Ukrajinu s pravom zovu “žitnicom svijeta” i makar je izvoz značajno pao, nema te zemlje koja bi mogla nadomjestiti hranu iz Ukrajine.
Nik Martin, dw.com
Plodno tlo, goleme oranice, ali i tradicija da su se od tamo hranila čitava carstva su Ukrajini i donijele titulu žitnice svijeta. Tamo se prostire 41,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a na dobre dvije trećine je najbolja zemlja, crnica što znači da se u Ukrajini postiže visoka produktivnost usjeva uz minimalnu primjenu gnojiva, navodnjavanja, rada i teške mehanizacije.
Ukrajinski višak žitarica hranio je i Austro-Ugarsku, Rusko carstvo, a kasnije i Sovjetski Savez… Nakon neovisnosti 1991. Ukrajina postala važan izvor hrane svijetu, osobito Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i Aziji.
Na inicijativu UN 16. oktobra se obilježava Svjetski dan hrane, a tu doprinos Ukrajine ostaje presudan. Na primjer, Svjetski program za hranu je 2023. nabavio 80 odsto svog žita iz Ukrajine, kako bi nahranio oko 150 miliona ugroženih ljudi.
Od obilja do opstanka
Neposredno prije ruske invazije u februaru 2022., poljoprivreda je činila 41 % ili 23,98 milijardi eura prihoda Ukrajine od izvoza i to prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede iz 2021. Napad na Ukrajinu je utoliko uvelike ugrozio i domaće gospodarstvo, ali i globalnu opskrbu hranom.
Rusi su okupirali velike površine obradivog zemljišta, dok su ruska pomorska blokada, raketni napadi i minska polja zaustavili gotovo sve isporuke kroz glavni ukrajinski izvozni put, Crno more.
Izvoz je u prvih tri mjeseca 2022. pao više od 90 % u usporedbi s prethodnom godinom, što je izazvalo globalni rast cijena hrane i produbilo krize gladi u zemljama ovisnim o uvozu.
Natalija Špigocka iz investicijske kuće Dragon Capital u Kijevu ukazuje kako je prije invazije Ukrajina činila oko 8 % globalnog izvoza pšenice, 13 % kukuruza i 12 % ječma. Kod suncokretovog ulja je bila praktično glavni izvor i iz te zemlje je stizalo 40 do 50 % svjetske proizvodnje.
„Manja žetva i nesigurnost plovidbe Crnim morem uzrokovali su da međunarodne cijene usjeva skoče na 345 € po toni, što je mnogima diljem svijeta bilo previše”, rekla je Špigocka za DW.
Invazija Rusije je uzrokovala 29 % manju žetvu 2022./23., pri čemu je 22 % obradivog zemljišta ostalo nezasijano zbog ruske okupacije, mina i manjka radne snage.
Hrana i glad kao oružje
Kremlj je optužen kako je i opskrbu svijeta hranom koristio kao oružje, namjerno gađajući poljoprivrednu infrastrukturu. U prve dvije godine sukoba, uruskim napadima je oštećeno više od 300 poljoprivrednih objekata, a samo 2022. su Rusi ukrali više od 500.000 tona žitarica.
Tek u avgustu te godine ukrajinske oružane snage su značajno ograničile aktivnosti ruske Crnomorske flote, koristeći pomorske dronove i zapadne protubrodske rakete. Vrhunac je svakako bio potapanje raketne krstarice Moskva u travnju, što bio težak udarac Kremlju. Globalne cijene usjeva stabilizirale su se blizu razina prije rata godinu dana kasnije.
Inicijativa Ujedinjenih naroda i Turske uspostave sigurnog prijevoza žitarica kroz Crno More u julu 2022. ponovno je otvorila tri ukrajinske luke, omogućivši izvoz 33 milijuna tona žitarica do srpnja 2023.
U to doba je i EU pomogla izvozu ukrajinskih žitarica „rutama solidarnosti” željeznicom, rijekom Dunavom i cestama kroz Poljsku, Rumunjsku i Bugarsku. To je omogućilo da gotovo polovica ukrajinskog izvoza žitarica stigne do Europe, unatoč ruskoj blokadi.
Svi ovi napori vratili su ukrajinski izvoz na razinu od oko 64 milijuna tona u 2023./24., dosegnuvši 75 % razine prije rata i stabilizirajući globalno osiguranje hranom.
