Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. jula…

Ekspanzija stanovništva jedan je od najvećih problema svijeta u 21. vijeku. Najveći problemi siromaštvo i nepismenost!

Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. jula i njegovo obilježavanje ustanovljeno je 11. jula 1989. godine od strane Upravnog savjeta Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, a prvi put se o uspostavljanju Svjetskog dana stanovništva razmatralo 1987. godine, kada je svjetska populacija prešla pet milijardi.

Svjetski dan stanovništva ima za cilj povećanje svijesti građana o različitim pitanjima stanovništva, kao što su važnost planiranja porodice, rodne ravnopravnosti, siromaštva, zdravlja majki i djece i ljudskih prava.

Ove godine obilježava se 51. godišnjica Međunarodne konferencije o ljudskim pravima iz 1968. godine, gdje je planiranje porodice po prvi put globalno potvrđeno kao jedno od ljudskih prava.

Ove godine ne postoji specifična tema, ali će se globalno usredsrediti pažnja na neispunjene ciljeve Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju iz 1994. godine koja se održala u Kairu, gdje je 179 vlada usvojilo da su „reproduktivno zdravlje i rodna ravnopravnost ključni za postizanje održivog razvoja“.

Ekspanzija stanovništva jedan je od najvećih problema svijeta u 21. vijeku. Postoji nekoliko faktora koji su odgovorni za ovu populacijsku ekspanziju, a najvažniji faktori su siromaštvo i nepismenost. Raspoloživi resursi na zemlji su ograničeni i sa stalnim rastom stanovništva, veoma brzo se iscrpljuju i možda neće biti dostupni u bliskoj budućnosti.

Nagli pad opšte smrtnosti stanovništva, koji je počeo uzbrzavati već nakon 19. vijeka u razvijenim zemljama i širiti se svijetom uz razvoj privrede smatra se jednim od glavnih postignuća napretka društva. Prema izvršenim procjenama očekivano trajanje života pri rođenju poraslo je s 30 godina na 67 godina u razdoblju 1800.-2005. godine, što je dovelo do brzog rasta populacije, od jedne milijarde u 1810. godini na gotovo sedam milijardi u 2010. godini.

Od 1987. do 2019. godine svjetska populacija porasla je za 2,7 milijardi, odnosno sa pet milijardi 1987. godine na 7,7 milijardi 2019. godine. Prema projekcijama do 2050. godine, broj stanovnika Zemlje će dosegnuti 9,7 milijardi i nastaviti će da raste, dostižući cifru od oko 10,9 milijardi do 2100. godine.

Afrika je jedini svjetski region za koji se predviđa snažan rast stanovništva do kraja ovog vijeka. Između 2020. i 2100. godine očekuje se da će se broj stanovnika Afrike povećati sa 1,3 milijarde na 4,3 milijarde. Predviđa se da će broj stanovnika u regionima koji uključuju Sjedinjene Države i Kanadu (Sjeverna Amerika) i Australiju i Novi Zeland (Okeanija) takođe rasti, ali sporije od Afrike.

Očekuje se da će Evropa i Latinska Amerika imati smanjenje populacije do 2100. godine. Predviđa se da će evropska populacija imati vrhunac od 748 miliona u 2021. godini. Očekuje se da će regija Latinske Amerike i Kariba premašiti Evropu u stanovništvu do 2037. godine prije nego što dostigne 768 miliona u 2058. godini.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prosječna dob stanovnika svijeta je 70.5 godina ali žene prosječno žive 73 godine a muškarci 68.

Gustoća naseljenosti je vrlo različita. Zemlje s najvećom gustoćom stanovništva, izuzimajući neke države-gradove i otoke, su Bangladeš (1,145 stanovnika na kvadratni kilometar), Tajvan (651), Libanon (583), Južna Koreja (519), Ruanda (456), Nizozemska (415), Haiti (411), Indija (406), Izrael (402) Burundi (384), Belgija (374), Filipini (354) i Japan (335). Republika Hrvatska s 73 stanovnika na kvadratni kilometar teritorija nalazi se tek na 144 mjestu od ukupno 255 država i teritorija obuhvaćenih popisom.

Najmnogoljudnija zemlja na svijetu je NR Kina koja na današnji dan ima 1.392.850.000 stanovnika što čini 18,2% ukupnog stanovništva svijeta. Druga je Indija s 1.334.140.000 stanovnika što je manje za samo 59 milijuna stanovnika i očekuje se da će vrlo brzo Indija postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu. Treće Sjedinjene Američke Države imaju 327.454.000 stanovnika. S više od 100.000.000 stanovnika slijede Indonezija, Pakistan, Brazil, Nigerija, Bangladeš, Rusija, Japan, Meksiko, Etiopija i Filipini. Republika Hrvatska nalazi se na 128 mjestu s, procjenjuje se, manje od 4.000.000 stanovnika.

MLADI

Svijet danas ima najveću generaciju mladih u istoriji – 1,8 milijarde mladih ljudi, uglavnom u zemljama u razvoju, s ogromnim potencijalom za pomoć u borbi s glavnim izazovom čovječanstva. Ali velikom broju mladih uskraćena je mogućnost kvalitetnog obrazovanja, pronalaska pristojnog posla, te sudjelovanju u političkom životu u svom društvu. Svjetski dan stanovništva prilika je da obnovimo našu predanost i pomognemo mladim ljudima da postignu svoj napredak u društvu.

Akcija je hitno potrebna. Mnogo je mladih ljudi koji nemaju resurse potrebne za uzdizanje iz siromaštva.
Mlade djevojke su najranjivije, što zbog diskriminacije, seksualnog nasilja, ranog stupanja u brak ili neželjenih trudnoća. Mnogi od mladih koji ipak imaju sreću dobiti visoku stručnu spremu, na kraju završe bez posla, u nisko plaćenim poslovima ili u onim poslovima u kojima ne mogu napredovati.

Buka