Za dvije godine plantažni zasadi smilja u Hercegovini povećani su sa 10 hektara na preko 2.000 hektara, a država mora prestati spavati i podržati ovaj proces koji se nije desio u poljoprivredi u posljednjih pedeset godina.
Ovo je u emisiji Federacija plus Federalne televizije kazao Ahmet Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru, govoreći o uzgoju jedne od najperspektivnijih kultura u BiH.
Prinosi smilja su veliki, ali destilerija je malo. Kako ovaj problem prevazići?
– Destilerija je malo, što je za očekivati jer je do prije dvije godine bilo svega 10 hektara plantažnih zasada smilja, a sada imamo više od 2.000 hektara plantaža smilja što predstavlja enormno povećanje. Postoje tendencije daljnjeg
povećanja budući da se u toku ljeta i godine velike površine pripremaju za sadnju koja će uslijediti u jesenjem periodu. Sigurno je da u tom smislu mora postojati organizovana, smislena akcija države i da država preko svojih institucija – ministarstva, privrednih komora – mora prestati spavati i uljučiti se u proces koji ima karakteristike vrlo ozbiljnog procesa.
Kakvi su poticaji u ovoj proizvodnji?
– Poticaji praktično je postoje. Država preko svih svojih institucija je ignonirala da se u Hercegovini dešava nešto što se u poljoprivredi nije desilo u posljednjih više od 50 godina. Dakle, niti resorna ministarstva, niti ministarstva poljopprivrede, niti ministarstva trgovine, privredne komore nisu uopšte uključeni u ovaj proces, tako da je na nivou federalnog Ministarstva poljoprivrede utvrđen simboličan iznos od 400-500 KM po hektaru podignutih zasada što predstavlja kap u moru. U stvari, slobodno možemo reći da nikakve podrške države u ovom smislu nema.
Kako povećati proizvodnju eteričnih ulčja?
– Imamo situaciju da je ove godine enormna proizvodnja sirove mase odnosno smilja, koja će biti idućih godina, posebno za dvije, tri godine neuporedivo
veća, budući da od treće do sedme godine plantaže imaju maksimalan prinos od 500 do 800 grama. To znači da ćemo iduće godine, a posebno za dvije godine imati tri-četiri puta veću proizvodnju od ove tako da će sigurno biti veliki debalans između pristigle svježe mase i destilerija koje se nalaze na raspolaganju. Imali smo prije nekoliko dana situaciju da su ljudi šleperima smilje iz Hercegovine slali u destilerije u Bosnu, u Ilijaš recimo, tako da definitivno država, kao sinonim resornih ministarstava, mora najzad da da podršku investicijskim projektima, kapitalnim ulaganjima. Ono što je posebno bitno, da bi eterična ulja bila konkurentna na inostranom tržištu mora se izvršiti njihova analiza. Analiza eteričnih ulja u sofisticiranim referentnim insitucijama, poput Instituta Josip Pančić u Beogradu, vrlo je skupa što proizvođači smilja, posebno mali, ne mogu pratiti, tako da se određenim subvencijama mora ovaj proces pratiti kako bi se iz Hercegovine isporučivalo smilje, odnosno eterično ulje vrhunske kvalitete. Loše eterično ulje može jako ugroziti ovaj proces koji ja ne bih nazvao više smiljomanijom, već zlatnom groznicom budući da desetine hiljada ljudi u Hercegovini počinje živjeti od smilja.
Potražnja u svijetu kozmetičke, farmaceutske inudstrije je sve veća. Kako onda još bolje iskoristiti ovaj skriveni potencijal?
– U Hercegovini su ljudi iz raznih dijelova Evrope, SAD, Kine, Rusije, Dalekog Istoka. Smilje sa ovih područja je vrlo referentno. Ono ima specifične hemijske karakteristike tako da je vrlo traženo kako u farmaceutskoj tako i kozmetičkoj industriji. Znači, moramo iskoristiti ovaj potencijal i država, ponavljam, mora prestati da živi u svojim slabostima i da konačno ministarstva počnu raditi svoj posao i da se počnu baviti poljoprivredom i resursima koji su konkurentni i koji se moraju podržati.
FTV
