ZAHTJEV IZ EU-a: Poljoprivreda će biti na razini BiH

Standardi u bh. poljoprivredi i proizvodnji hrane morat će biti u skladu sa standardima Europske unije. Spomenuti sektori jedna su od najvažnijih komponenti ekonomije EU-a u kojoj danas radi oko 14 milijuna farmi. Sedam posto poslova vezano je za poljoprivredu, a šest posto BDP-a ostvaruje se zahvaljujući poljoprivredi.
Iz Europske komisije su jasni – ako želite biti usklađeni s EU-om, morate imati sustav, a da biste imali sustav, morate imati ulaganja i politike i, prema tome, to je smjer u kojem će EU i pomagati BiH i smjer u kojem već pomaže BiH. Poljoprivreda ima osam posto udjela u našem BDP-u, 20 posto zaposlenih u BiH zaposleni su u poljoprivredi, dok čak 60 posto populacije živi u ruralnim područjima piše Dnevni list.

Stari, poznati zadaci

Pred novim vlastima u BiH su ponovno stari zadaci. U pogledu poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja, državna strategija ruralnog razvoja još nije usvojena, a tu su i usklađeni državni zakon o vinu i zakon o organskoj proizvodnji.
Uz to, čeka se na provođenje strateškog plana BiH za usklađenje poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja. I dalje je potrebno izvršiti usklađivanje strategije i akcijskog plana ruralnog razvoja RS-a i plana usklađivanja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja FBiH s državnim okvirom.
Iz Europske komisije jasno navode kako FBiH nema strategije za poljoprivredu i ruralni razvoj kao i da su “kanali za koordinaciju” na državnoj i entitetskim razinama i dalje nedovoljni kao što su nedovoljni i koordinacija politika i aktivnosti u oblasti ruralnog razvoja, uključujući i mjere potpore.
– U pogledu priprema za Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), potrebno je postići sporazum o institucionalnim strukturama za decentralizirano upravljanje – navode iz Europske komisije odakle konstatiraju kako je tek zabilježeno dodatno zapošljavanje osoblja u Uredu za usklađivanje i koordinaciju sustava plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju, dok Ured još uvijek nema kapacitet vršiti svoje zadatke na odgovarajući način.

Politika poticaja

Iz Europske komisije navode kako entitetski proračuni za poljoprivredu i ruralni razvoj nisu dovoljni.
– Subvencije za poljoprivrednike su uglavnom zasnovane na proizvodima, a usklađenost sa zakonodavstvom EU-a je i dalje slaba. Odsutnost učinkovite administracije i djelotvornih kreditnih shema za poljoprivredu ugrožavaju napore na povećanju produktivnosti i konkurentnosti – navode iz Europske komisije.
Iz Bruxellesa navode i kako nije usvojena strategija razvoja poljoprivrednog informacijskog sustava u BiH, kao ni zakon o poljoprivrednom popisu, kako je potrebno unaprijediti poljoprivrednu statistiku i informacijski sustav za poljoprivredu i izvršiti međusobno usklađivanje postojećih sustava, kao i dodatno usklađivanje sustava za registraciju zemljišta i upravljanje zemljištem.

Kontrole hrane i hrane za životinje

U pogledu sigurnosti hrane, ključni prioritet je utvrđivanje nadležnosti u “zapovjednom lancu” i otklanjanje preklapanja u sustavu kontrole hrane i hrane za životinje. Državno zakonodavstvo nije usvojeno niti se provodi na entitetskoj razini, dok su kapaciteti za vršenje službenih kontrola i dalje slabi. Sustavi za osiguranje razmjene informacija o službenim kontrolama između nadležnih tijela i središnjih tijela nisu adekvatni. Potrebno je izraditi strategiju vezanu za mogućnost laboratorijskih kapaciteta da vrše analizu uzoraka iz lanaca hrane i hrane za životinje, navode iz Europske komisije.

Izvoz mlijeka u EU još na čekanju

Što se tiče izvoza mlijeka iz BiH, prije svega na hrvatsko tržište koje su naši proizvođači izgubili sredinom 2013. kad je ta zemlja ušla u EU, postignuto je tek privremeno rješenje političkim sporazumom između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH o uspostavljanju zapovjednog lanca koji ispunjava zahtjeve EU-a u pogledu izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU, što je ključni zahtjev EU-a vezan za uvoz. No, još uvijek se čeka na punu provedbu ovog protokola. Ubrzane su provjere i registracije farmi mlijeka kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima EU-a, no mlijeko iz BiH i dalje ne može na tržište EU-a.