Formiran SPD: Pročitajte dokument o uspostavi Pokreta
Pokret socijalne pravde i demokratije (SPD) i zvanično je danas formiran u Sarajevu.
Dokument o uspostavi SPD-a jednoglasno je danas usvojilo 230 delegata na Osnivačkoj skupštini koja se održava u sarajevskom hotelu Holiday.
Osim ovog dokumenta, jednoglasno je podržan i Pokret SPD-a.
U nastavku teksta pročitajte tekst Dokumenta o uspostavi SPD-a
Polazeći od međunarodno-pravnog subjektiviteta, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine;
Potvrđujući zajednička opredjeljenja i principe antifašizma, demokracije, vladavine prava, slobode vjere i uvjerenja, sekularizma i bogatstva različitosti bosanskohercegovačkih naroda i građana;
Svjesni da samo zajedničkim angažmanom i snagama možemo doprinijeti pozitivnim društvenim procesima i integraciji bh društva i države, baziranim na vladavini prava, socijalnoj pravdi, solidarnosti i jednakopravnosti svih naroda, nacionalnih manjina i građana Bosne i Hercegovine na cijelom njenom teritoriju;
Odlučni suprotstaviti se svim podjelama u bosanskohercegovačkom društvu baziranim na etno-nacionalnim, vjerskim, spolnim i jezičkim različitostima;
Opredjeljeni provoditi pravosnažne presude međunarodnih UN sudova, Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i sudova Bosne i Hercegovine;
Uvažavajući punu autonomiju političkih organizacija i organizacija civilnog društva čiji članovi uspostavljaju ovaj Pokret, kao i lični subjektivitet i integritet pojedinaca potpisnika uspostavljanja ovog Pokreta;
Mi niže potpisani, uspostavljamo
Pokret socijalne pravde i demokracije
I
Pokret socijalne pravde i demokratije /Pokret/ predstavlja i izražava stavove organizacija i pojedinaca iz svih sfera javnog i političkog života, s ciljem promocije, očuvanja i jačanja države Bosne i Hercegovine i njenih institucija, kao cjelovite, suverene, nezavisne, međunarodno priznate države, utemljene na vladavini prava, u kojoj pojedinac ima sva prava i slobode koje su proklamovane Općom Deklaracijom o ljudskih pravima Ujedinjenih nacija i Konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama Vijeća Europe.
Pokret se zalaže da svi narodi, nacionalne manjine, kao i svi građani moraju imatu punu ravnopravnost, ista prava i obaveze u svakom pogledu, na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine, bez obzira na njeno unutrašnje administrativno uređenje.
Pokret se zalaže za promoviranje vrijednosti socijalne pravde i demokracije, kao političkih ideja koje imaju snagu integrirati bosansko-hercegovačko društvo i državu Bosnu i Hercegovinu.
Pokret će se boriti protiv fašizma, rasizma, segregacije, unutarnje etno-teritorijalne podjele BiH, svih oblika diskriminacije, organiziranog kriminala i sistemske korupcije, uz snažno promoviranje euro-atlanskog puta Bosne i Hercegovine.
II
Svi članovi Pokreta, organizacije i lica koja uspostavljaju Pokret, obavezuju se pridržavati načela Pokreta, te aktivno pomagati i podržavati provođenje postavljenih ciljeva, promovirati ih u svom društvenom, političkom i radnom okruženju.
Pokret će djelovati kako u političkom, tako i u širem društvenom okruženju u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.
Pojedinci koji se priključuju Pokretu, a koji su politički angažirani u političkim organizacijama koje nisu potpisnice osnivanja Pokreta, nemaju obavezu pristupati političkim organizacijama koje su potpisale uspostavu Pokreta, već djeluju isključivo kao pojedinci, sa punim ličnim integritetom, koji prihvataju temeljne ciljeve i razloge uspostave Pokreta.
III
Pokret će svoje djelovanje provoditi kroz Skupštinu Pokreta, koja se sastoji od:
– delegata iz reda političkih organizacija koje podržavaju Pokret;
– delegata iz reda organizacija civilnog društva koje podržavaju Pokret;
– pojedinaca koji su na izborima 2016. i 2018. godine osvojili direktne mandate u bilo kojem izvršnom i zakonodavnom tijelu općine/grada, kantona, entiteta i Države BiH, a koji uspostavljaju Pokret, i
– pojedinaca potpisnika osnivanja Pokreta.
