VEĆ NEKOLIKO godina odvija se jedna od najvećih online prevara na Balkanu, koja se tiče prodaje čajeva i raznih preparata na internetu.
Radi se o proizvodima poput čajeva GoSlim, Parazol, HyperTea itd. koje prodaje bosanskohercegovačka tvrtka Limited Charm. Iza ove tvrtke stoji kompanija MonetizedAd, čiji su osnivači i vlasnici poduzetnici Ajdin Brković i Mersad Vejzović, piše Index.hr
Kompanija je u 2022. uprihodila 50.2 milijuna konvertibilnih maraka (25 milijuna eura). U isto vrijeme ona se, kako smo dokazali, lažno oglašava, odnosno tvrdi da proizvodi koje prodaje liječe bolesti. Međutim, to je samo vrh sante leda, tu je i priča o krađi identiteta i gomili generiranih stranica za koje iz ove kompanije tvrde da nemaju veze s njima, a prodaju iste proizvode.
Jedan čaj smo naručili, platili smo ga 39 eura
Proizvodi se prodaju u desetak zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje također postoje call centri. Osim što se čajevi prodaju na stranici Limited Charma, gomila je drugih oglasa za čajeve i lijekove s lažnim recenzijama, ukradenim identitetima liječnika, native članaka, tekstova koji se nalaze na lažnim stranicama koje imitiraju poznate informativne medije, kao i oglasa u raznim Facebook grupama.
Što se tiče službenih stranica, tu su navodi o proizvodima puno umjereniji od stranica na kojima se ne vidi tko stoji iza njih. Tako na stranici Limited Charma nema recenzija slavnih osoba koje reklamiraju proizvod, dok na hrpi drugih stranica upravo to vidimo. Što se tiče stranice Limited Charm, tu se reklamira tridesetak proizvoda.
Neki od njih “pomažu” pri mršavljenju, neki postizanju erekcije ili u borbi protiv celulita, dok se neki tiču poprilično ozbiljnih problema. Tako piše da proizvod Cardio NRJ sprječava zgrušavanje krvi, Dermal ublažava simptome psorijaze, Nefro Aktiv sanira otežan rad bubrega, Prenutra podržava zdravlje trudnica, a Dia Tea potiče gušteraču na lučenje vlastitog inzulina, što, kako se navodi, čuva zdravlje osoba koje pate od simptoma dijabetesa.
Index je jedan takav čaj, onaj naziva GoSlim, koji bi trebao pomoći pri mršavljenju, i naručio. Nismo ga naručili preko službene stranice, nego preko jedne od stranica na kojima se ne spominje Limited Charm, upravo kako bismo dokazali koliko je proizvod lako naručiti s neke od hrpe stranica koje često ljudima iskaču, s kojima iz MonetizeAda odbijaju priznati povezanost.
Cijena je bila 39 eura, i to na popustu. Redovna cijena je 78 eura.
Cijela procedura odvijala se isto kao na stranici Limited Charma. Trebalo je upisati ime i prezime, broj mobitela i pričekati da operater nazove. SMS porukom nam je javljeno da će operater uskoro nazvati.
Operater nam je rekao da čaj proizvodi institut iz Zagreba, htio je uvaliti tri paketa
Uskoro nas je nazvao operater koji se predstavio imenom i prezimenom, dodajući da je “iz firme Limited Charm”. Predbroj s kojega je nazvao jest onaj Grada Zagreba. Pitao nas je iz kojeg smo mjesta i koja je adresa.
Pitao nas je koliko kilograma imamo u planu smršavjeti. Rekao je da je u čaju GoSlim organsko bilje, da nema kontraindikacija i nuspojava “jer nema kemije u sebi”. Kazao je da prvih 25 dana treba piti čaj dva puta na dan.
“To će vam pojačati metabolizam, isprazniti debelo crijevo i regulirati probavni trakt. Onda ćemo se čuti pa ćemo učiniti redukciju prehrane i čaj unositi tri ili četiri puta. Skinut ćete desetak kilograma, poduzet ćemo sve da se ne dogodi jo-joj efekt, a na kraju će vam se ojačati imunitet”, objasnio je on.
Pitali smo ga otkud je čaj, tko ga proizvodi…
“Proizvodi ga naš institut u Zagrebu. Ja sam ovdje u Zagrebu, na Jarunu”, kazao je on.
Rekli smo mu da može onda jedna kutija. On je kazao kako “nama obavezno trebaju tri kutije”, dodajući da bi on trećom častio. Naposljetku je popustio na naše inzistiranje kako nam treba samo jedno pakiranje.
