SDP-USD: Okrupnjavanje socijaldemokratije ili uhljebljivanje pojedinaca?

Svega nekoliko dana uoči, po mnogima, ključnog Vanrednog kongresa Socijaldemokratske partije BiH, veliku medijsku pažnju privukla je odluka Glavnog odbora te stranke o prihvatanju Sporazuma o ujedinjavanju sa Unijom socijaldemokrata, koja je indirektno i nastala usljed raskola upravo u SDP-u.

Još uvijek aktuelni predsjednik SDP-a, Zlatko Lagumdžija, čiji bi nasljednik trebao biti izabran na Vanrednom kongresu 6. decembra, te lider USD-a, Miro Lazović – koji je 2002. godine i istupio iz partije zbog neslaganja sa Lagumdžijom – objasnili su da su odluku o ujedinjenju dvije stranke donijeli s ciljem okrupnjavanja socijaldemokratske opcije u BiH, ali i zbog brige za samu državu.

Međutim, cijelu situaciju je “ustalasala” odluka hercegovačkog ogranka USD, koji je odbacio sporazum o ujedinjenju sa SDP-om, uz obrazloženje da će u toj partiji i nakon Lagumdžije vladati Lagumdžija.

To je otvorilo pitanje stvarnih motiva vrhova navedenih stranaka, pa analitičari tvrde da jedini motiv za “utapanje” USD-a u SDP treba tražiti u želji nekolicine iz čelništva stranke da se “uhljebe”.

Predsjednik ogranka Unije socijaldemokrata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, sa sjedištem u Mostaru, Ćazim Lulić, potvrdio je za naš radio medijske napise kako se ta stranačka organizacija usprotivila odluci o ujedinjenju sa SDP-om, koju je donio vrh USD-a. Lulić tvrdi da ta odluka nema široku podršku u stranci.

„Ovo je kongresna odluka. Ne može nijedan predsjednik, ni zamjenik predsjednika, ni sekretar, ni Predsjedništvo, ni glavni odbor da kaže ‘mi ulazimo u SDP’ bez Kongresa“, kaže Lulić.

Uprkos tome, na nedavnoj sjednici Glavnog odbora SDP-a donesen je i Prijedlog odluke o prihvatanju Sporazuma o ujedinjavanju SDP BiH i Unije socijaldemokrata. Čelnici dvije stranke, Zlatko Lagumdžija i Miro Lazović, kao razloge naveli su borbu za socijaldemokratsku ideju i očuvanje države BiH.

„Da su mnogi protivnici BiH prisutni na političkoj i domaćoj i spoljnoj sceni; i uvjereni smo da bez jake socijaldemokratske partije otpri tim protivnicima Bosne i Hercegovine neće biti uspješni. Zbog toga nas je okupila briga za državu, briga za socijaldemokratiju i briga za ono što čeka mlade generacije“, izjavio je Miro Lazović.

Dugogodišnji lider SDP-a, Zlatko Lagumdžija najavio je da će na Vanrednom kongresu 6. decembra jedna od tema biti i ujedinjavanje sa USD.

„Takođe, Kongresu ćemo predložiti odgovarajuću rezoluciju, odnosno deklaraciju, kojom ćemo tražiti od Kongresa da dâ podršku, ne samo ovom Sporazumu, nego da obaveže novo rukovodstvo da, u periodu koji je pred nama, da smo krenuli u ujedinjavanje, širenje i jačanje SDP-a, sa okupljanjem socijaldemokratskih političkih snaga u BiH“, najavio je Lagumdžija.

Međutim, predsjednik USD-a u Hercegovini, Ćazim Lulić podsjeća da je USD loše prošao na izborima, te da nisu uspjeli ući u parlamente na nivou države, entiteta i kantona. Podsjetimo, to praktično znači da će stranka, kao neparlamentarna, imati problema sa finansiranjem iz javnih budžeta.

Sociolog sa Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Slavo Kukić, kaže da je BiH potrebna ujedinjena ljevica, jer je na posljednjim izborima osvojila niti 20 posto ukupnog biračkog tijela.

Ujedinjavanje SDP-a i USD-a, međutim, nije na tom tragu, smatra prof. Kukić i najprije podsjeća da je i sam USD nastao cijepanjem SDP-a 2002. godine, kada je vrh sadašnjeg USD-a učestvovao u osnivanju još jedne stranke lijeve opcije – Socijaldemokratske unije – SDU.

„Činjenica da je Unija socijaldemokrata nastala kao plod još jednog cijepanja unutar lijevog političkog spektra i da je u njoj ostalo zaista beznačajno biračko tijelo, da je ovo način, da tako kažem, ‘uhljebljivanja’ nekolicine ljudi, koje usput treba stvoriti dojam okrupnjavanja ljevice“, tvrdi Kukić.

U krajnjoj liniji, dodaje Kukić, na odluke vrhova SDP-a i USD-a može se gledati i sa pravne strane.

„To je, kad bi se pravnički gledalo, potpuno ništavna odluka, jer ona može imati snagu samo ako je donese Kongres, kao najviši organ i Unije socijaldemokrata“, dodao je Kukić.

U hercegovačkom USD-u su, kao razloge odbijanja da se spoje sa SDP-om, naveli i to što – kako tvrde – neće doći do promjene politike u SDP-u koja je stvarni krivac za katastrofalan poraz te partije na općim izborima u oktobru. Ćazim Lulić tvrdi da se praktično već sve zna i da će Zlatko Lagumdžija produženom rukom i dalje upravljati SDP-om.

„U SDP-u se ništa neće promijeniti. Tu ima mnogo struja. Po meni, kako mi dobivamo informacije iz Sarajeva, da je kandidat Nermin Nikšić, da najviše ima tih glasova“, tvrdi Lulić.

Bez stvarnih promjena u SDP-u, dodaje prof. Kukić, od jačanja socijaldemokratske ideje u BiH nema ništa.

„Objedinjavanje ideje nije moguće dok se ‘duh’ Zlatka Lagumdžije ne istjera iz boce“, ustvrdio je prof. Kukić.

Razgovore o okrupnjavanju stranaka ljevice u BiH podržava i predsjednik Socijaldemokratske unije, Nermin Pećanac, uz napomenu:

„Apsolutno me interesuje socijaldemokracija, odakle su odstranjeni svi vidovi kriminala, korupcije, nepotizma. Znači, afirmacija izvornih principa socijaldemokratije, kao što je zagovarao i pokojni, odnosno rahmetli Nijaz Duraković, to je njegov cilj bio i ideja, ali bez onih koji imaju ‘oraha u džepovima’, bez onih koji se bave nepotizmom, bez onih koji su u kriminalu, bez onih koji su u korupciji, jednostavno tako se može jedino dobro uspjeti“.

Analitičari još kažu i da ujedinjavanja ljevice u BiH nema bez Demokratske fronte Željka Komšića, još jedne stranke nastale zbog neslaganja s načinom na koji je Zlatko Lagumdžija proteklih godina vodio SDP, uz vezivanja za neke afere, interesne i neprincipijelne koalicije, optužbe za pokušaj ostanka u vlasti pod svaku cijenu i slično.