Rijaset Islamske zajednice prije dolaska resia Kavazovića imao je 60 zaposlenih u službama, a zajedno sa institucijama to je iznosilo oko 150 uposlenika. Do sada se taj broj popeo na 350 uprkos penzioniranju znatnog broja službenika. Dakle, novi val „zapošljavanja“ je na pomolu, ali i udar na radnopravni status postojećih uposlenika
(TBT, Istraživački tim)
Reis-ul-ulema Husjen ef. Kavazović svoju posljednju hutbu posvetio je proljeću i ratarstvu. U vrlo inspirativnom i krasnorječivom stilu pledirao je na vjernike da se inspiriraju ljepotom Božijeg stvaranja koja se posebno ogleda u proljeće. Na kraju hutbe poentirao je kako Bošnjaci nikad neće odustati od potrage za pravdom i istinom, iako su njihovi zahtjevi hladno odbijeni na Palati pravde, što je na neki način značilo i indirektnu podršku bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, koji je sam slušao hutbu u prvom safu Begove džamije. Pošto u hutbi nije bilo riječi (samo) kritike niti poziva na odgovornost, već je krivica za korov u koji je obrasla prelijepa zemlja na kojoj obitavaju Bošnjaci pripisana nekom drugom, malo svjesniji vjernici su hutbu doživjeli kao „mjehur od sapunice“ koji bi se raspršio čim bi ga dotakla „igla istine“ odnosno kritike. Pa nek’ ovo bude replika na ovu reisovu hutbu u kojoj želimo ukazati u kakvom korovu obitavaju institucije Islamske zajednice koji se mora plijeviti.
U „Reisovom krilu“
Trenutnu situaciju u Rijasetu Islamske zajednice (RIZ) karakterizira svojevrsna pometnja oko osnivanja Mediacentra. Još prije tri godine u jeku donošenja „oktroiranog“ Ustava IZ-e bilo je predviđeno osnivanje uprave za medije. No, kako su se uprave u to vrijeme osnivale po personalnoj osnovi, na osnovu toga ko će biti direktor pojedine uprave, ova uprava bila je predviđena da na njeno čelo dođe Dževad Hodžić, tadašnji između ostalih brojnih funkcija, savjetnik reisu-l-uleme za medije. Međutim, prilikom održavanja parlamentarnih izbora, gdje je Hodžić bio na izbornim listama kao kandidat SDA, došlo je do pritiska interne javnosti u IZ-e na reis-ul-ulemu za njegovu smjenu, budući da su pokretani postupci protiv imama koji su se kandidirali na izborima, ali ne i protiv Hodžića. Uglavnom, on je tada odstupio sa tog savjetničkog mjesta, na koje je došao tek penzionirani upravnik Medrese Ismet Veladžić. No, projekat stvaranja ovakve uprave zamijenjen je idejom za stvaranje Mediacentra. Zatim dolazi i do preseljenja Radija BIR u zgradu GHB Biblioteke, što je pratilo masovno izvođenje građevinskih radova na gornjem spratu i kupoli zgrade uz promjenu gabarita objekata, suprotno vakufnami države Katar, vakifa ove zgrade. Vjerovatno da za ove radove nije pribavljana ni građevinska dozvola. Uglavnom, nakon dugotrajnih radova Radio BIR je smješten u zgradu GHB Biblioteke. Naravno, zgrada i prostorija za smještaj Mediacentra bilo je i drugdje, no zgrada GHB Biblioteke je naročito zanimljiva rukovodstvu RIZ. Naime, ova zgrada je projektirana još prije rata, samo se tražio donator za njenu izgradnju. Treba napomenuti da je Bakir Izetbegović nekoliko godina bio uposlenik RIZ-a kao inženjer koji je rukovodio ovim radovima. Kada je nakon rata pronađen donator, na predviđeni građevinsko-arhitektonski projekat nadodat je jedan aneks, popularno nazvan „Reisovo krilo“, gdje su trebali biti smješteni kabineti reisu-l-uleme dr Mustafe Cerića i njegovog zamjenika Ismet ef. Spahića. No, budući da su oni izgubili svoje pozicije, u dijelu gdje je trebao biti smješten Spahić useljena je izdavačka kuća El-Kalem, dok je Preporod strpan u svega tri kancelarije. A i bivši reis-ul-ulema ipak je dočekao da se useli u kancelariju predviđenu za njega, ali samo u svojstvu predsjednika UO Vesatije, neke vrste islamske nevladine organizacije. U početku je Vesatija zauzela sav kancelarijski prostor na drugom spratu „Reisovog krila“. Zbog „Reisovog krila“ katarski investitor je više puta obustavljao gradnju, te se projekat izgradnje otegao više godina. Zatim je Institut za tradiciju Bošnjaka useljen u jednu od Vesatijinih kancelarija. Treba napomenuti da je predsjednik UO Vesatije Amir Karić, a jedan od članova, opet nezamjenjivi Dževad Hodžić. Poslije nastupa čitav rat za kancelarije između ove dvije organizacione jedinice, gdje Institut uspijeva potisnuti Vesatiju i iz još jedne kancelarije. Trenutno lift čini tampon-zonu između dvije institucije zaraćene oko kancelarija. U svoju kancelariju bivši reis je donio dosta svojih privatnih stvari, čak i kućnu biblioteku, kako bi naglasio da je to njegov prostor, dok rukovodstvo RIZ-e nastoji na sve načine da ga odatle deložira. U RIZ-e raspored prostorija uvijek je bio važna stvar. On je ukazivao na prestiž važnih službenika, kao i samih službi u RIZ-e.