Dva dana poslije čaj je i stigao na adresu. Kao pošiljatelj je navedena slovenska tvrtka Monadon. Ista tvrtka navodi se i kao uvoznik za Hrvatsku. Kao proizvođač se navodi bosanskohercegovačka tvrtka s početka ovog teksta, MonetizeAd.
Monadon je slovenska podružnica MonetizeAda
Otkud Monadon, koji je zadužen za hrvatsko tržište, u ovoj priči? Radi se o slovenskoj podružnici MonetizeAda. Ta informacija nalazi se na Wikipediji o MonetizeAdu, dok isti podatak nismo pronašli na web-stranici tvrtke ni na specijaliziranim poslovnim stranicama.
No objava MonetizeAda iz 2022. o zapošljavanju u njihovom pozivnom centru u Sloveniji sugerira nam kako je jasno da se radi o podružnici.
Na hrvatskoj inačici stranice Limited Charm nalazi se adresa u Ljubljani, a i kontakt-broj je sa slovenskim predbrojem. Radi se o istoj adresi koja se navodi i na stranicama tvrtke Monadon – Verovškova 60A. Na Google kartama nismo pronašli da se tu nalazi ova firma.
Kao direktor ove kompanije navodi se Jasmin Bojičić. Zanimljivo je da se podružnica ove tvrtke nalazi i u Osijeku. Odgovorna osoba također je Bojičić, a podružnica je registrirana 10. listopada prošle godine.
Certifikati koji ne znače ništa
Na stranici Limited Charma nalaze se i dva certifikata. Oba je izdao sarajevski Institut za certificiranje sistema. Jedan se tiče HACCP sustava, a drugi ISO 9001. Index je navedeni Institut pitao što ovi certifikati znače.
Iako oni izgledaju pompozno i upućuju na zaključak kako je kompanija ovladala posebnim vještinama u proizvodnji, treba reći da se tu ne radi o certifikatima koji dokazuju ljekovita svojstva preparata.
Iz Instituta su nam potvrdili da su Limited Charmu izdali originalne certifikate.
“Certifikatom ISO 9001:2015 se potvrđuje da je klijentov sistem (sistem, ali ne i proizvod) upravljanja usklađen sa zahtjevima referentnog standarda, u ovom slučaju zahtjevima ISO 9001:2015.
HACCP u prijevodu jest analiza rizika i kontrola kritičnih točaka. Njegova primjena podrazumijeva poštovanje standardnih operativnih procedura i uputstava kojima se smanjuju rizici po sigurnost hrane, smanjuju opasnosti kojima su izložene sirovine, opasnosti pri rukovanju, skladištenju, proizvodnji, distribuciji i konzumiranju krajnjeg proizvoda”, objasnili su.
Proizvodi nisu na popisu registriranih lijekova
U ovom slučaju ključno je pitanje je li reklamiranje Limited Charma, odnosno MonetizeAda, legalno.
Naime, da bi se neki preparati smatrali lijekovima, moraju proći najmanje tri faze kliničkih ispitivanja koja moraju potvrditi da su sigurni i učinkoviti. Nakon toga agencije za lijekove, kao što su hrvatski HALMED ili bosanskohercegovački ALMBiH, moraju ih staviti na svoj popis i odobriti za plasiranje na tržište.
Index je HALMED-u i ALMBiH-u poslao upite jesu li proizvodi koje prodaje Limited Charm na popisu registriranih lijekova, a obje agencije odgovorile su da nisu.
Preparati kakve prodaje Limited Charm mogli bi se eventualno prodavati kao dodaci prehrani. Takvi proizvodi ne moraju prolaziti kroz klinička ispitivanja koja bi potvrdila njihovu učinkovitost za određene bolesti, no moraju biti sigurni za upotrebu, odnosno ne smiju biti štetni.
S druge strane, dodaci prehrani ne smiju se oglašavati kao lijekovi.
Iz Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručili su da je “bitno napomenuti kako dodaci prehrani spadaju pod Zakon o hrani” te da “isticanje tvrdnji o liječenju, navođenje simptoma i bolesti na njima nije dozvoljeno”.
Sličan odgovor dobili smo i od Ministarstva zdravstva:
“Sukladno članku 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, kao i članku 6. Pravilnika o dodacima prehrani ne smiju se pripisivati svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućivati na takva svojstva. Obzirom na navedeno, korištenje navoda kojima se upućuje na čišćenje organizma od parazita kao i antivirusno djelovanje nije dozvoljeno.”
Limited Charm zavarava ljude
Odgovaraju li reklame Limited Charma tom propisu?
