Bugojno: Od šumskih plodova zarade milion KM godišnje

Općina Bugojno nekada je imala intenzivno razvijenu metalo-prerađivačku industriju i industriju namjenske proizvodnje. I danas postoji potencijal za njihov razvoj zbog tradicije, postojećeg stručnog kadra, smještajnih kapaciteta u industrijskim zonama, a značaj očuvanja i razvoja ovih djelatnosti je zbog značajnog zapošljavanja, sudjelovanja u izvozu, te angažovanja velikog broja kooperanata.

(Oslobođenje)

Potencijali za razvoj općine Bugojno naročito postoje u prirodnim bogatstvima: rudnom bogatstvu (ogromne količine uglja), poljoprivrednom zemljištu, šumama, riječnim tokovima, određenim mineralima itd, a pored razvoja industrije, poljoprivrede, trgovine i drugih djelatnosti, postoje  značajni potencijali za razvoj turističke djelatnosti, prioritetno zbog očuvanog i lijepog okoliša, kulturnog naslijeđa i drugo.

Poljoprivredna proizvodnja

Pomoćnik načelnika za privredu, društvene djelatnosti i opću upravu Sead Karahodžić kazao je za Oslobođenje kako je po ostvarenoj dobiti na nivou općine na prvom mjestu trgovina, zatim prerađivačka industrija, poljoprivreda i šumarstvo. Zadnjih godina, dodao je, poljoprivreda ima značajan trend rasta i spada u djelatnosti koje imaju komparativnu prednost.

– Bugojno spada u nerazvijene općine sa indeksom razvijenosti 68,7 i sa ostvarenim bruto društvenim proizvodom po glavi stanovnika 3.696 KM. U 2014. godini uvezeno je 30.472 KM roba, a izvezeno 45.339 KM. Stepen nezaposlenosti iznosi 23,6 posto, to jeste preko šest hiljada stanovnika je nezaposleno, kazao je Karahodžić.

Ako se uzme u obzir površina raspoloživog obradivog zemljišta (oranice i bašte, voćnjaci i livade) i procjena trenutnog broja stanovnika, Bugojno ima oko 0,30 hektara obradivog zemljišta po glavi stanovnika što je, prema standardima, iznad minimalnog nivoa koji omogućava proizvodnju dovoljnu za prehranu stanovništva općine. Poljoprivredne površine ove općine su većinom u privatnom vlasništvu (89 posto od ukupne površine – 11.673 ha), dok je 11 posto površine u državnom vlasništvu – 1.457 ha. Ograničavajući faktor za razvoj organizovane poljoprivredne proizvodnje predstavljaju usitnjene parcele koje dominiraju u privatnom posjedu, dok se veći kompleksi poljoprivrednih površina nalaze u državnom vlasništvu čija je površina relativno mala u odnosu na privatne posjede. Prosječne veličine parcela su 0,26 ha, a prosječna veličina posjeda je 3 ha.

– Na području općine ima 3.000 poljoprivrednih domaćinstava ili 30 posto od ukupnog broja domaćinstava sa oko 12.000 članova, koji svoj izvor prihoda ostvaruju putem poljoprivredne proizvodnje. Većina domaćinstava se bavi mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom, manji broj farmi je specijalizovan i na njima se odvija tržišno-orijentisana proizvodnja. Prema evidenciji i procjeni službe za privredu, trećina proizvođača je tržišno-orijentisana i postižu visoke prinose i manje troškove proizvodnje zahvaljujući intenzivnom načinu korištenja resursa i primjeni tehnologije uzgoja, kazao je Karahodžić.

Ratarska proizvodnja u ovoj općini srednje je razvijena jer polovina proizvođača  proizvodi za svoje potrebe, a drugi dio za tržište na kojem je potražnja jako varijabilna. Izuzetak čine veći proizvođači koji proizvode hranu za vlastitu stoku, zatim proizvođači koji ugovore proizvodnju, te proizvođači koji se odlučuju za poljoprivredne proizvodnje za koje dobijaju poticaje iz budžeta Federacije ili Kantona.

– Kao primjer ističe se proizvodnja heljde i tritikale, koje su dostigle značajan nivo sjetve. Proizvodnja žitarica za ishranu stoke i silažnog kukuruza ima značajno mjesto u našoj općini zahvaljujući potrebi za kvalitetnom ishranom krupne i sitne stoke, kao i edukaciji poljoprivrednih proizvođača. Izuzetak čine povrtne kulture kao što su krastavac kornišon i kupus, koje su se u ograničenim količinama proizvodile za poznatog kupca (Poljorad – Travnik, Bajrić – Bugojno). U ovoj godini 50 proizvođača je potpisalo ugovor o proizvodnji kornišona sa firmom Agrona d.o.o. Živinice, dodao je Karahodžić.