Skupština će uspostaviti i imenovati Predsjedništvo Pokreta, kao tijelo koje će pripremati i provoditi pojedinačne aktivnosti Pokreta, sazivati Skupštinu, predstavljati Pokret u domaćoj i međunarodnoj javnosti, te djelovati unutar Bosne i Hercegovine i van Bosne i Hercegovine u skladu sa svojim mandatom i odlukama.
Predsjedništvo Pokreta sastoji se od najmanje 15, a najviše od 25 članova, o čemu će odlučiti Skupština. Predsjedništvo može kooptirati u svoj sastav dodatni broj članova.
IV
Predsjedništvo Pokreta bira i razrješava predsjedavajućeg i sekretara, a prema potrebi i uz koordinaciju i podršku članova utemeljitelja Pokreta, organizira i uspostavlja Sekretarijat kao radno tijelo Pokreta.
Predsjedavajući Predsjedništva Pokreta ne može biti predsjednik političke organizacije koja podržava Pokret, a predsjednici političkih organizacija koje podržavaju Pokret su obligatorno članovi Predsjedništva Pokreta.
Predsjedništvo Pokreta će djelovati kroz svoja tijela, a resurse za svoje djelovanje crpit će kroz resurse pravnih i fizičkih lica koja podržavaju Pokret, kao i osnivača Pokreta.
Predsjedništvo Pokreta odlučivaće o uspostavi kantonalnih i regionalnih odbora Pokreta, kojima će definirati personalni sastav rukovodstava, te način njihovog rada i odlučivanja. Predsjedavaući kantonalnih/regionalnih odbora imaju status članova Predsjedništva Pokreta, po funkciji.
Predsjedništvo može odlučiti da Pokret registrira kao udruženje u skladu sa zakonima koji definiraju ovu oblast.
Predsjedništvo Pokreta će donijeti svoj Poslovnik o radu, kao i druga neophodna dokumenta, kojima će definirati način rada i odlučivanja.
V
Bilo koja pravna i/ili fizička lica, uključujući i političke organizacije, kao i organizirane političke grupacije, mogu pristupiti Pokretu, uz prethodnu saglasnost Predsjedništva Pokreta.
Bilo koja pravna i/ili fizička lica mogu javno podržati aktivnosti i djelovanje Pokreta, bez obaveze pristupanja Pokretu.
VI
Krajnji cilj djelovanja Pokreta je objedinjavanje snaga socijaldemokratske provenijencije i uspostavljanje jedinstvene i snažne političke organizacije u Bosni i Hercegovini.
Pokret se može registrirati kao poseban pravni subjekt, po odredbama prethodnog stava, o čemu odlučuje Skupština Pokreta dvotrećinskom većinom prisutnih delegata, a u skladu sa zakonodavstvom BiH.
VII
Pokret će koristiti sva demokratska sredstva, u skladu sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, u promociji svojih načela i ciljeva.
VIII
Pokret će, kao široka društvena i politička platforma, djelovati dok drugačije ne odredi Skupština Pokreta.
(Vijesti.ba )
Lagumdžija: Ovaj pokret će na izborima imati svoje kandidate
U sarajevskom hotelu Holiday započela je Osnivačka skupština Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD).
Sazvana je u skladu sa zaključcima Inicijativnog odbora donesenim na sjednici 9. maja ove godine u Sarajevu.
Na osnivačkoj skupštini, kojoj prisustvuje 230 delegata, bit će razmotren dokument o uspostavi Pokreta, proglas Pokreta i izbor predsjedništva Pokreta.
Između ostalih, prisutni su Zlatko Lagumdžija, Željko Komšić, Dženan Đonlagić, Hanka Vajzović, Miro Lazović, Nihad Čolpa, Adil Kulenović i brojni drugi gosti.
Predsjednici političkih organizacija i organizacija civilnog društva koje podržavaju uspostavu ovog pokreta obratit će se skupštini.
Delegati nastupaju i učestvuju u uspostavi Pokreta na osnivačkoj skupštini isključivo u personalnom kapacitetu.
Inicijativni odbor odlučio je da zbog ograničenog broja mjesta u sali i evidencije, skupštini prisustvuje nešto više od 300 delegata iz političkih organizacija socijaldemokratske provenijencije, nevladinih organizacija i pojedinaca iz akademske zajednice, javnog i kulturnog života BiH.