Prema dr. sc. Liviji Puljak, koja je, među ostalim, osnovala hrvatski ogranak Cochranea, svjetski poznate kolaboracije koja sažima rezultate medicinskih istraživanja kako bi olakšala donošenje odluka temeljenih na dokazima o zdravstvenim intervencijama, ne odgovaraju.
“Kad su u pitanju hrana i dodaci prehrani, zdravstvene tvrdnje su tvrdnje kojima se izjavljuje, sugerira ili navodi na zaključak da kategorija hrane, određena hrana ili sastojak hrane utječe na zdravlje ljudi”, kaže Puljak.
“Mrežna stranica Limited Charm ima proizvode za koje se tvrdi da ublažavaju simptome psorijaze, sprječavaju zgrušavanje krvi, štite srčano tkivo od oštećenja, ubrzavaju uklanjanje masnih naslaga, omogućuju napredak kod potencije za muškarce, opisuju se kao prvo rješenje za osobe koje imaju poteškoće s krvnim tlakom, omogućuju sprječavanje gljivičnih infekcija noktiju, imaju cilj utjecati na olakšavanje pritiska u očima, navodno pozitivno djeluju na (ne)plodnost itd. Sve su to zdravstvene tvrdnje kojima se poručuje da ti proizvodi mogu riješiti ili spriječiti neki zdravstveni problem”, tumači Puljak.
Drugim riječima, može se reći da Limited Charm zavarava ljude.
MonetizeAd se smatra žrtvom u cijeloj priči
MonetizeAd smo upoznali s odgovorima HALMED-a i ALMBiH, odnosno pitali smo ih o pogrešnom reklamiranju.
“Mi kao kompanija ne iznosimo tvrdnje ili poistovjećivanje naših proizvoda sa lijekovima niti im pripisujemo ljekovita svojstva. U vrijeme u kojem Affiliate Marketing doživljava svoj najveći porast na online tržištu, nažalost, povećan je broj lažnih reklama (antireklama) koji utiče na kredibilitet naših kompanija, na način da sa raznoraznim lažnim doktorskim izjavama ili pripisivanjem ljekovitih svojstava našim proizvodima pokušava narušiti naš ugled.
Mi kao kompanija i sami se borimo protiv navedenog vida reklamiranja te poduzimamo mjere za eliminaciju takvih reklamnih aktivnosti. Stvarne činjenice o našim proizvodima možete pronaći na službenim stranicama našeg brenda”, napisali su i pozvali nas da ih obavijestimo o ovim siteovima kako bi mogli djelovati s ciljem uklanjanja navedenih reklama.
Drugim riječima, iz MonetizeAda negiraju povezanost s cijelom mrežom koja za cilj ima prevaru ljudi, a zasniva se na krađi identiteta i lažnom oglašavanju s ciljem manipulacije ljudima. Kao što smo naveli, hrpa je takvih stranica na internetu, bilo onih preko Google siteova, imitacija portala, native članaka.
Za neke od tih stranica domenu je registrirao upravo MonetizeAd.
MonetizeAd smo pitali kako komentiraju naše saznanje da su registrirali domene na stranicama na kojima se prodaje proizvod upravo uz lažno reklamiranje.
Također smo ih pitali kako je moguće da smo naručili njihov proizvod sa stranice koja nije Limited Charm, ako već tvrde da samo iza te stranice stoje.
Pitali smo ih i kako misle da ne pripisuju ljekovita svojstva ako i na stranicama Limited Charma jasno stoji da npr. preparat Cardio NRJ “sprječava zgrušavanje krvi i štiti srčano tkivo od oštećenja”, Dia Drops pak “stabilizira sadržaj šećera u krvi” itd. Na ova pitanja nismo dobili odgovore.
Pitali smo ih i kako komentiraju navode da se čaj proizvodi u institutu u Zagrebu. Tu su nam nejasno odgovorili da radnici imaju obavezu davanja točnih informacija o porijeklu proizvoda, pri čemu nije dozvoljeno prema trećim licima iznositi vlastita stajališta ili nagađanja o proizvodima, čime se ozbiljno ugrožava kredibilitet i poslovanje kompanije.
Napisali su i da se “proizvodi koji se prodaju pod brandom Limited Charm proizvode u Bosni i Hercegovini, europskim zemljama i zemljama Balkana”.
Glumica Diklić za Index: Ukrali su mi identitet, policija ništa nije napravila
Jedna od žrtava krađe identiteta je bila i Jasna Diklić, poznata bosanskohercegovačka glumica. Ona je svoj slučaj prepričala u kolumni za Radiosarajevo.ba. Napisala je da je jednu noć bila na internetu i sasvim slučajno naišla na reklamnu stranicu poznatog portala uz naslov “Kako su ljekari, želeći zaraditi, gotovo doveli do smrti Jasne Diklić, iskoristivši bolest slavne voditeljice!”
