NEMA MIRA
Rat u Ukrajini ušao je u svoj 18. mjesec, a njegova medijska eksponiranost zasjenila je sve druge ratove i oružane sukobe koji su se za to vrijeme odvijali – ili se još uvijek odvijaju – širom svijeta. Prema podacima Statiste, trenutno se u svijetu vodi više od 20 raznih ratnih sukoba.
U tu makabričnu rubriku ulaze nedovršeni građanski ratovi većeg ili manjeg intenziteta (Afganistan, Jemen, Sirija, Libija, Irak, Mijanmar, Etiopija, Somalija), ratovi zbog islamističkih pobuna u Africi (Alžir, Mali, Burkina Faso, DR Kongo, Centralnoafrička Republika, Kamerun, Čad, Nigerija, Mozambik, Tanzanija, Tunis) i ratovi protiv droge u Latinskoj Americi (Meksiko, Kolumbija).
A imamo i nove ratove: 15. travnja ove godine u Sudanu su započele borbe između vojske i paravojnih snaga RSF, najviše u glavnom gradu Khartoumu te u zapadnoj regiji Darfur. Prema vladinim podacima, dosad je ubijeno oko 1200 ljudi (smatra se da je stvarna brojka znatno veća), a više od tri milijuna ljudi je raseljeno, od čega ih je preko 700.000 izbjeglo u susjedne zemlje.
Kako vidimo, ratuje se širom svijeta, na više kontinenata. Neki od tih ratova još su brutalniji i s još puno više civilnih žrtava od ukrajinskog rata.
Spisak počinjemo s Jemenom.
Građanski rat u Jemenu počeo je 2014., kad su šijitski pobunjenici Hutiji zauzeli glavni grad Sanu i protjerali sunitsku vladu. Od 2015. u rat se na vladinoj strani uključuje Saudijska Arabija, uz obavještajnu i logističku potporu SAD-a (Hutijima je logistički pomagao Iran), a rezultat saudijske agresije registriran je u izvještaju UN-a s kraja 2021. godine: 377.000 mrtvih.
Od toga je 150.000 ubijeno u izravnim ratnim djelovanjima, dok ih je 227.000 umrlo zbog nedostatka pitke vode, gladi i bolesti koje su se mogle spriječiti ili izliječiti da uslijed saudijskih zračnih napada zdravstvena mreža u Jemenu nije posve destruirana.
Umiranje od gladi
Najtragičniji dio jemenskog rata je ogromna smrtnost djece. U spomenutom izvještaju UN procjenjuje da među 377.000 mrtvih Jemenaca ima čak 70 posto djece mlađe od pet godina, njih oko 260 tisuća. Prema procjeni organizacije Save the Children iz 2018., samo u prethodne tri godine u Jemenu je 85.000 djece umrlo od gladi. Taj nepojamni trend se nastavio i kasnije.
“U 2021. zbog ratnih sukoba po jedno jemensko dijete mlađe od pet godina umire svakih devet minuta”, stoji u izvještaju UN-a.
Prema podacima organizacije World Population Overview, u Jemenu je lani ubijeno oko 5.500 ljudi, a Crveni križ u izvještaju iz srpnja 2022. ističe da dvije trećine Jemenaca nema pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti i da tu zdravstvenu katastrofu najoštrije osjećaju žene i novorođenčad, jer medicinski radnici prisustvuju kod manje od 50 posto porođaja.
Kao rezultat toga, naglašava se u izvještaju, u Jemenu svaka dva sata umiru jedna majka i šest novorođenčadi.
Dobar dio jemenskih civila stradao je u zračnim napadima saudijske vojske, koji su devastiranjem jemenske infrastrukture i stvorili opisanu humanitarnu katastrofu, zbog koje je došlo do pomora djece. Netko bi se možda mogao upitati zašto slobodarski Zapad nije digao glas protiv saudijskog agresora, kao što je to učinio protiv ruskog agresora na Ukrajinu?
Odgovor u dvostrukim kriterijima leži: zato što su SAD, Britanija i Francuska vojno pomagali tog saudijskog agresora, čime su sukrivci za više od četvrt milijuna stradale jemenske djece.
Smrt sa zapada, mir s istoka
Američki senator Chris Murphy još je u studenome 2017. u Senatu SAD-a optužio vlastitu zemlju za suučesništvo u ratnim zločinima i humanitarnoj krizi u Jemenu, izjavivši da “u toj zemlji postoji humanitarna katastrofa apsolutno epskih razmjera. Ova humanitarna katastrofa, ova glad (…) djelomično je uzrokovana djelovanjem Sjedinjenih Američkih Država”.
A u ožujku 2019. britanski istraživač Alex de Waal iznosi da je tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump u svibnju 2018. odobrio prodaju oružja Saudijcima u vrijednosti od 110 milijardi dolara.”Odgovornost za Jemen ide dalje od Rijada i Abu Dhabija, do Londona i Washingtona”, rekao je De Waal, dodavši da će “Jemen biti odlučujući zločin ove generacije, možda i ovog stoljeća”.
Konačno, lani u lipnju Washington Post i Institut za ljudska prava Pravnog fakulteta Columbia objavljuju izvještaj u kojem se ističe da su “znatan dio” saudijskih zračnih napada u Jemenu “izveli mlažnjaci koje su razvile, održavale i prodavale američke tvrtke, kao i piloti koje je obučavala američka vojska”. Navodi se i da su ti zračni udari ubili 24.000 ljudi, uključujući 9000 civila.
