Halal restoran koje su osnovali muslimanski migranti u Britaniji ubrzo su postali hit čak i među nemuslimanima. Sada, slično preobraćenje može se dogoditi i u bankarstvu. Al Rayan banka, najveća britanska banka usklađena sa šerijatskim principima poslovanja, kaže da je jedan od tri klijenta nemusliman, dok je taj broj 2010. iznosio jedan od osam. The Bank of London and the Middle East(BLME), još jedna je halal poslovnica čiji klijenti nisu samo vjernici, već “ogromnu većinu” klijenata čine nemuslimani.
Banka kojoj je zabranjeno da plaća kamatu možda se čini nevjerovatnim izborom štediša. Ta praksa je zabranjena šerijatom. Umjesto toga, islamske banke ulažu depozite i vraćaju dio profita, što dođe skoro pa isto mnogim štedišama.
Neki nemuslimani moguće da su privučeni iz etičkih razloga. Šerijat zabranjuje investicije u neetične dionice poput oružja, alkohola i duhana. Simon Walker, šef maloprodaje u Al Rayanu, upoređuje svoju firmu sa dobrotvornom bankom i ekološkim društvom, etičkom alternativom na tržištu.
Ali, vjerovatno su ih više privukle konkurentne stope. Sredstva deponovana tokom dvije godine u Al Rayanu daju povrat od 2.32%, najbolja ponuda na tržištu prema Moneyfactsu, kompaniji koja se bavi podacima. Web stranice za praćenje stopa privlače klijente koji inače ni ne razmšljaju o islamskom bankarstvu. Oko 90% štediša koji su prošle godine otvorili račune na određeno vrijeme u Al Rayanu bili su nemuslimani.
Kako šerijatske skorojevići osvajaju tržište? Povratak na obične štedne račune dovela je osnovna kamatna stopa Bank of England, koja je na najnižem nivou od 2009. Šerijatski računi ne prate osnovnu kamatnu stopu tako blisko. Niti islamske banke imaju direktnu korist od kvantitativnog popuštanja (u kojem Bank of England stvara novac za kupovinu dobara od finansijskih institucija), budući da ne postoji način koji je usklađen sa šerijatom. Izgleda da šerijatske banke pokrivaju svoje velikodušne štedne račune nuđenjem mnogo lošijih ugovora o kreditiranju. Al Rayanov plan kupovine kuće (njihova šerijatska verzija hipoteke) naplaćuje 4,24% tokom prve dvije godine, skoro dvostruko više od tržišnog prosjeka. Unatoč tome, 12% Al Rayanovih kupaca stanbenih nekretnina su nemuslimani.
Nekim puritancima se ne dopada način funkcionisanja modernog šerijatskog poslovanja. Tarek El Diwany, konsultant, kaže da banke pronalaze “rupe u zakonu” nudeći nominalno usklađene šerijatske ponude koje su u suštini iste kao i sve druge. Tokom 1400 godina, islamske finansije se zasnivaju na uzajamnom vlasništvu i podjeli profita, kaže on. Međutim, većina šerijatskih depozita vraća određenu stopu sličnu kamati, a ne udio ostvarene zarade. On to opisuje kao “puko kopiranje”.
Ako je to tačno, čini se da većini štediša nije bitno. Tokom 2013-2017 Al Rayanova sredstva su se upeterostručila. Ako nastavi sa preobraćanjem nemuslimana u šerijatsko bankarstvo, mogla bi postati još veća.
Izvor: The Economist (oktobarsko printano UK izdanje)
S engleskog preveo: Resul Mehmedović
Dialogos.ba