U tom “intervjuu” ona je opisala svoju navodnu bolest, a cijeli zdravstveni problem tiče se ogromne količine parazita i larvi u njenom tijelu. Napisala je kako su opisi bili puni gadosti i da su nalikovali na horor i znanstvenu fantastiku.
Uglavnom, na koncu je imaginarnu Diklić spasio čaj Parazol, koji proizvodi Limited Charm. Napisala je kako ju je uspaničilo što čitatelji mogu shvatiti kao istinu sve što piše.
Napisala je da je nazvala osobu za koju su joj rekli da možda ima veze s objavom teksta, a kasnije se “oglasila firma iz Sarajeva koja je partner ovom oglašivaču i obrisala stranicu”.
Index ju je kontaktirao. Pitali smo je što se dogodilo poslije, odnosno je li nešto pravno poduzela.
“Ono što nema u kolumni je moj pokušaj da ovu vrstu kriminala, koji skoro pa nasumice bira javne ličnosti kao žrtve (ja sam glumica, a ne voditeljica, kako piše) prijavim FMUP-u i njihovom cyber odjelu.
Oni me obavještavaju da to nije njihov posao i da će proslijediti prijavu tužiteljstvu. Naravno, to nikad nije učinjeno. Obratila sam se odvjetniku koji me upozorio da bi proces dugo trajao i da nije siguran da ću ga dobiti.
U traženju pravde saznala sam za nevladinu organizaciju Raskrinkavanje koja je uradila ono što naše pravne slużbe nisu htjele, a mogle su. Raskrinkavanju je uspjelo da se sramotnu stranicu makne s interneta, da u sarajevsku reklamnu firmu koja je to objavljivala uđe inspekcija i zabrani tu vrstu reklamiranja.
Međutim, i dalje se objavljuju sramotni “intervjui” s poznatim ličnostima, i dalje se reklamiraju lažni ĉajevi, i dalje se obmanjuje javnost i uzimaju velike pare. To je cijela hobotnica čiji su krakovi u mnogim zemljama kojima se očito ne može ili ne želi stati na kraj”, kazala nam je Jasna Diklić.
Gomili ljudi ukraden identitet
Još jedna od žrtava krađe identiteta bio je istaknuti sarajevski liječnik Šekib Sokolović, koji je inače kardiolog. “Reklamirao” je čaj za srce, a na svom Facebooku je napisao kako to nije istina.
“Nikad ništa ne reklamiram, ali oni koji su to napravili su iskoristili priliku. Reagirao sam na svom profilu. Iskreno, ne znam koga da tužim, tko stoji iza toga. Koja firma? Mene ljudi znaju, meni to nije sad toliko strašno. Nakon demantija ljudi su znali da se ne bih upuštao u to. Ali nije ni prijatno”, objasnio je on za Index
Još neki primjeri ljudi kojima su ukradeni identiteti i koji su govorili o tome su pjevačica Hanka Paldum, srpska novinarka Maja Žeželj, voditeljica i urednica zabavnog programa Radio-televizije Srbije Olivera Kovačević, kao i HRT-ova urednica Sanja Kocijančić Petričević, koja je iskorištena za svrhu reklamiranja Parazola.
“Zgrožena sam sistemima prevare, znam da nisam ni prva ni jedina, nažalost ni posljednja, ali uvijek ističem kako je prevara vezana za ljudsko zdravlje najveća. Više od sebe, puno više, žao mi je naših osiromašenih ljudi koji naivno plaćaju velike iznose, a mogu, još gore, uništiti svoje zdravlje lažnim i tko zna kakvim lijekovima”, istaknula je ona za Hinu.
Uzimali stock fotke i predstavljali ljude kao domaće stručnjake
Na jednoj od stranica infektolog dr. Emir Dizdarević također govori o Parazolu kao jedinstvenoj mješavini ljekovitog bilja koja se pokazala kao pouzdan lijek koji daje brze rezultate.
Uz jednostavnu provjeru, došli smo do zaključka kako je dr. Dizdarević tek “glumac”, odnosno radi se o stock, agencijskoj fotografiji.
Na njega ćete naići ako utipkate “older doctors” ili “hispanic doctor”. Na drugom mjestu Dizdarević je postao dr. Alen Musović, seksolog koji potiče na kupnju proizvoda Go potent.