Pokret ostaje otvoren za sve političke organizacije socijaldemokratske provenijencije, zainteresirane organizacije civilnog društva i pojedince iz javnog društveno-političkog života BiH, koji prihvataju temeljne ciljeve iz dokumenta o uspostavi Pokreta i proglas Pokreta.
Lagumdžija o pokretu
– Okupili smo se ovdje zbog stanja u zemlji, zbog stanja u ljevici, da počnemo okretati točak u drugom smjeru, izjavio je danas u Sarajevu Zlatko Lagumdžija, jedan od delegata na Osnivačkoj skupštini Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD).
– Vjerujem da će ovaj pokret, a sutra i kao politička partija kad za to dođe vrijeme, pokenuti stvari u drugom smjeru – rekao je Lagumdžija novinarima.
Okupili smo se i da počnemo zaustavljati odlazak ljudi iz ove zemlje, navodi bivši predsjednik SDP-a BiH, da damo ljudima nadu.
– Uvjeren sam da će ovaj pokret na lokalnim izborima imati svoje kandidate – dodao je Lagumdžija.
D.K.
(Vijesti.ba)
Komšić, Lazović, Đonlagić i Čolpa o osnivanju SPD-a
U sarajevskom hotelu Holiday započela je Osnivačka skupština Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD).
Predsjedavajući Inicijativnog odbora Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD) Ivo Komšić rekao je da se za današnju Osnivačku skupštinu, koja se održava u Sarajevu, prijavilo 350 delegata, ali su neki javili da ne mogu doći iz raznih razloga.
Međutim, kako kaže, oni žele biti na spisku osnivača.
– Mi ne pravimo političku stranku, nego želimo stvoriti kritičnu masu u društvu koja može promijeniti stanje – ističe Komšić.
Prema njegovim riječima, stanje u društvu je katastrofalno jer su ga etnonacionalističke stranke potpuno podijelile.
– Naši građani više ne funkcioniraju kao građani nego kao pripadnici etnonacionalističkih skupina, a ista situacija je i sa državom – dodao je Komšić.
Miro Lazović ističe da SPD ima za cilj da svojim aktivnostima objedinjava građansku alternativu, prije svega partije socijaldemokratske orijentacije.
– Mislim da će to biti jedan od osnovnih nastojanja pokreta, s ciljem da se on usmjeri na ona pitanja koja su bitna za državu BiH i za građansku alternativu kao otpor onim politikama koje dijele BiH – napominje Lazović.
Kako je kazao, SPD će se u svom daljem djelovanju širiti na cijeli prostor BiH.
– Imamo najave i podršku od mnogih ljudi koji danas nisu ovdje, ali koji će sigurno biti naši predstavnici i u RS-u i u zapadnoj Hercegovini. – navodi Lazović.
Mi ne mislimo politički ratovati ni s kim, dodaje, ali postoji jedna crvena linija ispod koje SPD neće ići.
– A ta crvena linija znači da otvaramo dijalog, mostove i razgovore jer samo u BiH se na taj način mogu rješavati problemi i potrebni su zdravi kompromisi – poručio je Lazović.
Potpredsjednik DF-a Dženan Đonlagić kazao je da su od 1995. pa naovamo na lijevoj političkoj sceni u BiH bili prisutni fragmentacija, proces dezintegracije i rascpjekivanja.
Osnivačka skupština SPD-a, kako kaže Đonlagić, koji je jedan od 230 prisutnih delegata, početak je okrupnjavanja lijeve i građanske političke scene u BiH.
– Potpuno sam siguran da sa aspekta strateškog cilja, koji je zacrtan u Proglasu ovo pokreta, to je objedinjavanje i okrupnjavanje lijeve i građanske političke scene koja se samo kao takva može suprotstaviti etnonacionalnim političkim partijama u BiH – rekao je Đonlagić.
U konačnici, dodaje, SPD može u narednim izbornim ciklusima osvojiti takav izborni rezultat koji će dati podlogu ujedinjenoj ljevici da konačno ona kreira procese u BiH koji će značiti zagovaranje individualnih građanskih prava svakog pojedinca bez obzira gdje živi u BiH.
Predsjednik Građanskog saveza Nihad Čolpa ističe da je ljevica u BiH svedena na mjeru koja odgovara protivnicima ove zemlje.
– Smatram da to treba promijeniti. BiH i njenom društvu treba jaka, odlučna, perspektivna i hrabra ljevica koja može donijeti promjene u BiH i promijeniti ovo stanje – dodao je Čolpa.
(Vijesti.ba)