Stočarska proizvodnja u općini Bugojno doživjela je rast iako je još u nekim oblastima manja od prijeratnog nivoa. Govedarstvo predstavlja najvažniju granu stočarske proizvodnje, a indirektno i jednu od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje uopšte. Otkup mlijeka sa ovih prostora obavlja Agrocentar mljekara iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja u kontinuitetu od 2001. godine, mljekara Meggle iz Bihaća od 2011. godine, te mljekara Poljorad Travnik od 2010. Na godišnjem nivou otkupi se 1.300.000 litara.

– U poslijeratnom periodu veliki broj proizvođača odlučio se za uzgoj ovaca, tako da je ova proizvodnja dostigla prijeratni nivo. Trenutno u općini ima iznad 90 tržišno-orijentisanih uzgajivača ovaca koji imaju iznad 50 odraslih ovaca u stadu. Veliki broj  od njih uzgaja preko 100 ovaca u stadu. Od stočarskih proizvodnji za našu općinu su značajne još pčelarstvo i proizvodnja jaja, istakao je on.

U oblasti voćarske proizvodnji najznačajniji su podignuti zasadi malina. Trenutno je zasađeno 180 hektara maline od oko 900 proizvođača, a očekivana proizvodnja u 2015. je od 2.500 do 3.000 tona.

Radna snaga

Privredni subjekt HEKO d.o.o. pod brendom H&H Fruit organizuje primarnu poljoprivrednu proizvodnju u okviru objekata i zemljišnih površina na prostoru privrednog kompleksa Hotigošće. U okviru istog kompleksa  zasnovan je rasadnik jagodičastog voća sa vrstama koje su prvi put zastupljene na prostorima BiH, među kojima se posebno izdvajaju visokožbunasta borovnica, krupnoplodna brusnica, crvena, crna i bijela ribizla, plavi i bijeli ogrozd, jedno i dvogodišnji tip maline, savremene sorte kupine, hibrid maline i kupine – tajberi, te jedno i višerodne sorte jagode. U segmentu skladištenja jagodičastog voća obuhvaćene su maline, borovnice, kupine, ribizle i šumski plodovi, sa komorom za duboko zamrzavanje i pakirnicom, hladnjača velikog kapaciteta.

Pored firme Heko, instalisane hladnjačke kapacitete i otkup jagodičastog voća  rade i firme IMB Komerc d.o.o. Bugojno, Star-net d.o.o. Bugojno i firma Boos agro food.

– Pored  poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na poljoprivrednim površinama, značajan dio prihoda ruralnog stanovništva naše općine predstavlja i prihod ostvaren od ubiranja šumskih plodova i ljekovitog bilja, borovnica, brusnica, kupina, jagoda, smrčka, vrgnja, šampinjona, lisičarki, divljeg luka, cvijeta zove, cvijeta gloga i dr. Prema našoj procjeno, domaćinstva koja ubiru ljekovito bilje i šumske plodove prodaju prosječno godišnje 120 tona šumske borovnice, 60 tona šumske maline, 70 kupine, šipurka 30 i drenjka 20 tona, smrekove bobe 20, raznih vrsta gljiva 50, te ljekovitog bilja 50 tona. Na godišnjem nivou domaćinstva za ove proizvode zarade ukupno 1.000.000 KM, zaključio je Karahodžić.

Na području općine Bugojno radi pet do šest fabrika za proizvodnju obuće, ali je, kako nam je kazao Ferid Grahić, direktor Novo-stila, problem nedostatak kvalifikovane radne snage.

– Bavimo se isključivo proizvodnjom serijske obuće, ženske, muške i dječije i radimo 100 posto za izvoz. Radimo preko italijanske firme za Njemačku, ali uglavnom izvozimo u Italiju. Na domaćem tržištu nema naših proizvoda. Trenutno imamo 110 radnika i situacija je dosta dobra, kazao je Grahić.

Prošle godine Novo-stil ušao je u program sufinansiranja, te su zaposlili 40 radnika, a ove godine će zahvaljujući tom programu zaposliti 15 novih. Za narednu sezonu, kako je kazao Grahić, planiraju proširenje kapaciteta za 30 – 40 novih radnika i jednu proizvodnu liniju.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close