Liječnici mijenjaju i imena sukladno tržištu kojem se obraćaju. Tako isti čovjek za tržište BiH hvali čaj Hypertea i zove se Edin Muranjković, a na stranici za, primjerice, srpsko tržište Muranjkovića su prekrstili u Miloša Popovića, ali i Radivoja Vuletića.
Ne uzimaju se samo stock fotografije. Na Google stranici almanutra4 Alma je ispričala za “Večernji” više o svojem mršavljenju. Samo što Alma nije Alma, nego Sian Gelman, koja na Instagramu ima više od 18 tisuća pratitelja.
Na jednoj stranici smo pronašli iskaz osobe koja je predstavljena imenom Danijela Nikolić, koja je tobože otkrila metodu mršavljenja kojom se gubi 15 kg tjedno. Za hrvatsko tržište ne radi se o Danijeli Nikolić, već o Danijeli Perišić
Samo što je ta osoba ustvari Alisa Aleksejevna Bespalova, koja je 2010. godine održala govor na sastanku pravoslavnog diskusijskog kluba u ukrajinskoj Odesi.
Bivši zaposlenik za Index: Prijetili su nam ako ne bismo prodali proizvoda za 100 eura
Index je stupio u kontakt s osobom (podaci poznati redakciji) koja je radila u slovenskom call centru ove kompanije.
“Puno sam radio u call centrima, kao team leader, konzultant i prodavač. Radio sam u više firmi, ali nigdje nisam imao loše iskustvo kao u MonetizeAdu. Firma je to koja oglašava suplemente
Na početku je bilo dobro raditi, barem dok nisam znao o čemu se radi. Firma obeća sve i svašta, da nema forsiranja prodaje, da se dobije dobar ugovor i novac, provizija. Radio sam uglavnom kao agent/prodavač u pozivnom centru, gdje sam potvrđivao narudžbe klijenata”, rekao je.
Dodaje da su ih u jednom trenutku gazde počeli forsirati da moraju prodavati više paketa.
“Na primjer, ako korisnik naruči za 39 eura, mi smo ga morali natjerati da kupi najmanje za 100 eura. Morali smo lagati da smo liječnici, govorili smo pod drugim imenom i garantirali da proizvod djeluje, npr. lagali da osoba 100 posto gubi 10 kg u mjesec dana.
“Neki su govorili da kapsule liječe rak”
Neki agenti su išli u krajnost i govorili da kapsule liječe rak, smanjuju dioptriju. Ako nismo prodali proizvoda za 100 eura, dobivali smo od gazdi prijetnje da nam neće ništa platiti, da smo govna, da ćemo dobiti otkaz”, kazala je ova osoba.
“Svaki poziv su snimali ekipa iz Sarajeva i gazde u Sloveniji, kasnije su nas maltretirali zašto ne prodajemo više. To je tipični monitoring, što je, prema našem zakonu, šikaniranje na javnom mjestu. Nisu nas poslali ni na zdravstveni pregled, što je obavezno. Radili smo sve praznike, nedjelje, što nam nisu platili”, govori.
Dodaje da su neki proizvodi vitamini iz drogerija.
“U jednom momentu meni je bilo dosta. Rekao sam na sastanku da ne možemo lagati i varati ljude, da sve ima neke granice. Svi proizvodi su uglavnom vitamini i minerali koje kupite u dm-u ili Mulleru za 4-5 eura. Neki su proizvedeni u Bosni i Hercegovini, neki u Estoniji, Poljskoj, Češkoj. U zadnje vrijeme imaju i e-commerce prodaju, gdje se prodaju proizvodi kupljeni preko Alibabe koji su isto fake.
Cilj tvrtke su ranjive skupine društva, oni koji su stari i imaju problema s bolestima. Takvima je lakše prodavati maglu. Samo novac im je cilj, novac koji poslije glavni gazde međusobno dijele”, dodaje.
MonetizeAd: Ovo je površna optužba
Kompaniju smo pitali više o ovom slučaju.
“Vaša tvrdnja uključuje ‘jednog našeg bivšeg zaposlenika’ te je jako teško komentirati tako površnu, a jako ozbiljnu optužbu na naš račun. Naša firma cijeni integritet i dobrobit zaposlenika te i ukoliko se takav slučaj desio vjerujemo da je bio izolirani incident. Imamo preko 1000 zaposlenih koji svjedoče o pozitivnim iskustvima i koji nisu ‘jedni zaposlenici’ te bi vrlo rado govorili o svojim iskustvima.
Tvrdnje o prijetnjama i neprimjerenom ponašanju u call centru nisu u skladu s našim vrijednostima. Uposlenicima je omogućeno i anonimno prijavljivanje takvih situacija ukoliko se dogode putem kako bismo osigurali da se poštuju pravila i dobrobit naših zaposlenika”, objasnili su.
