Miro Džakula: Samo u BiH rastu prihodi od poreza

U prvih šest mjeseci 2013. bruto prihodi od neizravnih poreza su iznosili dvije milijarde i 822 milijuna KM i bili su veći 2,55 posto ili 70 milijuna KM u odnosu na isti period prošle godine. Zbog većih povrata PDV-a gospodarstvenicima, neto prihodi od indirektnih poreza, koji su u prvih šest mjeseci raspoređeni korisnicima, iznosili su dvije milijarde i 333 milijuna KM i veći su za osam milijuna KM u odnosu na isti period prošle godine, govori u intervjuu za Oslobođenje Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

(Oslobođenje)

• Kada će stanovnici BiH iz pograničnih mjesta dobiti prekogranične propusnice, budući da ih Hrvatska svojim građanima odavno izdaje?

– Izdavanje pograničnih propusnica nije u nadležnosti Uprave za neizravno oporezivanje, već u nadležnosti Agencije za identifikacione dokumente BiH, a kontrola pograničnih prelazaka u nadležnosti je Granične policije BiH. Pogranične propusnice su definisane Sporazumom o pograničnom prometu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a pravo na njih će imati osobe koje žive u pograničnom pojasu koji ide u dubinu od 5 kilometara od granične linije. Postoji usuglašenost između Agencije za identifikacione dokumente BiH i nadležnih institucija iz Hrvatske da pogranična propusnica košta 60 KM. To naravno u BiH treba još potvrditi i Vijeće ministara. Svako ko bude imao pravo na pograničnu iskaznicu za prijelaz državne granice moći će koristiti pogranične granične prijelaze između BiH i Republike Hrvatske, tj. Europske unije, koji inače nisu otvoreni za međunarodni promet putnika i roba. Pogranični granični prijelazi su inače otvoreni od šest do 22 sata, pod uvjetima pograničnog režima definiranog Sporazumom.

Novi BIP prijelazi

• Jeste li zadovoljni dosadašnjim tokom akcije Meso? Očekujete li podršku resornih ministarstava na nivou entiteta?

– Akciju kodnog naziva Meso u 2013. započela je Uprava za neizravno oporezivanje BiH u suradnji sa službenicima SIPA. Akcija Meso temelji se na ranije pripremljenim i Tužiteljstvu BiH proslijeđenim izvještajima o postojanju osnova sumnje da je više pravnih osoba i sa njima povezanih fizičkih osoba oštetilo budžet BiH za nekoliko desetina miliona KM, na način da je izbjegnuto plaćanje neizravnih poreza prilikom uvoza, obrade i prodaje mesa u BiH. U ovom trenutku mogu reći da je oko 50 službenika UNO-a uključeno u cijelu aktivnost. Na terenu se detaljno provjerava cjelokupna trgovina mesom u BiH i po okončanju svih aktivnosti na terenu, imat ću konačnu informaciju. Međutim, želim svakako naglasiti da studiozno radimo na ovom predmetu, tražili smo i određenu dokumentaciju i pokazatelje kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede Federacije BiH i koji su nam važni u istražnim radnjama. Nažalost, tražene podatke još nismo dobili, tako da je UNO uputila i urgenciju Vladi FBiH. Mišljenja sam da sva nadležna tijela i institucije moraju dati svoj doprinos u ovoj istrazi, kako bi konačno sve kriminalne aktivnosti oko nezakonitog uvoza i prodaje mesa u BiH bile procesuirane.

• Da li će se do kraja godine pristupiti uređenju graničnog prijelaza Gorica, kako je to dogovoreno sa načelnikom Općine Grude?

– Pored dva granična prijelaza sa potpunim inspekcijskim nadzorom, Gradiška i Bijača, Sporazumom o graničnim prijelazima, koji su u Bruxellesu potpisale Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, definirana su još četiri granična prijelaza gdje je dozvoljen međunarodni promet roba, te voća i povrća, a to su prijelazi Orašje, Izačić, Ivanjica i Gorica. Prijelazi Orašje i Izačić već su ranije urađeni kao moderni granični prijelazi sa svim sadržajima, dok prijelazi Ivanjica i Gorica tek trebaju biti uređeni. Projektna dokumentacija za ova dva granična prijelaza je završena, a osigurana su i sredstva od tri milijuna KM za izgradnju ovih prijelaza. Trenutno se vrše eksproprijacija zemljišta i pribavljanje svih potrebnih dozvola za gradnju na pomenutim graničnim prijelazima. Kad završimo taj dio posla, raspisat ćemo tender za izbor izvođača radova. Ukoliko sve bude išlo po planu, očekujem da bi do kraja ove godine mogli krenuti radovi na prijelazima Ivanjica i Gorica, kako bi uvjeti postali zadovoljavajući, prije svega za privrednike koji će ih koristiti za međunarodni promet roba.

