Štete u ZDK-u dostigle pola milijarde KM
Više od 5.000 ljudi u Zeničko-dobojskom kantonu u prvi mah je napustilo domove, više od 500 kuća je uništeno, te je aktivirano više od 680 klizišta i odrona. Poplavljeno je više od 110 hektara zemljišta kako poljoprivrednog, tako i naseljenog prostora.
(PIŠE: Mirza DAJIĆ – Oslobođenje)
Poplavljeno je preko 1.000 stanova i kuća, privrednih i poslovnih objekata, ustanova i drugih objekata. Naši ljudi na ugroženim područjima pokazali su nevjerovatan nivo solidarnosti, organizovanosti, spremnosti na odricanje i pomoć. Ovo je dio izvještaja koji je na sjednici kantonalne Skupštine ZDK-a prezentovao Edin Terzić, komandant Kantonalnog štaba Civilne zaštite ovog kantona.
Bujice
– Ovo što nam se desilo u proteklim danima, najveća je prirodna katastrofa zabilježena na ovim prostorima. Nevrijeme praćeno obilnim padavinama koje su trajale nekoliko dana, prouzrokovalo je povećanje vodostaja rijeke Bosne u cijelom njenom slivu. Na ovako visok vodostaj i protok vode uticali su brojni faktori, a što je za posljedicu imalo plavljenje velikih površina poljoprivrednog zemljišta, stambenih i drugih gospodarskih i infrastrukturnih objekata, kazao je Terzić.
Pored izlijevanja Bosne i njenih pritoka iz korita, na području svih općina došlo je do naglih kolebanja vodostaja na potocima i rječicama, koje su zbog slivanja atmosferske vode vrlo brzo postale bujice koje su nosile velike količine materijala, izlijevale se, prodirale u naselja, stambene i pomoćne objekte, gospodarske objekte, a zatim prouzročile rušenja i oštećenja mostova, dijelova saobraćajnica, pruga… Kao posljedica njihovog djelovanja, aktivirana su brojna stara i nova klizišta i odroni. U određenom periodu, situacija na cjelokupnom području Kantona bila je izrazito teška, prekid u saobraćaju na magistralnim, regionalnim i brojnim lokalnim cestama, što je u mnogome usložnjavalo aktivnosti snaga na pružanju pomoći ugroženom stanovništvu. Došlo je do rušenja brojnih infrastrukturnih objekata za snabdijevanje vodom, strujom i telefonskim vezama.
– Prema prvim procjenama, pričinjena je ogromna materijalna šteta kako stanovništvu, tako i objektima javne infrastrukture, privrednim i drugim objektima do 500 miliona KM. Precizniji podaci dobit će se kada komisije za procjenu šteta obave svoj posao. Sve općine ZDK-a su pretrpjele velike štete, ali najsloženija situacija još je u Maglaju, Zenici i Žepču, gdje su stradala i još su izolovana brojna naselja, sa velikim brojem stanovništva, objasnio je Terzić.
Brojni zadaci
Obim ove vrste nesreće i odgovor CZ-a na nju, kako je dodao, predstavljao je veoma kompleksnu operaciju, za subjekte sistema zaštite i spašavanja, koji su se stalno prilagođavali nastalim događajima. Od spašavanja i izmještanja stanovništva iz ugroženih područja, podizanja nasipa, regulisanja i održavanja riječnih tokova, ispumpavanja vode iz potopljenih prostora, obezbjeđenja hrane, vode i ostalih potrepština za zbrinjavanje ugroženog stanovništva… Smještaj izbjeglih u prihvatne centre, medicinska trijaža, poduzimanja higijensko-epidemioloških mjera, transporta bolesnih i nemoćnih do zdravstvenih ustanova, osiguranje bezbjednosti – javnog reda i mira, pa do poduzimanja interventnih mjera na deblokadi cestovnih i željezničkih komunikacija, bili su brojni zadaci lokalnih vlasti, općinski štabova i jedinica Civilne zaštite i drugih pravnih lica, koji su dobili pomoć i od Kantonalnog štaba Civilne zaštite, u mjeri koliko je data situacija dopuštala.