Hrpa grupa na Fejsu, sve imaju isti način oglašavanja
Gomila je i Facebook grupa, sve one pritom funkcioniraju po istom principu. Radi se o grupama koje imaju dosta članova, a obično dijele sadržaje koji promoviraju nekakav humanizam, citate o lošoj sudbini, velikoj duši, siromaštvu i bogatstvu…
Grupa Nasmijano društvo broji tako 24.6 tisuća članova, grupa Kada voliš vjeruješ u čuda 14.3 tisuće članova, Voli i budi voljen 13.4 tisuće članova, Moja sreća si ti 14.5 tisuća članova…
Većina ovih grupa objavila je, primjerice, citat o bogatstvu i siromaštvu, a nešto prije toga podijeljena je i objava o čaju Hypertea, koji za cilj ima borbu protiv visokog tlaka.
Nekoliko dana prije toga, uz objave slatkih mačaka ili buketa cvijeća, imamo i objavu koja se tiče čaja za kontrolu dijabetesa. Ako znamo da je puno ovih grupa (ovdje smo nabrojali samo neke od njih), koje djeluju duži niz godina, kao što znamo i da imaju respektabilan broj članova, jasno je na koje se sve načine utječe na ljude.
Na jednoj od stranica našli smo i certifikate jako niske rezolucije, za koje se jasno vidi da su fotošopirani. Npr. jedan certifikat navodi se za BiH, na drugom mjestu taj isti stoji uz Sjedinjene Američke Države, onaj na kojem se navodi Austrija napisan je ćirilicom, što su obradili novinari FakeNews Tragača i Raskrinkavanja… Na svakom od njih jasno se vidi da je naziv proizvoda naknadno dodan itd.
Novinari Raskrinkavanja: Tužili su nas, tražili čak 1.3 milijuna maraka
Rad kolega s FakeNews Tragača i Raskrinkavanja pomagao je Indexu u razvoju ove teme te informiranju o slučaju. Kratko smo popričali s kolegama iz Raskrinkavanja Amarom Karađuzom i Emirom Zulejhićem. Spomenimo da je kolega s FakeNews Tragača Petar Klaić.
Pitali smo ih jesu li iz MonetizeAda nešto pravno poduzeli nakon objave njihovih članaka.
“Nakon objave naših tekstova ‘Izmišljeni intervjui, recenzije, preporuke i fotošopirani certifikati: Kako se prodaju magični preparati nepoznatog porijekla’ i ‘Kompleksna mreža firmi na Balkanu: Ko stoji iza manipulativne prodaje različitih preparata?’ kompanija MonetizeAd je Općinskom sudu u Sarajevu protiv nas podnijela tužbu za klevetu.
Tužbom je potraživan neuobičajeno velik iznos naknade za materijalnu štetu (1.300.000 BAM) koju je naš ‘klevetnički’ tekst navodno prouzrokovao, zbog čega se ona može smatrati i SLAPP tužbom. Sud je tužbu odbacio, a trenutno je u tijeku žalbeni postupak”, riječi su Karađuza i Zulejhića.
Zanimalo nas je i kakav je bio bio društveni učinak objavljenih tekstova. Objasnili su da su tekstovi imali dobar odjek u javnosti, među najčitanijim su tekstovima na portalu.
“To nam pokazuje da dio publike koja svakodnevno nailazi na sumnjive promotivne sadržaje preparata kompanije MonetizeAd na internetu odluči dodatno istražiti proizvode koji se promoviraju i kompaniju koja ih proizvodi, prilikom čega nailaze na naše tekstove.
Bez reakcija nadležnih institucija
Nažalost, svi koji naiđu na takve reklame ne odluče vršiti dodatne provjere, pa su nam se nakon objave tekstova tako javile i brojne osobe koje su primijetile da su njihovi najbliži povjerovali lažnim reklamama i naručili proizvode kompanije MonetizeAd”, kažu.
Reakcije nadležnih institucija nakon njihovih tekstova, dodaju, nisu uslijedile.
“Pored obmanutih građana i građanki, javljali su nam se i doktori/ce, profesori/ce i drugi eksperti/ce te ličnosti iz javnog života koji su primijetili da je njihov identitet zloupotrebljen na internetu za prodaju tih ili drugih sličnih proizvoda. Napominjemo da postoji više kompanija koje se koriste manje ili više istom strategijom promocije i prodaje različitih proizvoda i teško je – nekada i potpuno nemoguće – utvrditi točno o kojoj kompaniji je riječ u svakom pojedinom slučaju.
