Procvat hostelskog turizma u Kantonu Sarajevo

Ono što je u turističkom svijetu već odavno pravi hit, odnedavno u Kantonu Sarajevo, posebno u gradu Sarajevu, doživljava pravu ekspanziju.

Riječ je o hostelima, odnosno, unajmljivanju kreveta uz mogućnost korištenja zajedničke kuhinje, dnevnog boravka i dijeljenje kupatila.

Hosteli su širom svijeta spojeni u svojevrsnu mrežu, a pojedini hosteli već su pretvoreni u hostelske lance sa smještajnim kapacitetima u skoro svakom turistički interesantnom gradu.

Korisnici hostela su uglavom popularni “backpackersi”, odnosno, uglavom mladi ljudi koji sve što im je potrebno za put nose u velikim ruksacima.

Ovaj vid turizma itekako odgovara studentima, mladim ljudima i avanturistima “plitkog džepa” jer krevet u hostelu možete dobiti za prihvatljivih osam do deset eura.

Sarajevo od prošle godine prednjači u regiji po broju hostela, a za to su zaslužne snalažljive Sarajlije koje u hostele pretvaraju stanove, pa čak i rade preregistraciju donedavnih hotela, a koje zbog visokih cijena ne mogu popuniti tokom turističkih sezona.

Nicole Terrens (24) iz SAD-a je, kako je kazala u izjavi za Agenciju Fena, proputovala pola svijeta zahvaljući hostelima. Oduševljena je izborom, higijenom i uslužnosti domaćina u hostelu u kojem boravi. Napominje da je vrlo važno da, pored čistog kreveta, “backpackersi” od domaćina dobijaju i informacije o samom gradu i najinteresantnijim lokacijama za posjetiti.

“S obzirom da hostele koriste uglavnom mladi ljudi, studenti, oni žele, pored zabave, upoznati kulturne znamenitosti, posjetiti muzeje, osjetiti izvorni duh grada u kojem boravimo. Sarajevo se tu odlično snalazi”,  kazala je Terrens.

U Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo Feni su kazali da ovaj vid smještajnih kapaciteta itekako doprinosi raznovrsnijoj ponudi te privlači veći broj turista i to onih koji, zbog nestabilne finansijske situacije u svijetu, ne mogu izdvojiti veliku svotu novca za smještaj u hotelima s tri ili više zvjezdica.

Druga prednost hostela, pojašnjavaju iz Turističke zajednice, jeste opuštenija atmosfera u kojoj mladi koriste zajednički dnevni boravak, druže se, razmjenjuju iskustva i zabavljaju.

Koliko su Sarajlije sposobne, uslužne i domišljate, iako tek odnedavno u ovom vidu turističkog biznisa, pokazuju i preporuke posjetitelja na poznatim internet stranicama putem kojih korisnici smještajnih kapciteta hostela ocjenjuju higijenu, uslužnost, pa čak i udobnost kreveta koje su koristili.

Među najboljim hostelima na ovim stranicama i jedan je iz Sarajeva, a koji je od više od 350 posjetitelja dobio čak 96 posto pohvala te je ocijenjen s pet zvjezdica.

Trend rasta broja hostela primjećen je i u ostatku FBiH, ali i u RS-u gdje je, npr. u Banjoj Luci operativno čak njih deset.

Budžeti BiH mogu ostvariti značaj prihod od turista koji borave u hostelima, ali je problem, kao i sa svim ostalim smještajnim kapacitetima, u neprijavljivanju gostiju koji dolaze i borave u hostelima.

Turističke zajednice su nemoćne te su inspekcije te koje bi trebale reagirati na pronalaženje “rupa u zakonu” ili jednostavno oglušivanje o zakon.

Možda rješenje treba prepisati od Republike Hrvatske čiji je Sabor omogućio tamošnjim inspekcijama da na samu sumnju u neprijavljivanje gostiju mogu ući u prostore koji se iznajmljuju i legitimirati goste, odnosno, tražiti na uvid potvrdu o prijavljivanju gostiju.

Uz drakonske kazne koje slijede nakon utvrđivanja nepravilnosti, hrvatski turistički radnici dvaput razmisle prije nego prekrše zakon.

I, zaista, svi smo svjedoci da ne stignete čestito ni spustiti kofere, a vlasnik sobe ili apartmana već kuca na vrata i traži pasoš kako bi vas prijavio.

Bilo kako bilo, hosteli su obogatili Sarajevo i  privukli mlade, nasmijane ljude u glavni grad BiH.

Fena