Ako je smrt Jemenu došla sa zapada, mir mu dolazi s istoka: ključni događaj koji će vjerojatno zaustaviti jemenski rat zbio se 10. ožujka ove godine u Pekingu, gdje je pod kišobranom kineske diplomacije došlo do povijesnog sporazuma o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Irana. Otapanjem neprijateljstva između te dvije sile Bliskog istoka nestaju razlozi za nastavak rata u Jemenu, koji je zapravo bio njihov međusobni proxy rat.
Vidimo da je Kina uspjela zaustaviti jedan rat, i to onaj koji je po svojim humanitarnim posljedicama najgori rat u ovom mileniju. Valja podsjetiti da je Kina nedavno ponudila i mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini, ali su zapadni akteri taj plan odbacili.
Od Mijanmara do Etiopije
Prema podacima ranije spomenute stranice World Population Overview (WPO), u svijetu se prošle godine vodilo šest velikih ratnih sukoba, s tisućama žrtava godišnje. Uz Ukrajinu i Jemen, uvršteni su Mijanmar (gdje je lani ubijeno 16.000 ljudi), Etiopija (4800), Meksiko (5400) i Afganistan (2700).
Sudeći po tim brojkama, najgore je bilo u Mjanmaru, gdje sukobi između etničkih frakcija traju još od stjecanja nezavisnosti 1948. godine – zbog čega ovaj sukob nazivaju “najdužim građanskim ratom
na svijetu” – a pojačali su se nakon preklanjskog vojnog udara. Te 2021. ubijeno je oko 11.000 ljudi, da bi prošla godina donijela preko 16.000 žrtava.
Građanski rat u Etiopiji je od rujna 2020. odnio stotine tisuća života, a u njemu se s vladinim snagama sukobljavaju pobunjenici iz sjeverne regije Tigraj, protiv kojih je trupe poslala i susjedna Eritreja. Iako WPO za prošlu godinu bilježi u Etiopiji “samo” 4800 žrtava, neke procjene ukazuju na drastično veće brojke, osobito otkad su prošlog ljeta i jeseni vladine snage poduzele veliku ofenzivu na Tigraj.
Tako je norveški stručnjak Kjetil Tronvoll, profesor studija sukoba na Oslo New University Collegeu, lani u listopadu napisao da je etiopska vlada u ofenzivi angažirala i do milijun vojnika, te da su brojke mrtvih zastrašujuće:
“Pokolj je užasan. Vjerojatno je čak 100.000 ljudi zaklano tijekom posljednjih tjedana”, objavio je profesor Tronvoll, zaključivši da “trenutno najveći svjetski oružani sukob nije rat u Ukrajini već onaj u Etiopiji”.
Mjesec dana kasnije, u studenome, u Južnoj Africi potpisan je mirovni sporazum između vlade i pobunjenika, koji je (zasad) zaustavio rat. No mnogi taj mir drže krhkim.
‘Bliski susreti‘ u Siriji
U Meksiku imamo rat drukčije vrste: tamo država ratuje protiv moćnih i nasilnih narkokartela (Sinaloa, JNG, Los Zetas, Tijuana i Zaljevski kartel), od kojih svaki kontrolira određeni dio zemlje. Procjenjuje se da je od 2006. do svibnja 2021. rat protiv droge odnio najmanje 350.000 žrtava – uz preko 72.000 onih koji se vode kao “nestali” – dok je lani ubijeno 5400 ljudi.
Upola manje žrtava (2700) WPO lani bilježi u Afganistanu, gdje je dugogodišnji američki rat protiv talibana završio 2021. povlačenjem vojske SAD-a i talibanskom pobjedom, ali se rat nižeg intenziteta nastavio između talibana i drugih islamističkih frakcija, uključujući ISIL-K.
U Siriji je trenutno ratno zatišje, uz povremene oružane okršaje između sirijske vojske (SAA) i džihadističkih grupa u sjevernoj pokrajini Idlib, koje kontrolira Turska. Ostatak zemlje uglavnom je pod kontrolom vlade u Damasku – kojoj pomažu Rusija i Iran – osim naftnih polja na istoku, koje godinama pod okupacijom drži američka vojska.
Iako je nasilje u Siriji smanjeno, budućnost je nejasna i neizvjesna. Osim mogućnosti da SAA pokrene ofenzivu za potpuno oslobođenje zemlje, postoji i opasnost da se tamo sukobe ruske i američke snage. Na tu opasnost ukazuju sve češći “bliski susreti” ruskih aviona i američkih dronova na sirijskom nebu.
Nedovršeni građanski ratovi tinjaju i u Libiji, Iraku i Somaliji, a džihadističke grupe vezane za Al-Qa‘idu ili ISIL prijete ratnim nasiljem u više afričkih zemalja. Nestabilna ostaje i situacija na Kavkazu, gdje primirje između Armenije i Azerbajdžana ne izgleda odveć čvrsto, a kao novo moguće žarište ispostavlja se Izrael, gdje je radikalno desna vlada toliko zbunila analitičare da sada ne znaju hoće li prije izbiti sukob između Židova i Palestinaca, ili građanski rat između konzervativnih i sekularnih Židova.
Uglavnom, Ukrajina nije sama.
Preuzeto sa Slobodna Dalmacija
