Šering ekonomija – Vrijeme razmjene

To rade poljoprivrednici, rade to i turisti, vozači, ali i zanatlije. Razmjenjuju mašine, stanove ili automobile. Na kraju Vam i ne treba mnogo toga u trajnom vlasništvu. Ovo je novi ekonomski trend, ali i razonoda.

(Deutsche Welle)

“Čak smo imali i pogled na more”, priča Tomas Kolman (Thomas Kohlmann) novinar Dojče velea (DW) koji je često svoj stan u Kelnu davao u zamjenu za stan u inostranstvu. Biti četiri nedjelje u jednom autentičnom privatnom stanu na jugu Italije, umjesto u depersonalizovanoj hotelskoj sobi se ne može porediti. I to za samo 140 evra godišnje, što je zapravo članarina koju plaćate na homelink.de. Kolmanovi su tako već bili u Kaliforniji i Francuskoj. “A naši gosti su se kod nas uvijek osjećali odlično”, kaže Kolman.

Brita (Britta) Majer i njen suprug sa prijateljicom dijele automobil. “To je jednostavno super”, kaže Brita. “Jer, čovjek ne mora da pazi toliko da se stara krntija ne ogrebe, kao kada je u pitanju profesionalna karšering (Carsharing) ponuda.” No, Brita je takođe član i profesionalnog provajdera Kambio (Cambio), ali kaže da se to isplati samo za gradsku vožnju. Jer, ukoliko želite da putujete negdje dalje, Brita kaže da je to jednostavno preskupo. A ovako: prijateljica koristi automobil tokom radne nedjelje, a ona i suprug vikendom. I vuk sit i ovce na broju.

“Bušilica se koristi samo 13 minuta”

Tomas Kolman i Brita Majer nisu više usamljeni slučajevi. Jer, djelidba je u porastu. “U sektoru b2b (business to business), iliti biznis tu biznis, odnosno između preduzetnika je ovaj vid razmjene posebno interesantan”, smatra Mihael Kundt (Michael Kuhndt), rukovodilac Instituta za istraživanje potrošnje. “Preduzetnik naprimjer kaže: Imamo čitavu paletu opreme koju ne koristimo stalno. Zašto je ne bismo s nekim dijelili i tako smanjili troškove?”, kaže Kundt. Za jednog je poljoprivrednika, nastavlja on, možda preskupo da sam kupi kombajn, ali ako se više njih udruži, onda cijena već postaje pristupačna. A koliko je samo takvih stvari koje ostaju neiskorišćene. Nedavno je Frankfurter algemajne cajtung objavio statističke podatke da se jedna bušilica u “svom životu” koristi samo 13 minuta. I zašto onda imati sopstvenu u podrumu??? A i mnogi automobili stoje po 23 sata dnevno na kojekakvim parkinzima.

Trend djelidbe i razmjene u Evropu je, kao i mnogo toga, došao iz Sjedinjenih Američkih Država i Australije. I to bi upravo u Grčkoj u vremenima teške ekonomske krize moglo da nađe plodno tle. Posebno mladi ljudi dolaze na ideju da u velikim gradovima gdje je stanarina preskupa dijele stan. Prema procjenama Mihaela Kundta samo u Njemačkoj do sada ima oko 200 različitih preduzetnika koji nude neku vrstu zamjena ili šeringa. No, sve ovo je postalo moguće zahvaljujući internetu. “Sada možete putem aplikacije na smartfonu ili u internetu da vidite da možda baš Vaš komšija, s kojim do sada niste imali kontakt, nudi karšering”, kaže Kundt.

Karšering vodeća tema CeBIT-a

Šanse za to se povećavaju iz godine u godinu. Početkom 2011. u Njemačkoj je bilo 190.000 registrovanih korisnika karšeringa. No, treba li stara ekonomija i klasična privreda da se boje novih trendova. “Upravo za njih je to interesantno”, kaže Mihael Kundt. “Jer, na taj način dolaze u dodir sa grupama ljudi s nižim primanjima, koji će na primjer putem karšeringa moći da priušte sebi BMW.

I veliki koncerni rade upravo na tom”. A pojedincima se životna situacija može toliko okrenuti da preko noći dođu do novca i možda se odluče upravo za taj auto.

“Šer-ekonomija” iliti ekonomija djelidbe će tako biti vodeća tema na narednom CeBIT-u, najvećem svjetskom sajmu informatičkih tehnologija u Hanoveru. Ideja je da ono što funkcioniše u realnim okvirima u internetu nailazi na što manje barijera. U svakom slučaju tema “šering” postala je tema o kojoj se sve više i više diskutuje na portalu CeBIT-a. Ali, svijet razmjene je složen i čitava priča je još uvijek u povojima.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close