-TopSLIDEBiHPolitika

Ovisnim o uvozu napravile su nas vlasti koje su uništile poljoprivredu

Ni u godini u kojoj Federacija ima rekordan budžet od 5.6 milijardi KM, u godinu u kojoj imamo poremećaje na svjetskom tržištu i nestašice pojedinih dobara, Vlada se nije odlučno okrenula domaćoj proizvodnji

Ulaganja federalnih vlasti u razoj poljoprivrede godinama su ispod svakog minimuma, čak i onog zakonskog. Ako Vlada Federacije BiH godinama nije mogla da spozna značaj ulaganja u domaću proizvodnju, minimum koji je mogla učiniti jeste da ispoštuje važeće zakone.

Prema Zakonu o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, svake godine je prilikom kreiranja budžeta Federacije BiH potrebno izdvojiti od tri do šest posto od ukupnog entitetskog budžeta za poticaje u poljoprivredi. No, federalnu Vladu ni zakonski propis nije mogao godinama natjerati da u ovu važnu granu za opstanak jednog društva uloži minimum sredstava. Nisu je mogle natjerati ni prijetnje Udruženja poljoprivrednika FBiH koje je svojevremeno znalo zaprijetiti i tužbama Vladi ukoliko ne ispoštuje zakonski minimum.

Ispustili stotine miliona eura za ruralni razvoj

Tako je, npr. u 2019. godini, u kojoj su poljoprivrednici prijetili i tužbama i protestima, Vlada bila dužna u budžetu izdovojiti 89 miliona KM za poticaje, a izdvojila je 68 miliona. Budžet je godinama rastao, pa je shodno tome i zakonski mimimum od tri posto donosio više novca poljoprivredi, ali poštivanje zakona, prema riječima federalne zastupnice Naše stranke Sanele Klarić, dočekali smo tek ove godine.

“Ove godine jeste tri posto. Vlada računa budžet bez iznosa za PIO, pa vam je to onda 101 milion KM, a oni su izdovojili 106 miliona za poticaje. Ja sam tražila da se ove godine izdvoji šest posto jer je kritična situacija u poljoprivredi. Amandman na Zakon sam predala da ide 200 miliona za poljoprivredu i Vlada ga nije prihvatila. Ovo je prva godina da Vlada nije prekršila Zakon, ali to je opet minimum. Ako pogledamo Strategiju za poljoprivredu, 2017. je trebalo ići 113 miliona, 2018. godine 125 miliona, i 2019. godine 138 miliona KM, tako da, ne samo da je Vlada kršila Zakon, već je kršila i svoju strategiju”, ističe za Buku Klarić.

Kada je riječ o strategiji, federalni zastupnik SDP-a Irfan Čengić podsjeća kako je ona istekla još 2019. godine.

“Stotine miliona KM su se podijelile bez zakonski važeće Strategije. Naime, strategiju u skladu sa članom 5. Zakona o poljoprivredi usvaja Parlament Federacije Bosne i Hercegovine za period od najviše pet godina. Strategija je istekla 2019, Parlament nije usvojio novu, a Vlada nezakonitim zaključcima produžava isteklu Strategiju iako čak ni Parlament nema ovlasti za takav potez. Apsurdno je da se u 2022. godini tek radi nacrt Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2021. – 2027. godina a već tri godine nemamo strategiju, već se radi izvan zakonskog okvira”, kaže nam Čengić.

Prilikom usvajanja budžeta u oba doma federalnog Parlamenta, premijer Fadil Novalić isticao je kako je ove godine budžet dostigao rekordan iznos od 5.6 milijardi KM. No, ni u godini kada je budžet narastao zbog ogromnog porasta prihoda od indirektnih poreza zbog silnih poskupljenja koja su građani plaćali prošle godine, nije se našlo prostora da se veći iznos novca od zakonskog minimuma izdvoji za poljoprivredu. Ni poremećaji na svjetskom tržištu, ni nestašice pojedinih dobara nisu bile motiv da se Vlada odlučno okrene domaćoj proizvodnji, kako konačno ne bismo ovisili o uvozu hrane, a imamo sve uslove da budemo izvoznici, a ne uvoznici.

