BiH prva u svijetu po nezaposlenosti mladih i neaktivnosti stanovništva na tržištu rada

45,8% mladih u dobi od 15 do 24 godine starosti je nezaposleno, prema podacima Agencije za statistiku BiH iz jula 2017. godine. Prema podacima Svjetske banke iz 2017. godine, nezaposlenost mladih u BiH je 67,5%, što svrstava BiH kao prvu u svijetu po nezaposlenosti mladih, tako da, nažalost, situacija po pitanju zaposlenosti mladih je poražavajuća. Nezaposlenost mladih je više izražena nego opšta nezaposlenost, što govori o lošem položaju mladih kada je riječ o zapošljavanju.

Pored visoke nezaposlenosti, u BiH imamo i fenomen visoke neaktivnosti na tržištu rada, odnosno visok je procenat nezaposlenih koji su na birou, ali ne traže aktivno posao tj. ne javljaju se svakodnevno poslodavcima na konkurse ili kroz poslovne ponude za posao i slično. Prema nekim podacima, BiH je druga zemlja u svijetu po neaktivnosti stanovništva na tržištu rada, odmah nakon Palestine.

Nejra Neimarlija Roić, iz Instituta za razvoj mladih KULT rekla je da mladi na različit način pokazuju svoj aktivizam u nastojanju da dođu do zaposlenja.

“Neki od njih se uključuju u nevladin sektor kroz koji stječu dodatna znanja i vještine, te se umrežavaju s drugim uspješnim ljudima i na taj način trude se uložiti u sebe i u konačnici, olakšati sebi dolazak do prvog zaposlenja. Pojedini pokreću i vlastiti biznis na različite načine: svojim sredstvima, podrškom rodbine, sredstvima od različitih nivoa vlasti, nevladinih organizacija itd. Neki mladi svoj aktivizam pokazuju i odlaskom iz zemlje, budući da smatraju da im BiH ne pruža dovoljno da bi ostali ovdje. Različiti su načini snalaženja mladih, ali je važno istaći da se većina mladih bori i snalazi i radi onako kako smatra da je najbolje za njih. Odgovornost vlasti je da mladim ljudima osigura bolju budućnost u BiH kako bi zaustavila veliki broj odlazaka mladih iz zemlje. Međutim, da bi se to i desilo, potrebno je osigurati bolji i privlačniji život za mlade ovdje”, rekla je za BUKU Nejra Neimarlija Roić, iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Ona ističe da odlaskom mladih iz zemlje gubimo radnu snagu, gubimo ne samo jednu generaciju onih koji odlaze, već gubimo i pokoljenja koja bi se rodila u BiH, a koja se sada vjerovatno neće roditi, odrastati i ostajati ovdje.

Gubimo stručnjake i stručnjakinje, gubimo potencijal kakav bismo mogli imati za dobrobit svih kada bi ostali u zemlji i nažalost, to često gubimo zavijek, budući da 77% onih koji žele otići, žele otići zauvijek.

“Iako nikada takva studija nije provedena, ali bilo bi zanimljivo znati i koliko gubimo u tome što ulažemo u obrazovanje mladih koji pri završetku formalnog obrazovanja u BiH, odu privređivati u druge zemlje. Naravno, mladi, kao i svi, imaju priliku birati gdje će živjeti i imaju i pravo da žive što kvalitetnijim životom, a ukoliko to ne mogu učiniti u BiH, odgovornost onih koje biramo na izborima jeste da to omoguće i mladima, kao i drugim kategorijama društva. U suprotnom, nećemo moći zadržati mlade u zemlji”, istakla je Nejra.

Iako se problem nezaposlenosti često navodi kao problem mladih broj jedan, prema istraživanju Instituta iz jula 2017. g. mladi najviše odlaze zbog besperspektivnosti tj. jer ne vide vlastitu bolju budućnost u zemlji, gdje više od 80% onih koji su otišli iz matične zemlje navode ovo kao glavni razlog odlaska. Online istraživanje je provedeno među mladima iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, na uzorku od 720 mladih u periodu od jula do augusta 2017. g.

Kao razlog za odlazak iz matične zemlje, mladi koji su otišli ili planiraju otići, tek na šesto mjesto stavljaju nezaposlenost. Pored besperspektivnosti koja je na prvom mjestu za odlazak, mladi redom ističu: nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, nezadovoljstvo zbog postojanja korupcije, nezadovoljstvo obrazovnim sistemom, te nacionalna, vjerska i ratna pitanja koja su previše zastupljena. Tek nakon ovih razloga, pojavljuje se razlog nezaposlenosti kao onaj zbog kojeg mladi odlaze.

Nejra Neimarlija Roić kaže da i pored teške situacije kada je riječ o opštem i opravdanom nezadovoljstvu mladih, u BiH postoje prilike koje mladi mogu iskoristiti i mnogi od njih to i čine. Te prilike su kroz različite grantove za pokretanje vlastitog biznisa mladih kroz finansijsku, a sve više i savjetodavnu podršku, na koje i u Institutu upućuju mlade.

“Perspektiva je u realnom sektoru, koji ima potencijal razvoja, jer mala i srednja preduzeća čine više od 99% svih preduzeća u Evropskoj uniji, a u BiH ona zapošljavaju 70% zaposlenog stanovništva. Kako bi se sektor malih i srednjih preduzeća razvio, potrebno je rasteretiti privredu, kako bismo time došli i do novih radnih mjesta i daljnjeg razvoja privrede. Razvojem privrede, povećanjem novih zapošljavanja i kvalitetnijih i bolje plaćenih poslova vjerujemo da će se promijeniti fokus s tema koje opterećavaju mlade ljude vratiti na pravi fokus, tj. na poboljšanje kvalitete života svakog pojedinca i pojedinke”, pojašnjava naša sagovornica.

Da bi se mladi izborili za bolji položaj u društvu potrebno je raditi stalnu edukaciju kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje. Nejra kaže da je nakon toga važno da mladi kroz grašanski aktivizam pokažu svoju hrabrost i snagom argumenata ponude rješenja za vlastiti bolji položaj.

“Mladi ljudi zaslužuju bolje obrazovanje, veću mobilnost, bogatije kulturne i sportske sadržaje prilagođene njima, kvalitetniju informiranost o temama koje ih se tiču, radna mjesta i to kvalitetna radna mjesta s dobrim uslovima rada i stabilnim primanjima, zaslužuju da predstavljaju mlade i da imaju svoja predstavnička tijela mladih itd”, kaže ona.

Da bi mladima u našem društvu bilo bolje prije svega, ističe Nejra,trebamo imati viziju šta s mladim ljudima u BiH – kako ih vidimo, kako ih usmjeriti i šta kao država i društvo očekujemo od mladih.

“Te vizije nemamo, a time nemamo ni polaznu osnovu za kreiranje koraka kako da do toga dođemo. Ovo upravo i pokazuje da vladajućim politikama mladi nisu prioritet. Kako bi se stvorila povoljna klima za izgradnju boljeg položaja mladih, potrebna je sinergija svih interesnih strana: države, privrede, akademskog, nevladinog i obrazovnog sektora, ali i mladih, osnaženih i samosvjesnih pojedinaca i pojedinki”, kaže na kraju razgovora za BUKU Nejra Neimarlija Roić.