U nekoliko slučajeva su nas kontaktirali i drugi mediji koji su izvještavali o lažnim oglasima i zloupotrebi identiteta javnih ličnosti, ali odjek koji su naši tekstovi imali u drugim medijima je skoro pa zanemariv. Ono što također nije uslijedilo nakon naših tekstova jesu reakcije nadležnih institucija”, kazali su oni.
Kompaniju češljaju policija i Tužilaštvo
Index je pitao Federalno Ministarstvo unutrašnjih poslova BiH je li ova tvrtka ikad bila dio njihove istrage.
“Federalna uprava policije je podnijela Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, protiv ovlaštenih lica privrednog subjekta ‘Monetize Ad’ d.o.o. Sarajevo i njegove podružnice ‘Limited Charm’ d.o.o. Istočno Sarajevo.
Upućujemo Vas da se za sve dodatne informacije obratite nadležnom Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo”, odgovorili su nam iz Ministarstva.
Pitali smo ih na što se odnosi izvještaj o kaznenom djelu, ali na to pitanje nam nisu odgovorili. Obratili smo se i Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo.
“U nevedenom predmetu Tužilaštva KS vrše se provjere navoda iz prijave. S obzirom na fazu u kojoj se predmet nalazi, tužilaštvo ne može davati više informacija”, odgovorili su.
MonetizedAd: Naša namjera nije bila tvrditi da naši proizvodi liječe, tretiraju ili sprječavaju bilo koju bolest
Iz MonetizeAd javili su nam se po objavi ovog teksta. Inicijalan odgovor od tvrtke smo dobili u petak, 19. siječnja, a u subotu, 20. siječnja, smo im postavili nova pitanja. Na ta nova pitanja nismo dobili odgovore sve do objave ovog teksta. Potom smo primili odgovore.
Pitali smo ih kako komentiraju zaključak da se radi o zavaravanju potencijalnih kupaca budući da su nam u prvotnom odgovoru napisali da “kao kompanija iznose tvrdnje ili poistovjećivanje h proizvoda s lijekovima niti im pripisuju ljekovita svojstva”, a na samom proizvodu npr. Cardio NRJ piše da “sprječava zgrušavanje krvi i štiti srčano tkivo od oštećenja”. Odgovorili su kako su kompanija posvećena razvoju prirodnih preparata, te da im je cilj informirati potrošače o sastojcima i njihovim potencijalnim koristima zasnovanim na dostupnim istraživanjima i tradicionalnoj upotrebi.
“Međutim, ističemo da naši proizvodi nisu lijekovi i ne smiju se koristiti kao zamjena za profesionalno medicinsko mišljenje ili tretman. U vezi s Vašim pitanjima o specifičnim tvrdnjama na našoj web stranici, naglašavamo da su ove informacije namijenjene da pruže uvid u potencijalne dobrobiti sastojaka koji se koriste u našim proizvodima.
Naša namjera nije bila tvrditi da naši proizvodi liječe, tretiraju ili sprječavaju bilo koju bolest. U skladu s tim, obavezni smo i predani poštivanju regulativa, uključujući Uredbu (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, kao i Pravilnik o dodacima prehrani.
Važno je napomenuti da na našoj web stranici postoji jasno odricanje od odgovornosti koje ističe da naši proizvodi nisu lijekovi. Ovo odricanje je lako dostupno i može se pristupiti jednostavnim klikom na povezani link, pružajući dodatnu transparentnost i informacije našim potrošačima. Naša je misija pružiti proizvode visoke kvalitete koji mogu doprinijeti dobrobiti naših kupaca, uz potpuno poštovanje zakonskih okvira i transparentnost prema našim potrošačima”, stoji u odgovoru.
Odgovorili su potvrdno na pitanje je li MonetizeAd jedino stoji iza sadržaja na stranici Limited Charm. Naglasili su kako ne stoje iza stranica koje navode tvrdnje poput onih da GoSlim snižava krvni tlak ili regulira probavu.
“Svjesni smo da mogu postojati vanjske stranice koje promoviraju naše proizvode uz korištenje neautoriziranih ili netočnih tvrdnji. Takve tvrdnje nisu u skladu s našim marketinškim pristupom ni sa zakonskim regulativama koje striktno poštujemo”, odgovorili su. Pitali smo ih kako je onda moguće da je proizvod s tih stranica moguće naručiti, a da je pritom pošiljatelj Monadon, podružnica u Sloveniji. Odgovorili su nam da Monadon nije podružnica već da MonetizeAd pruža uslugu affiliate marketinga za Monadon, koji je samostalna firma.