List Preporod treba privatizirati?!
No, vratimo se aktuelnoj temi osnivanja Mediacentra. Nakon što se razmišljalo o osnivanju videoprodukcije Radija BIR, iznenada se pojavila ideja da se osnuje čitava televizija BIR. Već su urađena premjeravanja prostorija i počelo se planirati da novoosnovana televizija bude smještena na drugom spratu zgrade, te da se studio pravi u prostoru male konferencijske sale. Dakako, opet je jedan od motiva bio i iseljavanje bivšeg reisa iz bogato uređene kancelarije, koja ima čak i kupatilo s jakuzijem. Za sam projekat televizije BIR izdvojeno je šest stotina hiljada eura. Svima koji su imali iskustva u radu na televiziji jasno je da je u projekat osnivanja televizije nemoguće ući bez višemilionskog temeljnog kapitala. Planira se da Mediacentar bude imao zasebnu registraciju kao doo preduzeće, čiji će osnivač biti RIZ-e. Stoga je nejasno kako je moguće pokrenuti projekat televiziju sa tako malim osnivačkim kapitalom. Postojeći radio jedva preživljava u finansijskom smislu. Reis Kavazović je čak u ranijem periodu razmišljao i o njegovom reduciranju, ali je, izgleda, promijenio mišljenje pod utjecajem predsjednika Sabora Hasana Čengića i krenuo u razvijanje videoprodukcije a onda se, iznenada, došlo na ideju o osnivanju čitave televizija. Kako se ipak kancelarijska „tvrđava“ bivšeg reisa pokazala kao tvrd orah, počelo se razmišljati i o pravljenju studija u garaži zgrade, u kojoj je smješten skupi vozni park. Kada se razmisli, osnivački kapital jedva da će biti dovoljan za uređenje studija. S obzirom na to da će se projektom televizije baviti ista personalna postava koja je nekad radila na ugašenom projektu Bošnjačke RTV, poput Brdara Mensura, svi su počeli sumnjati da će i slučaj osnivanja Mediacentra završiti kao repriza slučaja BRTV. Neposredno potom, vrh RIZ-e obrušio se na list Preporod. Odlučeno je da Preporod bude izbačen iz strukture RIZ-e te da se preregistruje u privatni list kao doo preduzeće i da se pripoji Mediacentru. Dakako da je takvo poigravanje sa statusom Preporoda pogubno po ovaj list, koji će teško moći opstati na tržištu u kom prevladava senzacionalistička štampa. Na ovaj način i IZ-a gubi svoje zvanično glasilo. Preporod se na ovaj način pretvara u komercijalni list koji više neće imati svoju prepoznatljivost. O ovoj temi u listu Stav tekst je objavio Enes Ratkušić. No još veći problem izaziva sumnja u opstojnost projekta TV-a, što bi u slučaju reprize slučaja BRT moglo stajati čitav Mediacentar pa tako i Preporod, egzistencije. Zaposleni u Preporodu su na ovo upozorili pisanjem peticije koju su potpisali svi zaposleni, ali je ona na nedavnoj sjednici Rijaseta ignorirana uz ciničnu opasku „kako im je drago da u IZ-i postoje i drugačija mišljenja“. Ipak se još uvijek zvanično „ne žuri“ sa projektom Mediacentra jer će trebati vremena da se „riješe problemi“ sa raznoraznim kancelarijama i garažama. Kada se zvanično osnuje, Mediacentar bi morao imati vlastitu administraciju. Procjenjuje se da će se na taj način stvoriti prostor za uhljebljavanje još tridesetak osoba. Koliko će još trebati za TV još se ne razmišlja. RIZ je za vrijeme prethodnog reisu-l-uleme imao 60 zaposlenih u službama a zajedno sa institucijama to je iznosilo oko 150. Do sada se taj broj popeo na 350 uprkos penzioniranju znatnog broja službenika. Dakle, novi val „zapošljavanja“ je na pomolu, ali i udar na radnopravni status postojećih novinara.
Konfuziju oko formiranja Mediacentra IZ-e zatim je dodatno zakompliciralo saznanje da je IZ-a preko načelnika Općine Novi Grad Semira Efendića od ove općine dobila plac u neposrednoj blizini džamije u C fazi Ali-pašinog polja, gdje bi se gradio objekat u kom bi bio smješten zamišljeni Mediacentar. To je otvorilo brojna pitanja na koja niko ne daje odgovor: Zašto se ishitreno kreće sa formiranjem Mediacentra u zgradi GHB biblioteke kad će se već praviti namjenski objekat u općini Novi Grad? Od kakvih sredstava će se graditi taj skupi objekat? Zašto je uopće potreban nov objekat kada je svega stotinjak metara od te lokacije smješten napušteni kompleks bivše škole Gazaz, koji je odranije uvakufljen te je nakon prestanka rada te škole ostalo čak sedam objekata u okviru tog kompleksa, od čega je zauzet samo jedan za potrebe Vakufske direkcije dok su ostali slobodni? Ako već postoje sredstva za gradnju objekata, zašto se ne završava objekat rezidencije na Kovačima? Ova pitanja još niko nije javno postavio. Međutim, ako na njih ne bude odgovora, biće da je i ovaj plac u Novom Gradu namijenjen nečemu ili nekome drugom, a da je Mediacentar samo izgovor za neku novu netransparentnu transakciju kakvim obiluje poslovanja RIZ-e od kad je na njegovo čelo došao Hasan Čengić.
(TBT, Istraživački tim)
