I poslodavci i bankari nezadovoljni rješenjima zakona o platnom prometu

Prijedlog Zakona o unutarnjem platnom prometu Federacije Vlada je nedavno povukla iz procedure jer su sindikati obje pošte u FBiH iskazali nezadovoljstvo njime budući da im, kako su naveli, on ukida mogućnost obavljanja platnog prometa. No, to nije najveći problem ovog zakona tvrde iz Udruženja poslodavaca Federacije koji su na nacrt ovog zakona imali veliki broj amandamana.

Mladen Pandurević, direktor Udruženje poslodavaca Federacije, kaže da je u prvoj fazi usvojeno 3, a drugoj još pet njihovih amandamana. Od prva tri usvojena jedan je djelimično usvojen, a on se odnosi na član zbog kojeg je zakon i povučen iz procedure.

Objašnjava da su njihove članice, poštanski operateri, tražili da vrše plate i isplate gotivinskih sredstava. “Djelimično je to uvaženo u smislu da mogu vršiti plaćanje i depozite privatnih lica, ali ne i pravnih lica. Ova dva operatera su to tražili preko resornih ministarstva i preko nekih zastupnika. Ministarstvo financija nije bilo za to  i vjerojatno je zbog tih podjela u Vladi prijedog povučen iz procedure. Nadam se da će se za ovaj problem naći prihvatljivo rješenje”, navodi za eKapija.ba Pandurević.

Dodaje da je ključno pitanje za Udruženje poslodavaca ustvari prioritet plaćanja obveza koji je određen ovim zakonom. Prema ovom prijedlogu zakona se prvo plaćaju javni prihodi, a tek na petom mjestu je plaćanje međusobnih obveza po isporučenoj robi i uslugama. ”Tek kada se izmiri plaćanje po javnim prihodima, onda da red dolazi međusobno plaćanje. A prema službenim podacima o utvrđenom javnom dugu Ministarstvo financija je pronašlo da je on  7,5 milijardi KM i da je to generator sveopće nelikvidnosti”, navodi Pandurević.

”Zbog toga je naš prijedlog bio da prvo po redu ide isplata pravosnažnih sudskih presuda i da se dugovi namiruju prema vremenu dospijeća. Vlada taj amandman nije prihvatila. Mi tražimo način na koji može doći do međusobnog prebijanja obveza između države i poslodavaca”, kaže on.

Navodi da su nedavno imali dva slučaja, dvije građevinske firme, njihove članice, koje su zapošljavale ukupno oko 340 radnika i koje su propale zbog toga što im je račun bio blokiran godinu dana zbog dugovanje za PDV.

“Jedna je imala blokiran račun od 280.000 KM, a druga 400.000 KM s tim da ova prva od države potražuje preko 5,5 milijuna sredstava a druga 1,4 milijuna KM. No, problem je što država njima blokira račun što nisu platiti PDV, a ona sama ne plaća svoje obveze”, kaže za eKapija.ba Pandirević.

Dodaje da sada imamo situaciju da je oko 340 radnika ostalo bez posla. “Umjesto da oni pune proračunske fondove sada će se iz proračuna i vanproračunskih fondova za njih osiguravati sredstva kao za nezaposlene.To je jedna glupost i mislim da se mora naći način kako će se riješiti ovaj problem. Znamo da državi treba keš novac, ali ona na ovakav način radi protiv sebe”, smatra naš sugovornik.

I bankari su kada se radio ovaj zakon imali brojne primjedbe. Samir Lačević, voditelj odjeljenja za bankarske poslove edukaciju i trening Udruženja banka u BiH, kaže da što se tiče prijedloga Zakona o unutarnjem platnom prometu u FBiH,  iz UBBiH su Federalnom ministarstvu financija 2012. godine. dali svoje komentare i sugestije na predložena zakonska rješenja.

”Ključni komentari koje smo tada dali su i danas aktuelni, a tiču se prinudne naplate i poboljšanja financijske discipline. Naša inicijativa je išla u pravcu unaprijeđenja sistema prinudne naplate koristeći postojeći sistem platnog prometa i registar transakcionih računa kod Centralne banke BiH”, navodi Lačević .

Ističe da prijedlog Zakona o unutarnjem platnom prometu u FBiH koji se nalazio u parlamentarnoj proceduri u FBiH slično kao i već implementirani Zakon o unutarnjem platnom prometu u RS uvodi entitetski registar transakcijskih računa te dijeli jedinstveno tržište u BiH. Time s onemogućava pravnim licima u BiH da po slobodnoj volji otvaraju račune kod poslovnih banaka te ograničava ili stavlja pod znak pitanja poslovni promet pravnim licima u Brčko Distriktu i drugom entitetu, kaže Lačević.

“U proceduralnom smislu zakonska rješenja za unutarnji platni promet u BiH birokratiziraju postupak, proizvode za pravna lica dodatne troškove i generalno tehnološki vraća sistem korak nazad”, navodi on.

Podsjetimo, Stand-by aranžamanom koji su vlasti u BiH potpisale sa MMF-om (Pismo namjere-dodatak lipanj/juni 2013.) predviđeno je zadržavanje jednistvenog platnog prometa u BiH uključujući i jedinstveni Registar računa kod Centralne banke BiH.

ekapija

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close