-TopSLIDEVisoko

Nahla Osmanbegović, postdokorant na KTH kraljevskom tehnološkom institutu u Švedskoj

NAHLA OSMANBEGOVIĆ – ŠTO VIŠE ZNAŠ, VIŠE VRIJEDIŠ
09.03. na dodatnoj nastavi iz fizike koju vodi profesor Džemal Dedić gimnazijalci su imali priliku da upoznaju doktoricu nauka, ujedno i bivšu učenicu Gimnazije “Visoko”, Nahlu Osmanbegović.
Možete li nam reći nešto malo više o sebi i školovanju u Gimnaziji “Visoko”?
– Zovem se Nahla Osmanbegović i Gimnaziju “Visoko” sam završila 2011. godine. Kada se osvrnem na školovanje u gimnaziji, mnogo je lijepih uspomena utkano u te četiri godine. To je period života u kojem sam prije svega stekla poznanstva i prijateljstava koja i danas imaju jako važno mjesto u mom životu. Uz vrlo kvalitetan nastavni program i drage profesore, omogućeno mi je da steknem opće znanje iz niza disciplina od humanističikih do prirodnih nauka koje nas sve čine kompetentnim da vodimo diskurs na različite teme. Interesovanja za oblasti, koje nisu vezane za moju profesiju, poput historije, historije umjetnosti i književnosti su se razvila u gimnaziji i nastojim da u svoje slobodno vrijeme i čitam i istražujem i naučim nešto novo iz ovih oblasti.
Jedno od ljepših sjećanja koje me vežu za gimnaziju je boravak u Francuskoj nakon osvojenog prvog mjesta iz znanja francuskog jezika na Danima frankofonije pod mentorstvom mog dragog razrednika prof. Samira Puriševića. Taj kratki boravak vani i poznanstva koja sam stekla su već tad probudili želju da dio svoga obrazovanja provedem u internacionalnom okruženju.
Koji fakultet ste izabrali i da li Vam je znanje stečeno u gimnaziji pomoglo u studiranju istog?
– Po završetku gimnazije upisujem Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje sam završila prvi i drugi ciklus studija. Znanja stečena u gimnaziji iz matematike, fizike i hemije su bila ključna za postizanje izuzetnog uspjeha na mnoštvu predmeta, naročito na prvim godinama studija, koje su itekako bitne jer odgovarajući uspjeh tad posluži vrlo često kao motivacija ne samo za dalji nastavak studija nego i ozbiljnije bavljenje naučno-istraživačkim radom. Vještine poput discipline, odgovornosti i efikasnog raspoređivanja vremena koje moramo da steknemo za vrijeme školovanja u gimnaziji su uveliko olakšale moje studije, ali su i danas neophodne za moju karijeru.
Zašto ste se odlučili da svoje studiranje nastavite van Bosne i Hercegovine i koju ste državu i zbog čega izabrali?
– Aplicirala sam na poziciju doktoranta na Aalto univerzitetu u Finskoj u oblasti procesnog inženjerstva, jer je ponuđena pozicija meni bila vrlo interesantna. Istraživanje je bilo bazirano na implementaciji industrijske kristalizacije, tehnološke metode razdvajanja, koja je ekološki prihvatljiva, zahtjeva malo energije i u konačnici doprinosi proizvodnji novih biorazgradivih proizvoda i biogoriva. Ta pozicija mi je omogućila da započnem svoju naučnu karijeru i da svoje istraživanje sprovedem u vrlo dobro organizovanim laboratorijama sa sofisticiranom opremom, što je rezultiralo nizom objavljenih naučnih radova u prestižnim žurnalima iz pomenute oblasti. Pored toga, Finska je jedna od zemalja sa najboljim obrazovnim sistemom na svijetu i već nekoliko posljednjih godina slovi za najsretniju zemlju svijeta, a tajna je vjerovatno u sigurnosti koji sistem pruža svim njenim stanovnicima.
Da li Vam je bilo teško studirati u drugoj državi i kako ste se prilagodili?
– Moj boravak u Finskoj je za sigurno jedan od najljepših perioda u mom životu, prije svega jer se nikada nisam osjećala kao neko ko ne pripada tom društvu. Finci kao narod su vrlo susretljivi, pouzdani i administrativni poslovi se vrlo jednostavno obavljaju. Moja mentorica, prof.dr. Marjatta Louhi-Kultanen, je bila izuzetna podrška za vrijeme mog doktorata, što mi je je znatno olakšalo da se naviknem na rad u novoj sredini. S druge strane, surađivala sam i upoznala sam ljude iz skoro cijelog svijeta. To je iskustvo koje obogati na poseban način jer se nauči mnogo o različitim kulturama i shvati se koliko je bogatstva u svim tim spoljašljim različitostima, ali da nas nadasve povezuju iste i potrebe i brige i želje.
Možete li nam opisati Vaše zanimanje?
– Trenutno sam postdokorant na KTH kraljevskom tehnološkom institutu u Švedskoj. To je akademska pozicija i kao dio tima naučnika na jednom velikom projektu finansiranom od strane Europske unije, istražujem mogućnost izdvajanja kritičnih metala putem kristalizacije, a ti elementu su nepopohodni za proizvodnju baterija. Važnost projekta se ogledala u tome da Europska unija nastoji postići odgovarajući nivo resursne i energetske neovisnost i kroz niz uvedenih strategija i finansiranja to i sprovodi u djelo.
Da li imate u planu svoj život i profesiju nastaviti u Bosni i Hercegovini?
– Okolnosti vezane za moje istraživanje su me ponovo odvele van granica naše domovine na par godina. Moj dugoročn plan jeste da gradim svoj život i dalju karijeru u Bosni i Hercegovini. Mi imamo izuzetne prirodne resurse, koje možemo i trebamo da efikasno iskoristimo u industrijskoj proizvodnji slijedeći principe održivosti i cirkularne ekonomije kako bismo ekonomski osnažili našu domovinu i svakako da se to ne može učiniti bez ljudi koji posjeduju i znanje i vještine neophodne za to.
Šta biste poručili mladima u našoj državi?
– Dragi Bog samim vašim stvaranjam vas je učinio namjesnicima i iskoristie svoje vrijeme i intelektualni potencijal koji vam je darovan na dobro i korisno. Na tom putu vrlo često neće biti lahko, ali ključ jeste vjera, trud i upornost. Vjerujte svojoj intuiciji i okružite se pozitivnim ljudima koji će vam biti i inspiracija, ali i koji vam neće dopustiti da odustanete od sebe i svojih snova.
Tekst: Ehlimana Kvakić IIIa
Fotografije: Nahla Osmanbegović
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close