“Nemamo direktnu kontrolu nad pojedinačnim affiliaterima ili specifičnim sadržajem koji oni objavljuju”
Podsjetimo da smo u ovom tekstu pojasnili kako je MonetizeAd objavio oglas za posao u Monadonu, uz riječi da trebaju pojačanje za ured u Ljubljani. Također, navedimo i kako su Raskrinkavanje i Fake News Tragač objavili kako je domenu za stranicu Monadona registrirala tvrtka MonetizeAd iz Sarajeva.
Recimo i da je Jasmin Bojičić, koji se navodi kao direktor Monadona, ujedno i zaposlen u MonetizeAd-u od 2020. godine, kako smo vidjeli na njegovom Linkedin profilu.
Uglavnom, odgovorili su nam još oko ove teme nakon što smo objavili članak. Odgovor prenosimo u cijelosti:
Kao firma koja pruža affiliate usluge, nemamo direktnu kontrolu nad pojedinačnim affiliaterima ili specifičnim sadržajem koji oni objavljuju. S obzirom na prirodu affiliate marketinga, ne možemo točno identificirati niti tvrditi tko stoji iza svakog pojedinačnog linka ili web stranice koja promovira Monadonove proizvode. Ova decentralizirana priroda affiliate marketinga znači da naša firma ne može biti odgovorna za neovlaštene ili netočne tvrdnje koje se mogu pojaviti na stranicama affiliatera.
U vezi s procesom narudžbe proizvoda Monadona, koji se promovira putem affiliate mreže, važno je istaći da Monadon prilikom narudžbe dobija samo osnovne informacije od kupca, kao što su ime, prezime i broj telefona. Monadon nema uvid u specifičan reklamni materijal koji je kupac vidio prije nego što se odlučio na kupovinu. Ova praksa je u skladu sa standardima privatnosti i poslovnim operacijama u affiliate marketingu.
Također, što se tiče spomenute web stranice koja promovira Monadonove proizvode, želim naglasiti da mi kao firma ne možemo potvrditi da li ta stranica pripada jednom od naših affiliatera niti imamo informacije o njenoj aktivnosti ili količini internet saobraćaja koji prolazi kroz nju.
Kao što sam ranije spomenuo, priroda affiliate marketinga je takva da naša firma nema kontrolu nad pojedinačnim stranicama ili affiliaterima koji promovira Monadonove proizvode”, objasnili su.
Naveli smo im i jednu od stranica, za koju je upravo MonetizeAd registrirao domenu, a na kojoj smo vidjeli da se radi o krađi identiteta. Evo što su odgovorili:
“Što se tiče prisutnosti web stranice u pitanju, želim pojasniti da njezina egzistencija sama po sebi ne implicira značajan internet promet ili aktivnost. U stvari, kao dio našeg nastojanja da borimo protiv neželjenog ili manipulativnog sadržaja, koristimo tehniku poznatu kao ‘crawling’. Ovaj proces uključuje prikupljanje sadržaja sa interneta koji se potom skladišti na našim domenama radi revizije i kontrole kvalitete.
Konkretna domena koju spominjete je zapravo jedna od onih koje koristimo u svrhu ‘crawlinga’ ili sakupljanja materijala, uključujući prelandere. Ovo je dio naše proaktivne strategije za osiguranje da se naši proizvodi promoviraju na etičan i zakonit način.
Što se tiče Vašeg pitanja o registraciji web stranica koje su producirale manipulativan sadržaj, važno je razumjeti da se u procesu ‘crawlinga’ mogu privremeno registrirati različite domene kako bi se efikasno prikupio i analizirao online sadržaj. Naš cilj nije promoviranje ili podrška manipulativnom sadržaju; naprotiv, naša je namjera identificirati i eliminirati takve sadržaje kako bismo osigurali da informacije koje se povezuju s našim proizvodima budu točne i etičke.
U skladu s tim, neprekidno radimo na poboljšanju naših metoda i procesa kako bismo osigurali da se naši proizvodi promoviraju na odgovoran i zakonit način”, stoji u odgovoru.
Pitali smo ih i tko je dobio automobile na domjencima tvrtki. Zamolili smo ih da nam daju kontakte tih osoba.
“Što se tiče vašeg pitanja o automobilima dobijenim na domjencima naše kompanije, želimo istaknuti da su svi naši događaji i promocije vođeni transparentnošću i u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima. Kako bismo poštovali privatnost svih sudionika naših događaja, ne možemo javno dijeliti kontakt informacije pojedinaca koji su sudjelovali u našim promocijama ili dobili nagrade”, stoji u odgovoru.
Buka