„Rute solidarnosti EU su bile važna poveznica prije nego što je potpuno obnovljena plovidba Crnim morem”, kaže Špigocka. „Međutim, kopnom se može prevoziti manje i uz veće cijene tako da nisu mogle u potpunosti zamijeniti pomorski izvoz.”
Video link: Manje žita, više profita
Još na klimavim nogama
Više od tri godine od invazije, ukrajinsko Ministarstvo agrarne politike i hrane predviđa izvoz preko 60 milijuna tona žitarica i uljarica za sezonu juli 2024. – juni 2025. To znači i 15 milijuna tona pšenice, 25 milijuna tona kukuruza i 2,5 milijuna tona ječma.
Ipak, prošli mjesec je izvoz poljoprivrednih proizvoda Ukrajine pao za 38 % u odnosu na isti mjesec 2024., dijelom zbog pojačanih ruskih napada na crnomorske luke. Isporuke kroz luku Odesa pale su gotovo trećinu, navodi Udruga proizvođača žitarica Ukrajine.
Manje je optimizma i u prognozi za cijelu sezonu 2025./26. i predviđa se žetva manja za 10% i oko 51 milijun tona. Jer čitava proizvodnja i isporuka je i dalje osjetljiva na napade i rat.
I na današnji Svjetski dan hrane kojeg je UN proglasio 16. oktobra za borbu protiv gladi u svijetu, Ukrajina i dalje ostaje ključan faktor za opskrbu. Žitarice te zemlje su pitanje života ili smrti od gladi za regije koje se suočavaju s nestašicom hrane. I nitko drugi ne može nadoknaditi ono koliko to može Ukrajina.
Tako je i Svjetski program hrane (FAO) u 2023. nabavio je 80 % žitarica iz Ukrajine kako bi nahranio oko 150 milijuna ljudi u ratom pogođenom Jemenu, Etiopiji i drugim državama.
I Ukrajini treba hrane
Ukrajina je i sama suočena s golemim izazovima: ne samo rat, koji je u Ukrajini uzrokovao više od 80 milijardi dolara gubitaka, već treba nahraniti i vlastito stanovništvo. Gotovo petina stanovnika, za oko 7,3 milijuna ljudi u Ukrajini nije osigurana opskrba hranom.
Daleko je od dovoljnog i novac za obnovu poljoprivredne infrastrukture za što će, po nekim procjenama trebati 55,5 milijardi dolara. S druge strane, cijene poljoprivrednog zemljišta koje je sigurno za obradu su u Ukrajini značajno porasle u posljednje dvije godine.
Povrh svega toga se niz članica EU – Poljska, Slovačka i Mađarska – žalio na višak ponude iz Ukrajine i od 2024. nametnuo ograničenja uvoza određenih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
Poljoprivrednici riskiraju živote
Za to vrijeme, biti poljoprivrednik u Ukrajini je i dalje opasan posao. Wall Street Journal je prošlog mjeseca izvijestio kako je u ukrajinskoj regiji Herson od početka rata poginulo više od desetak radnika, a preko 40 je ranjeno.
Među njima je bio i Oleksandr Hordijenko, koji se u julu hvalio kako je oborio više od 80 ruskih dronova uz pomoć opreme za praćenje iz puške koju je sam kupio. Prošli mjesec Hordijenko je ubijen u ruskom napadu dronom na svoje vozilo.
„Ukrajinski poljoprivrednici suočeni su s minskim poljima, uništenim sustavima navodnjavanja i čestim napadima dronovima i raketama u blizini bojišta”, kaže Špigocka. „Ipak, oni i u ovim izuzetnim okolnostima jamče za opskrbu hranom i nude tržištu žitarice, ulja i bjelančevine.”
Za Ukrajinu je prijetnja i klimatska promjena. Rast temperature i česte suše bi lako mogle ugroziti buduće prinose Ukrajine. Obzirom da je toliko ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta još uvijek u ruskim rukama, Špigocka upozorava da ono može ostati neupotrebljivo godinama. „Da bi se ponovno obrađivala ta zemlja bi bili nužni i stabilan mir i uklanjanje tamo postavljenih mina.”
Iako Ukrajina i dalje nosi titulu žitnica svijeta unatoč brojnim izazovima, samo globalna podrška u pronalaženju održivog mirovnog rješenja i jačanju trgovine može osigurati njenu žetvu i hraniti milione ljudi širom svijeta.
dw.com
