AI je preskup da bi zamijenio ljude u većini poslova
U jednom od prvih dubinskih ispitivanja održivosti umjetne inteligencije koja zamjenjuje rad, istraživači su modelirali isplativost automatizacije različitih zadataka u SAD-u, koncentrirajući se na poslove u kojima se koristi računalni vid – na primjer, učitelji i procjenitelji imovine.
Otkrili su da se samo 23% radnika, mjereno plaćama u dolarima, može učinkovito zamijeniti, piše Fortune. U drugim slučajevima, budući da je vizualno prepoznavanje potpomognuto umjetnom inteligencijom skupo za instaliranje i rad, ljudi su posao obavljali ekonomičnije.
Usvajanje umjetne inteligencije u svim industrijama ubrzalo se prošle godine nakon što su OpenAI-jev ChatGPT i drugi generativni alati pokazali potencijal tehnologije.
Tehnološke kompanije od Microsoft Corp. i Alphabet Inc. u SAD-u do Baidu Inc. i Alibaba Group Holding Ltd. u Kini uvele su nove AI usluge i pojačale razvojne planove, tempom za koji su neki lideri industrije upozorili da je nepromišljeno brz.
Strahovi o utjecaju umjetne inteligencije na radna mjesta dugo su bili glavna briga. “Strojevi će nam ukrasti poslove” je osjećaj koji se često izražava u vrijeme brzih tehnoloških promjena. Takva se tjeskoba ponovno pojavila sa stvaranjem velikih jezičnih modela”, rekli su istraživači iz Laboratorija za računalne nauke i umjetnu inteligenciju MIT-a u radu na 45 stranica pod naslovom Beyond AI Exposure.
“Smatramo da bi samo 23% naknada radnika “izloženih” AI računalnom vidu bilo isplativo za kompanije da automatiziraju zbog velikih početnih troškova AI sistema.”
Računalni vid je polje umjetne inteligencije koje omogućuje strojevima da izvuku značajne informacije iz digitalnih slika i drugih vizualnih inputa, s njegovim najprisutnijim aplikacijama koje se pojavljuju u sistemima za otkrivanje objekata za autonomnu vožnju ili u pomoći pri kategorizaciji fotografija na pametnim telefonima.
Omjer troškova i koristi računalnog vida najpovoljniji je u segmentima kao što su maloprodaja, transport i skladištenje, sva područja u kojima su Walmart Inc. i Amazon.com Inc. Također je izvedivo u kontekstu zdravstvene skrbi, navodi se u radu MIT-a.
Agresivnije uvođenje umjetne inteligencije, posebice putem ponude pretplate AI-as-a-service, moglo bi povećati druge upotrebe i učiniti ih održivijima, rekli su autori, piše Index.hr.
Studiju je finansirao MIT-IBM Watson AI Lab, a korištena je online anketa za prikupljanje podataka o oko 1000 vizualno potpomognutih zadataka u 800 zanimanja. Samo 3% takvih zadataka danas se može isplativo automatizirati, no taj bi se postotak mogao povećati na 40% do 2030. ako troškovi podataka padnu i tačnost se poboljša, rekli su istraživači.
Sofisticiranost ChatGPT-a i rivala kao što je Googleov Bard ponovno je potaknula zabrinutost zbog toga da će AI oteti poslove ljudima, budući da novi chatbotovi pokazuju stručnost u zadacima koje su prije mogli obavljati samo ljudi.
Međunarodni monetarni fond rekao je prošle sedmice da će gotovo 40% radnih mjesta na globalnom nivou biti pogođeno i da će kreatori politike morati pažljivo uravnotežiti potencijal umjetne inteligencije s negativnim posljedicama.
Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošle sedmice mnoge su se rasprave usredotočile na to da umjetna inteligencija istiskuje radnu snagu. Suosnivač Inflection AI i Googleovog DeepMinda, Mustafa Suleyman, rekao je da su AI sistemi “u osnovi alati koji zamjenjuju rad”.
Jedna studija slučaja u radu bavila se hipotetskom pekarnicom. Pekari svakodnevno vizualno provjeravaju sastojke radi kontrole kvalitete, ali to čini samo 6% njihovih dužnosti, rekli su istraživači. Ušteda u vremenu i plaćama od implementacije kamera i AI sistema još je daleko od cijene takve tehnološke nadogradnje, zaključili su.
“Naša studija ispituje upotrebu računalnog vida u cijeloj privredi, ispitujući njegovu primjenjivost na svako zanimanje u gotovo svakoj industriji i sektoru”, rekao je Neil Thompson, direktor FutureTech Research Projecta na MIT Computer Science and Artificial Intelligence Lab.
“Pokazujemo da će biti više automatizacije u maloprodaji i zdravstvu, a manje u područjima kao što su građevinarstvo, rudarstvo ili nekretnine”, rekao je putem e-pošte.
(Vijesti.ba)
