Meron – predsjednik do zatvaranja Haškog suda

Amerikanac Teodor Meron ponovo je izabran za predsjednika Haškog suda. Njegov treći mandat počinje 17 novembra. Dobio je 12 glasova sudijskog kolegijuma, a njegov protivkandidat, južnokorejski sudija O-Gon Kvon šest.

Ovo je treći put da je 83-godišnji Teodor Meron izabran za predsjednika Međunarodnog suda za ratne zločine. Prije njega na toj funkciji se od 1993. godine izmijenilo još pet sudija, ali ni jedan nije zadržao tu poziciju tri mandata i nijedan nije imao protivkandidata. Meron je iza sebe imao dva mandata a ispred sebe protivkandidata, i opet je prošao. Nije mu smetalo ni što su njegov autoritet uzdrmale dileme i burne debate izazvane oslobađajućim presudama hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču i načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, na čije donošenje je, kao predsjedavajući Žalbenog vijeća, odlučujuće uticao.

Stekao se utisak da je sudija Meron morao ostati na tim funkcijama, jer naprosto obavlja neke, možda samo njemu znane zadatke, koje je sudija Harhof ljetos diskretno i veoma suzdržano naveo. U svom poznatom pismu ovaj danski sudija je rekao da je “Tribunal promijenio kurs pod pritiskom vojnih establišmana nekih uticajnih zemalja” i naglasio da takve pojave izazivaju duboku zabrinutost možda čak i polovine sudijskog kolegijuma.

Pritisci i karijerizam

Sudeći po ishodu glasanja, po srijedi je trećina, a ne polovina tog kolegijuma, ali pitanje je da li je svih 12 sudija svoj glas Meronu dalo čiste savjesti i svijesti. Nisu li se u njihovo odlučivanje upleli elementi čija veza sa pravdom i nezavisnošću pravosuđa popušta pred navalom političkih i institucionalnih interesa i pritisaka, kao i ličnih ambicija i karijerizma.

Sudija Meron je u odmaklim godinama, ali je veoma moćan. Prije nego što će većinom glasova biti treći put izabran za predsjednika Tribunala, Ujedinjene nacije su ga imenovale za predsjednika Mehanizma za međunarodne krivične sudove, pred kojim će se, i kad tribunal prestane da radi, voditi žalbeni postupci u preostalim predmetima. Toliko visokih funkcija i toliko počasti u trenu kad stotine udruženja žrtava rata i nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije traže njegovu ostavku ili smjenu! Uz kontroverzne oslobađajuće presude, oni navode i da je, poslije Meronovog potpisa, iz zatvora u Velikoj Britaniji pušten i Momčilo Krajišnik, nakon što je odslužio samo 13 od 20 godina zatvora, kazne na koju je osuđen pošto je proglašen krivim za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, te ubistva i deportacije kao zločine protiv čovječnosti.

Da nije bilo pisma sudije Harhofa, vjerovatno sudija Meron ne bi imao protivkandidata, a ni šest sudija drugačije mišljenje. To ulijeva nadu da će Haški tribunal ipak završiti svoju misiju ne iznevjeravajući cilj radi kojeg je osnovan – da pred lice međunarodne pravde izvede krivce za najveće ratne zločine počinjene u Evropi krajem XX stoljeća i da njegove odluke zadovolje pravdu za desetine hiljada žrtava rata.
Autor: Dževad Sabljaković
Odg. urednica : Jasmina Rose

DW.DE

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close