BiH na putu za EU: Tradicionalna trgovina ili sankcije?

I dok traje prekomponiranja vlasti, naša zemlja čini se, nakon godina stagniranja počela je s ubrzavanjem svog puta ka članstvu u Evropsku uniju.

Prvi koraci već su načinjeni, pa bi BiH do decembra trebala podnijeti aplikaciju za članstvo. Međutim, čeka nas ispunjavanje brojnih uslova. Jesu li neki od njih štetni?

Predsjedništvo BiH u srijedu je zadužilo Vijeće ministara i dalo mu smjernice na koji način redefinirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU u dijelu koji se odnosi na tradicionalnu trgovinu. Ovaj zahtjev dolazi dan nakon što su evropski zvaničnici u BiH jasno poručili kako bez povratka na bescarinski režim koji je Republika Hrvatska imala sa BiH kao prije ulaska u EU aplikacija za kandidacijski status neće biti razmatrana, izvještava N1.

– Mi smo definirali obvezu Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali i uopće Vijeću ministara da precizno napravi izračun. Ne možemo nagađati o kontigentima, o domaćoj proizvodnji o svakoj strukturi roba – mesu, mlijeku ili
bilo kojem drugom od 15 proizvoda. Mislim da ćemo u narednih 15 dana imati te podatke i onda idemo štititi te podatke i to je naša domaća proizvodnja i tražiti rješenja, kazao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.

No, to neće biti nimalo lak posao jer osim što je uslov BiH za kredibilnu aplikaciju, iz EK već ranije su najavili i konkretne mjere ako ne dođe do adaptacije sporazuma o Stabilizaciji u trgovinskom djelu.

Nakon što je Bosni i Hercegovini odobren izvoz mlijeka u zemlje članice Evropske unije, prigovorila je Hrvatska zvanično zbog kvalitete mlijeka. No, sudeći prema izjavama prvih ljudi Hrvatske vlade bilo je jasno kako je u pozadini uslovljavanje BiH kako bi vratila bescarinski režim. Prigovor je odbijen, ali uslov BiH ostaje.

Tzv. tradicionalna trgovina znači da se kvote koje zemlja ima prije ulaska u Uniju dodaju onima koje trenutno vrijede. Ako bescarinska trgovina određenog proizvoda sa EU iznosi 500 tona, a BiH je sa Hrvatskom ranije imala 1.000 tona bescarinskog uvoza nova kvota bi iznosila 1.500 tona. To vrijedi i obratno.

Važno je dakle podvući kako se zahtjev prema BiH više na odnosi na tradicionalnu trgovinu samo na RH, već na sve članice EU što bi se moglo značajno odraziti na bh. prozvodnju.

Dok iz EK upozoravaju kako prilagodba Sporazuma o Stabilizaciji standardni postupak na koji je BiH pristala, treba podsjetiti da je pregovaračka pozicija BiH utvrđena još u oktobru 2012. godine od Predsjedništva i u njoj je jasno naglašena da će pristupiti pregovorima, ali da pregovarački tim mora voditi računa o domaćoj prozvodnji.

N1

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close