“Poljoprivreda je stvarno uništena. Kuda god da se vozite možete vidjeti da su nam polja neobrađena. Vladi odgovara trenutno stanje, njima ne odgovara da se u poljoprivredu krene masovnije. Zašto godinama ne usvajaju strategiju ruralnog razvoja? Vi ne možete danas očekivati od nekoga ko je uspješan u poljoprivredi, da to isto nastave raditi i njegova djeca. Za to morate stvoriti kvalitetnije uslove tim mladima. U selima drže u neuslovnom životu samo one poljoprivrednike koji su zadovoljni trenutnim stanjem. Mnogi ne znaju da kroz Fond ruralnog razvoja Bosna i Hercegovina odbija grantove, nepovratna sredstva, od 2005. godine. U strateškom periodu 2007. – 2013. godina smo odbili 325 miliona eura rezervisanih za ruralni razvoj. Dakle, ne da dobije država, nego ljudi na terenu da dobiju i naprave neku preradu, turizam, etno selo itd. Nama su nuđeni ti fondovi ali ih nikada nismo iskoristili zbog nepostojanja državne strategije, platne agencije i ministarstva poljoprivrede na državnom niovu. To su uslovi Evropske unije. Federacija je trebala napraviti svoj program i ulagati u ruralni razvoj, međutim, strategija je napravljena 2012. godine, ali nikada do danas nije usvojena”, pojašnjava Klarić.

Njegujemo tradiciju uvoza

Ona podvlači kako je očigledno da vlasti ne shvataju koliko je u vrijeme trenutne krize važno ulagati u domaću proizvodnju.

“Vidite da se Novalić hvali kako mi tradicionalno 50 godina uvozimo žito iz Srbije i da ćemo to nastaviti. Govori da naša pšenica ne valja jer nema glutena. Ljudi u Vladi uopšte neće da se posvete domaćoj proizvodnji, jer njima je lakše iz Srbije kupiti nego ovdje našim ljudima dati mogućnosti da proizvode. Imamo zemlju koju niko nije dotakao 30 godina, postoje načini da se radi, ali vlast ne želi da čuje za to”, govori Klarić.

Čengić smatra kako je možda i važnije od povećanja budžeta njegova blagovremena implementacija prije proljetne sjetve.

“Ako to ne učinimo efekat će biti smanjenje proizvodnje ili poskupljenje proizvoda, što dalje implicira još veću inflaciju. Postavlja se važno pitanje kako će biti izvršena proljetna sjetva. U ovim okolnostima upitno je kako će poljoprivredni proizvođači finansirati sjetvu koja će ih koštati dva do tri puta više u odnosu na prethodnu godinu. Iz razgovora sa nekoliko ozbiljnih poljoprivrednih proizvođača i posjete nekim od njih shvatio sam da će se sjetva obaviti u manjem obimu ili se neće obaviti nikako. Ukoliko ne pomognemo i obezbijedimo sredstva za proljetnu sjetvu, povećanje budžeta za poljoprivredu neće dati očekivani rezultat jer će doći do pada animalne i biljne proizvodnje. Ministarstvo mora ranije donositi svoje programe i planove kako bi na vrijeme sredstva bila operativna poljoprivrednim proizvođačima. U svom dosadašnjem radu sam predlagao amandmane i inicijative na zakon o doprinosima kroz koje sam zahtjevao da se poljoprivrednom sektoru dodjele poreske olakšice kakve imaju niskoakumulativne grane privrede kao tekstil. Ministarstvo je dalo podršku ideji ali nikada je nije realizovalo”, navodi Čengić. 

Ako se nešto drastično ne promijeni u odnosu vlasti spram novca građana i upravljanja budžetima, situacija u poljoprivredi će biti sve teža, a samim time rast cijena u BiH neminovan jer smo ostali osuđeni na uvoz svega i svačega upravo iz razloga što vlasti nisu smatrale bitnim ulaganje u vlastitu proizvodnju hrane.

Podsjetimo, od ukupne količine hrane koju pojedemo uvozimo više od 80 posto, a nekada smo toliko proizvodili.

Buka

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close