CIVICUS Monitor je u svom novom izvještaju objavio da je ocjena građanske slobode u BiH snižena na “opstruiranu”, jer sve češći napadi na aktiviste, novinare i LGBTQI+ skupine ugrožavaju sveukupnu slobodu u BiH.
Izvještaj, People Power Under Attack 2023, detaljno opisuje uslove građanskih sloboda u 198 zemalja i teritorija. U Bosni i Hercegovini, spuštanje s relativno slobodne kategorije “suženih sloboda” na “opstruirane”, gdje vlasti često ometaju ljudska prava, rezultat je niza kršenja od napada na demonstrante do restriktivnih zakona.
Incidenti su se većinom dogodili u bh. entitetu Repubika Srpska, ali su ugrozili slobode u cijeloj zemlji.
“Napadi na civilno društvo u Bosni i Hercegovini 2023. godine su alarmantni. Ali oni ne postoje u vakuumu”, rekla je Tara Petrović, voditeljica istraživanja CIVICUS Monitora za Evropu.
CIVICUS Monitor ocjenjuje uslove građanskih sloboda u svakoj zemlji na temelju podataka prikupljenih tokom cijele godine od aktivista civilnog društva usmjerenih na zemlju, regionalnih istraživačkih timova, međunarodnih indeksa ljudskih prava i vlastitih stručnjaka.
Podaci iz ova četiri odvojena izvora zatim se kombiniraju kako bi se svakoj zemlji dodijelila ocjena slobode kao “otvoreno”, “suženo”, “ometano”, “sputano” ili “zatvoreno”.
Ove godine gotovo trećina čovječanstva, odnosno 30,6 posto globalne populacije, živi u “zatvorenim” društvima, najrestriktivnijim mogućim okruženjima. To je najveći postotak ljudi u “zatvorenim” zemljama koji CIVICUS Monitor bilježi od svog prvog itvještaja 2018.
U međuvremenu, samo 2,1 posto ljudi živi u “otvorenim” zemljama, gdje su građanske slobode zaštićene, što je dosad najniži postotak i gotovo upola manja stopa nego prije šest godina. Zajedno, ove statistike ukazuju na svijet u krizi.
“Svjedoci smo globalnog slamanja građanskih sloboda bez presedana. Bosna i Hercegovina je dio ovog užasnog trenda, kojeg vode političari koji siju daljnje podjele”, rekla je glavna istraživačica CIVICUS Monitora Marianna Belalba Barreto.
U 2023. godini bh. entitet Republika Srpska je doživio porast napada na LGBTQI+ grupe, uključujući napade na ženski marš i društveni centar zbog isticanja zastava duginih boja, policijsku zabranu projekcije filma LGBTQI+ organizacije i brutalni napad naoružanih nasilnika koji su poslali tri aktiviste u bolnicu.
Vodeći političari tada su rasplamsali vatru zagovarajući zabranu LGBTQI+ događaja i najavljujući novi zakon za ograničavanje LGBTQI+ grupa.
“Desničarske grupe u istočnoj Europi i drugdje često prvo napadaju LGBTQI+ osobe prije nego što žele ograničiti prava svima. Događaji u Republici Srpskoj proizlaze iz knjige Putin-Orban”, kazala je Petrović.
Ugrožena je i sloboda medija. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska kriminalizirao je klevetu u augustu, uprkos domaćim i međunarodnim kritikama, ugrožavajući nezavisne medije koji su već bili izloženi riziku političkih kleveta i gdje su napadi na novinare obično prolaze nekažnjeno.
Tokom 2023. također je doživio porast opasne retorike, uključujući i lidera RS-a Milorada Dodika, koji negira genocid u Srebrenici i optužuje ga za potkopavanje Dejtonskog sporazuma.
Stvari se mogu pogoršati. Narodna skupština RS-a razmatra usvajanje Zakona o stranim agentu koji nalikuje na one u Mađarskoj i Rusiji koji omogućuje vladi da ograniči financiranje i opstruira rad nezavisnog civilnog društva. Ako se usvoji, to bi imalo “jeziv učinak” na aktivizam.
“Ova kombinacija direktnih napada na temeljne slobode i toksične političke atmosfere trebala bi uzbuniti da se Bosna i Hercegovina kreće u pogrešnom smjeru. Međunarodna zajednica mora biti uz civilno društvo u Bosni i Hercegovini dajući prioritet temeljnim slobodama u svim angažmanima s vlastima”, rekla je Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva iz Sarajeva.
Ostale zemlje s nižom ocjenom ove godine su Bangladeš (zatvoreno), Njemačka (suženo), Kirgistan (potisnuto), Senegal (potisnuto), Šri Lanka (zatvoreno) i Venezuela (zatvoreno).
Klix
