Sama činjenica da pada (puno) snijega ne znači da nema klimatskih promjena, tvrde stručnjaci. Upravo suprotno: oni kažu da zbog zatopljenja Zemlje može pasti još i više snijega.
Velike snježne padavine proteklih dana su prouzročile prometni kaos u više zemalja, ne samo Njemačkoj – gdje je najteža situacija bila u Münchenu. Nekoliko stotina letova iz bavarske metropole je bilo otkazano tokom proteklog vikenda. Na društvenim mrežama je to također velika tema, pogotovo s obzirom na činjenicu da se istovremeno u Dubaiju održava klimatska konferencija COP. Na X-u i Telegramu kolaju tvrdnje da je snijeg zapravo dokaz za to da zatopljenje Zemlje ili klimatske promjene nisu uopće tako strašni – odnosno da je to sve izmišljotina.
Bivši voditelj njemačkog javnog servisa rbb, Ken Jebsen, koji već godinama širi teorije zavjere, koncem listopada je napisao: „Pa gdje je to globalno zatopljenje na koje nas stalno upozoravaju i zbog kojeg moramo plaćati ogromne poreze?”
DWD: „Deset puta brži od prirodnih klimatskih promjena”
Snijeg, sam po sebi, nije nikakav protuargument za to da temperature diljem svijeta u prosjeku postaju sve veće – oko toga su klimatski stručnjaci jedinstveni. Dok se redaju izmjereni temperaturni rekordi, na Zemlji temperatura raste znatno brže nego prije tisuću godina. Po navodima Njemačke meteorološke službe (DWD), prosječna godišnja temperatura zraka u Njemačkoj je od 1881. do 2022. statistički dokazano porasla za 1,7 stupnjeva.
Klimatologinja Gudrun Mühlbacher iz DWD-a o tome je za javni servis tagesschau.de rekla: „Mi smo sada deset puta brži od prirodnih klimatskih promjena. Za ovakve promjene temperatura, koje smo registrirali u proteklih stotinu godina, je ranije bilo potrebno više od 1.000 godina.” Mühlbacher dodaje kako su samo promjene u proteklih deset godina veće od promjena, koje su registrirane od početka mjerenja temperatura.
Toplija zima, manje snijega
Zime će generalno biti sve toplije, napominje Mühlbacher – “ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da preko zime može biti i hladno.” Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali to ne znači da ih neće biti, napominje klimatologinja iz DWD-a. Osim toga, kako ona objašnjava, rast prosječne temperature tijekom zime može se odvijati i u „minusu”, znači onda kada su temperature manje od nule: „Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno”, rezimira Mühlbacher.
A proteklih godina je sve rjeđe bilo dovoljno hladno da bi snijeg uopće počeo padati, odnosno mogao ostati na zemlji. To potvrđuju i podaci DWD-a. Broj dana, tijekom kojih je na predjelima koji se nalaze niže od 300 metara nadmorske visine bilo snježnog pokrivača debelog barem tri centimetra, je po navodima DWD-a opao za oko 65%.
Podaci DWD-a za mjesto Oberstdorf u Bavarskoj, koji su plod dugoročnih mjerenja odnosno mjerenja tokom proteklih 135 godina, otkrivaju znatan pad broja dana, tijekom kojih je u tom mjestu bilo snježnog pokrivača. Između 1961. i 1990. u prosjeku je tamo bilo 127 snježnih dana, a DWD je između 1991. i 2020. registrirao (u prosjeku) samo 106 dana, tijekom kojih je Oberstdorf bio prekriven snježnim pokrivačem debljim od tri centimetra.
Vrijeme nije klima
U kontekstu analize količine snježnih padavina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne mogu se kreirati zaključci o klimi, odnosno klimatskim promjenama, kaže Peter Hoffmann, meteorolog iz Potsdamskog instituta za istraživanje posljedica klime (PIK): „I dalje postoji mogućnost da u određenoj konstelaciji dođe do određenih vremenskim prilika, pa i da tok zime bude neobičan.” Kako se mijenja klima, tako se mijenjaju i vremenske varijabilnosti, dodaje Hoffmann.
Hoffmann računa s tim da bi porast temperature mogao dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. To znači da bi zbog klimatskih promjena snijeg mogao rjeđe padati, ali da bi ga svejedno (količinski) moglo biti isto onoliko kao i ranije, ako ne čak i više. Pritom se klimatski stručnjaci orijentiraju i prema količini padavina do kojih dolazi zbog promjena klime – posebice tijekom jeseni ili zime. Sudeći po navodima DWD-a, prosječna količina padavina u Njemačkoj od zime 1881./1882. je porasla za 48 milimetara. To je oko 26% više kiše, ali doduše s regionalnim razlikama. DWD uočava da se glavna sezona padavina polako „pomiče” prema zimskim mjesecima.
Više snijega umjesto čestog snijega
To potvrđuje i Niklas Höhne sa NewClimate Instituta: “Mi sad vidimo da tokom zime doista ima više padavina.” To bi moglo dovesti do toga da bude više snijega – iako prosječno gledajući temperature rastu. Hoffmann ovako objašnjava vezu sa zatopljenjem Zemlje: „Poznato je da zbog klimatskih promjena vladaju visoke temperature – zato atmosfera može zadržati više vlage kada je toplo.” To onda, kako on dodaje, tijekom ljetnih mjeseci može rezultirati sušama, zato što vlaga isparava, a kiša ne pada. A tokom jeseni ili zime se, dodaje stručnjak, ta vlaga spušta na Zemlju u obliku ekstremnih kiša, a u slučaju niskih temperatura u obliku ekstremnih količina snijega.
Snijeg je pritom jako važan za funkcioniranje prirode. Ako snijega nema, to može čak i uticati na ubrzanje klimatskog zatopljenja. Klimatski stručnjak Mojib Latif kaže da snježni pokrivač funkcionira kao veliki reflektor: „Snijeg i led reflektiraju jako puno sunčeve svjetlosti natrag prema svemiru. Ako se to ne događa, onda površina Zemlje apsorbira sunčevu svjetlost.” Ali snijeg ima još jednu dodatnu zadaću, napominje Hoffmann. Pogotovo na većim nadmorskim visinama snijeg ima ulogu rezervoara vode za onaj dio godine u kojem je prirodi potrebna voda. „Ako je zima relativno topla i suha, onda već u proljeće vlada relativna suša, onda kada vegetaciji treba jako puno vode.”
Nije svaki snijeg isti…
Iako je snijeg preko zime važan za ekosustav, od velike važnosti su i karakteristike snijega. Na primjer za to koliko krovovi ili druga infrastruktura uopće mogu podnijeti snijega. Kada vladaju toplije temperature, snijeg je još „važniji”, objašnjava DWD-ova stručnjakinja Mühlbacher. On sadrži puno vode, i zato je i teži.
A na drugoj strani zbog oscilacije temperature tokom zime, snijeg se ne zadržava dugo. Često se otopi u roku od sedam dana, kaže Hoffmann. A to bi, kako napominje, upravo zbog otapanja snježnih masa moglo povećati opasnost od poplava.
ARD,tagesschau.de/sm
dw.com