• Da li je razmatrano koji bi još prijelazi, uz Gradišku i Bijaču, mogli biti BIP prijelazi, kada se za to steknu uslovi?

– Vrlo je važno naglasiti da je sporazumom koji smo potpisali u Bruxellesu data mogućnost da se otvore novi BIP prijelazi, tj. prijelazi za međunarodni promet roba sa potpunim inspekcijskim nadzorom. Naravno, otvaranje nekog novog BIP-a isključivo zavisi od sposobnosti privrede BiH, kao i domaćih institucija, da pripremimo robu koja će zadovoljiti sve zahtjevne standarde europskog tržišta. Onog trenutka kada BiH bude imala veću količinu roba koje će moći ući na tržište EU, razmatrat ćemo mogućnost koji bi granični prijelaz ili prijelazi bili optimalni za gospodarstvenike iz BiH, da eventualno postanu budući BIP prijelazi. U svakom slučaju, to moraju biti prijelazi koji zadovoljavaju europske standarde u svakom pogledu, a BiH ima takvih modernih graničnih prijelaza.

• Imajući u vidu da su prihodi od PDV-a prošle godine bili u porastu, kakav je trend u 2013?

– U prvih šest mjeseci 2013. bruto prihodi od neizravnih poreza su iznosili dvije milijarde i 822 milijuna KM i bili su veći 2,55 posto ili 70 milijuna KM u odnosu na isti period prošle godine. Zbog većih povrata PDV-a gospodarstvenicima, neto prihodi od indirektnih poreza koji su u prvih šest mjeseci raspoređeni korisnicima iznosili su dvije milijarde i 333 milijuna KM i veći su za osam milijuna KM u odnosu na isti period prošle godine. U uvjetima zaista teške gospodarske situacije, pada BDP-a, značajnog pada likvidnosti i svih ostalih ekonomskih pokazatelja, mišljenja sam da su ovi rezultati u prikupljanju prihoda zadovoljavajući. Posebno imajući u vidu da je Uprava za neizravno oporezivanje jedina institucija u BiH i regionu koja bilježi rast poreznih prihoda. Prema zvaničnoj statistici, objavljenoj na službenoj stranici IOTA (Udruženja poreznih uprava zemalja Europe), Hrvatska je npr. u 2012. zabilježila pad prihoda od neizravnih poreza u iznosu od 24,57 posto, Srbija od 11,11, Albanija od 9,85, Makedonija od 9,02, Crna Gora od 5,65, a Slovenija 2,05 posto.
Kad su u pitanju ukupni poreski prihodi u BiH, UNO na godišnjem nivou sakupi bruto prihode u iznosu od šest milijardi KM i entitetske porezne uprave još dodatnu milijardu KM.

• Na koje sve načine Uprava sprečava nelegalan promet roba kroz BiH?

– Posao suzbijanja nelegalnog uvoza u BiH i nelegalnog prometa dobara i usluga unutar BiH, te potpuna kontrola izvoza dobara van naše zemlje, nije nimalo jednostavan zadatak. To zahtijeva konstantnu budnost i predviđanje budućih poteza onih koji državu žele zakinuti na sve moguće načine. Kad je u pitanju kontrola uvoza roba, donio sam posebnu naredbu o nadležnosti carinskih ispostava za carinjenje određenih vrsta roba azijskog i afričkog porijekla. Cilj naredbe je da se poveća carinska vrijednost robe koja dolazi sa Dalekog istoka, kako bi uvozne dažbine bile naplaćene na realnu vrijednost robe, a rezultati već postoje. U unutrašnjem prometu posebnu pažnju smo pridali kontrolama zahtjeva za povrat PDV-a i zahtjeva za porezni kredit. Rezultat kontrola koje su obavili službenici UIO u prvih pet mjeseci ove godine, a izvršili smo više od 3.100 kontrola kod poreznih obveznika, jeste naknadno utvrđena obaveza od 58  milijuna KM. To su sredstva koja obveznici nisu samostalno prijavili kao obavezu u svojim PDV prijavama i uplatili na jedinstveni račun, ili im je pak osporen povrat PDV-a ili poreski kredit, zato što je kontrolama utvrđeno da ti zahtjevi nisu bili utemeljeni na zakonskim propisima. Svakako moram napomenuti da posebnu pozornost posvećujemo kontroli izvoza roba iz BiH. Tu, prije svega moram napomenuti veoma dobru suradnju sa carinskim službama susjednih zemalja, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, sa kojima imamo kvalitetnu razmjenu podataka o izvozu i uvozu.

