Kako nezaposleni mogu lakše doći do posla?

Ugledni stručnjaci ipak napominju da nezaposleni ne smiju padati u očaj te im, između ostalog, predlažu da ne čekaju da poslodavac dođe po njih nego da se konstantno školuju i stiču nova znanja i vještine, i da “sami zakucaju na vrata poslodavaca”

Autor: Anadolija

U Bosni i Hercegovini, ali i svim zemljama regije, na tražištu rada veliki broj nezaposlenih osoba, a posebno mladih, čine sve moguće nadljudske napore da pronađe zaposlenje, ali za većinu njih to je postala skoro pa nemoguća misija. Ugledni stručnjaci ipak napominju da nezaposleni ne smiju padati u očaj te im, između ostalog, predlažu da ne čekaju da poslodavac dođe po njih, nego da se konstantno školuju i stiču nova znanja i vještine te da “sami zakucaju na vrata poslodavaca”.

U tom smislu, ugledni ekonomski stručnjak Igor Gavran za Anadolu Agency (AA) je kazao kako postoji nekoliko mogućnosti da nezaposleni, uključujući i mlade, dođu do posla ili do radnog iskustva.

“Osim toga što se nezaposlene osobe prijave na Zavode za zapošljavanje, postoje i druge mogućnosti kako doći do posla. Jedan od tih načina je i da redovno učestvuju na sajmovima, seminarima i skupovima gdje mogu popuniti formular kako bi poslodavci znali za njih. A ako ima nekakva financijska sredstva, ne moraju to sada biti velika sredstva, da pokrenu neki lični posao, kako bi na taj način stekli radno iskustvo koje je ključno za tržište rada”, predlaže Gavran.

– Volontiranjem možete lakše doći do posla

Napominje da nezaposleni, a posebno mlade osobe, odmah ne očekuju neku veliku novčanu zaradu, jer je najbitnije, posebno za one kojima je to prvo profesionalno iskustvo, da steknu određeno praktično znanje koje bi im kasnije pomoglo prilikom potrage za adekvatnim radnim mjestom.

“Još jedan od načina da se lakše dođe do posla je sigurno i volontiranje. To može biti u nevladinim organizacijama, raznim udruženjima, kako bi to mogli napisati u svoj CV. Time će pokazati svome budućem poslodavcu da su spremni da preuzmu odgovornost i obavezu za posao koji rade”, rekao je on.

Također predlaže da studenti, čak tokom samog studiranja, trebaju početi da tragaju za zaposlenjem, jer, prema njegovom mišljenju, tako bi mnogo bolje shvatili stanje i trendove na tržištu rada.

“Kada su u pitanju visokoobrazovana lica, ona bi prije diplomiranja trebala krenuti u potragu za poslom i da ne čekaju da završe fakultet pa da onda traže posao”, istakao je ugledni bh. ekspert koji dodaje kako svi nezaposleni nikada ne trebaju samo čekati da ih neko pozove da rade nego da sami “zakucaju na vrata poslodavaca”.

– Nezaposleni neka sami pokucaju na vrata poslodavca

“Nek ne čekaju da ih neko pozove da rade. Neka šalju zahtjeve gdje god ima prilike za posao. Nek ne čekaju oglase, jer često se dešava da ozbiljne i velike kompanije prime osobe koje im se same nameću da rade i koje uspiju pokazati da su željne posla”, savjetuje Gavran.

Isto tako, jedan od njegovih savjeta i poruka armiji nezaposlenih u BiH, ali i u ostalim zemljama regije, jeste da se konstantno educiraju i školuju.

“U današnjem svijetu stalno morate ulagati u sebe, u vaše znanje i vještine. Morate se uvijek dodatno educirati kako bi bili konkurentni na tržištu rada. Čak i preko interneta moguće je sticati nova znanja i nove vještine; preko raznih besplatnih kurseva koji se nude na internet portalima”, napominje ovaj stručnjak te dodaje da će nezaposleni lakše doći do posla ako izađu iz kuće i ako se više aktiviraju, ne padajući u očaj i beznađe.

– Prekvalifikacija je jedan od načina do bržeg zaposlenja

Ekonomski analitičar Erol Mujanović izjavio je za Anadolu Agency (AA) da nezaposleni svakodnevno moraju raditi na ličnom razvoju, ali i, ako je potrebno, posegnuti za prekvalifikacijom.

“Iako nije najvažniji faktor, nivo vještina i znanja jeste oblast na kojoj treba stalno raditi. Nezaposleni da bi došli do zaposlenja moraju, naravno, raditi i na ličnom razvoju. Brojni su primjeri uspješne prekvalifikacije za određena zanimanja gdje već nakon mjesec dana obuke osobe dobiju ponudu za posao u slučaju pravog odabira branše odnosno zanimanja”, smatra Mujanović.

On smatra da mladi moraju shvatiti kako nijedno kvalitetno zaposlenje ne mogu odmah očekivati i zato je bitno, kako kaže, da što više rade na sticanju radnog iskustva i upoznaju nove poslovne ljude oko sebe.

– Razvoj mreže kontakata u sticanje modernih vještina su ključni za zaposlenje

“Ništa kvalitetno ne može doći preko noći, a da bi mladi postali kandidati za koje se poslodavci bore moraju nekoliko godina ulagati u sticanje novih znanja, u razvoj mreže kontakata i steći radno iskustvo koliko god da je teško započeti taj proces”, rekao je on, ističući kako i sam polovicu godišnjeg odmora svake godine posveti sticanju novih znanja i vještina, primarno kroz praksu, naglasivši da se ulaganje u sebe i dugoročni trud isplate.

I na kraju, predlaže kako je volontiranje neiskorišteni potencijal među mnogim mladim nezaposlenim osobama u BiH, dodajući kako se volontiranjem uči kako biti odgovoran, ozbiljan i profesionalan u svome poslu.

“Ako se pokažete odlični prilikom volontiranja, velika je vjerovatnoća da će poslodavac sačuvati vaš CV za prvu iduću priliku ili proslijediti i preporučiti dobrog kandidata drugoj kompaniji u kojoj ima prilika za zaposlenje. Sve i da se ništa ne desi odmah, ostaje jedno vrijedno radno iskustvo koje je plus za CV, a svaki takav korak čini razliku u odnosu na druge kandidate”, predlaže Mujanović.

Inače, prema posljednjim podacima Svjetske banke (WB), u BiH vrlo malo radno sposobne generacije učestvuje u radu ili traženju posla, a više od 25 posto tih radno sposobnih su nezaposleni. Prema istom izvoru, najproblematičnija je ipak stopa nezaposlenosti kod mladih osoba, koja je duplo veća nego kod starijih.

Međunarodna organizacija rada (ILO) u svome najnovijem izvještaju koji tematizira nezaposlenost u svijetu posebnu pažnju je skrenula na visoku stopu nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, ali i ostalim zemljama regije Balkana. ILO navodi da su BiH, Srbija i Makedonija davno premašile stopu nezaposlenosti mladih osoba od 50 posto i to svaka od njih.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close