje slobodne su: Sirija, Eritreja, Sjeverna Koreja, Uzbekistan, Južni Sudan, Turkmenistan, Somalija, Sudan, Ekvatorijalna Gvineja, Centralnoafrička republika i Saudijska Arabija.
Među slobodnim državama iz regije se nalaze Srbija i Hrvatska.
Djelomično slobodne: Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Crna Gora.
Među neslobodnim državama u svijetu su Afganistan, Azerbejdžan, Bjelorusija, Iran, Kazahstan, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.
Sporni teritoriji: Abhazija – djelomično slobodna, Krim – neslobodan, Nagorno-Karabah – djelomično slobodan, Kašmir – neslobodan, Južna Osetija – neslobodna, te Pridnjestrovlje – neslobodno.
Među neslobodnima su Krim, Južna Osetija, Pridnjestrovlje…
Slobode
• Broj zemalja koje su slobodne u odnosu na prethodni izvještaj povećan je za jednu, na 87, i u njima živi oko 2,9 milijardi ljudi ili oko 39 posto svjetske populacije.
• Nema promjene u broju djelomično slobodnih država u svijetu. Njih je 59 i u njima je nastanjeno gotovo 1,9 milijardi ljudi.
• U neslobodnim zemljama, njih 49 živi 2,6 milijardi ljudi što je 36 posto svjetske populacije.
Valja istaknuti da polovica od tog broja živi u samo jednoj zemlji – Kini. U odnosu na prethodni izvještaj, jedna zemlja je manje među neslobodnim državama u svijetu.
-
Mirjana Rakela
Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.
RSE