• Najavili ste nove pojednostavljene carinske procedure, no putnici se žale kako na tek otvorenom prijelazu Bijača nema ni urednog carinskog terminala?

– Uprava već duži niz godina provodi pojednostavljene carinske procedure poput ovlaštenog izvoznika, carinjenja na temelju fakture, nepotpunu carinsku prijavu, lokalno ili kućno carinjenje pri izvozu roba, a prošle godine smo počeli i sa provođenjem ATA karneta. Ove 2013. godine, Uprava je počela s provođenjem kućnog carinjenja pri uvozu roba i neke pojednostavljene postupke kod provoza roba kroz BiH. Svaka pravna osoba koja dobije status za neki od pojednostavljenih carinskih postupaka ima uštede u vremenu i u novcu.

A kad je u pitanju granični prijelaz Bijača, odgovorno tvrdim da se preko tog prijelaza od njegovog otvaranja provode svi carinski postupci. Postoji potpuna infrastruktura koja omogućava da svi izvoznici i uvoznici završe u najkraćem mogućem roku bilo koji carinski postupak. Od početka srpnja i otvorenja prijelaza Bijača nije bilo nikakvog zastoja sa bosanskohercegovačke strane. Na otvorenju prijelaza Bijača, jasno sam rekao da smo prijelaz završili do one faze koja znači nesmetan početak funkcioniranja putničkog i robnog prometa. Tako je bilo predviđeno i to smo postigli i to u zaista rekordnom roku. Od potpune livade za samo tri mjeseca niknuo je moderan granični prijelaz sa svom potrebnom infrastrukturom. Treća i završna faza izgradnje prijelaza Bijača bila je i predviđena tek nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Za to smo osigurali sredstva iz IPA fondova od 5,8 milijuna eura, a po završetku svih radova prijelaz Bijača i carinski terminal poprimit će završni izgled.

• Nakon što ste suspendovali nekoliko službenika u proljeće ove godine zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja i nesavjesnog rada u službi, da li je bilo još takvih ili sličnih slučajeva?

– U Upravi trenutno radi 2.447 službenika, a institucija se bavi prikupljanjem i raspodjelom najveće količine svih novčanih tokova u BiH. Nijedna porezna administracija u EU nije potpuno imuna na problem mita i korupcije, pa tako nije ni UNO. Uvijek će se netko naći u situaciji da, možda, nekad zaboravi na kodeks ponašanja zaposlenih u UNO, prije svega na profesionalnost i nepristrasnost, poštenje i profesionalizam. Nažalost, bilo je takvih slučajeva ranije i ti pojedinci su ostali bez posla. Mišljenja sam da je to dobra opomena svima onima koji će se eventualno naći u situaciji da zatraže ili prihvate mito ili dar. Svakako zahvalu dugujemo i savjesnim poreznim obveznicima koji imaju hrabrosti da prijave nedolično ponašanje naših službenika, ne želeći tako sudjelovati u krivičnom djelu davanja mita.

Negativan imidž

• Prilikom dolaska na mjesto direktora, kazali ste kako Vas je zapala ogromna zadaća – vraćanje Uprave na mjesto koje joj pripada, kako bi svi građani BiH znali da je to institucija od povjerenja. Da li ste uspjeli?

– Sve što sam do sada uradio i što trenutno radim, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, kao i planovi za buduće razdoblje, imaju upravo za cilj da Uprava za neizravno oporezivanje postane jedan kvalitetan servis poreznim obveznicima i svim građanima BiH. Da bismo to postigli, moramo istrajati u namjeri da u ovoj instituciji rade isključivo profesionalni službenici, visokih moralnih kriterija. Postoje i drugi rezultati, koji su svakim danom bolji i kvalitetniji. Od 2011. na godišnjoj razini Uprava prikupi oko 360 milijuna KM više svake godine. Izgradili smo dvije vlastite zgrade u regionalnim centrima Mostar i Tuzla, gdje više ne plaćamo zakup prostora. Granični prijelaz Bijača je izgrađen u rekordnom roku, unatoč brojnim preprekama koje su bile pred nama. Uprava je konačno dobila novi Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i to nakon osam godina. Sve skupa je postignuto uz veliku podršku Upravnog odbora UNO-a i Vijeća ministara BiH.

Svjestan sam da vraćanje Uprave na mjesto koje joj zaista pripada nije proces koji se može završiti u dvije ili tri godine, ali uvjeravam vas da ću u vrijeme trajanja svog mandata dati sve od sebe da jedan ranije stvoren prilično negativan imidž Uprave neutraliziram, te da krenemo u pozitivnom pravcu, a to je stvaranje moderne porezne administracije kakve imaju neke zemlje EU. Sa određene vremenske distance objektivna javnost u BiH najbolje će odgovoriti na vaše pitanje.