Nakon neuglasica na relaciji Vlada – poslodavci – Sindikat, a zbog Prijedloga općeg kolektivnog ugovora koji su bez uvažavanje stavova Vlade usaglasili predstavnici Sindikata i poslodavaca, reagovala je stručna javnost.
Ekonomisti smatraju, kako minimalna plaća mora biti definisana Zakonom o radu, nikako kolektivnim ugovorom, te mora biti prilagođena tržištu rada i nepovoljnoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi Federacija, prenosi TV1.
Osim toga, stručna javnost je stave da dogovoreni Opći kolektivni ugovor ne eliminiše mogućnost tužbi koje uživa administracija, a koje prijete kolapsu budžeta.
Prijedlog da se minimalna plaća u Federaciji kolektivnim ugovorom povisi s 380 na 410 maraka, suprotna je Zakonu o radu. Prijeti dodatnom urušavanju ekonomije, posebno malih i srednjih preduzeća koja neće moći pratiti taj trend. Time se otvaraju vrata rastu sive ekonomije, gubljenju radnih mjesta, a na koncu i potpunom urušavanju penziono-invalidskog sistema, koji je ionako, proteklih godina, u teškoj finansijskoj situaciji, mišljenje je ekonomskih stručnjaka.
“Nije ovo kolektivni ugovor za velika preduzeća, nije ovo kolektivni ugovor za državnu administraciju ovo je također kolektivni ugovor i za mala preduzeća koja čine većinu naše ekonomije. Prema tome, svako njegovo pomjeranje mora biti dobro stavljeno u kontekst analize kako ne bi vodilo štetnim posljedicama“, kaže za TV1 ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.
Ekonomista Matej Živković kaže kako svjetski ekonomski trendovi idu u potpuno drugačijem smjeru od domaćih: ukoliko ne bi bilo minimalca ne bi bilo nezaposlenosti. Svaki rad bi našao svoje tržište po određenoj cijeni.
“Ukoliko netko želi raditi primjerice za 350 KM i netko ga želi toliko platiti, a vi mu kolektivnim ugovorom to onemogućujete, znači da nekakvim mehanizmima radite distorziju tržišta. Ukoliko postoji ponuda i potražnja za nečim, konkretno za radom po toj cijeni, tko je kolektivni ugovor kao inistut, odnosno poslodavci i sindikat, pa u konačnici i Vlada da onemogućuje realizaciju toga“, kaže za TV1 Živković.
Ipak, iznos minimalne plaće, neznatan je problem u odnosu na mogućnost podnošenja tužbi, koje je zbog nedorečenosti u starom kolektivnom ugovoru, administracija izdašno koristila, a za čiju isplatu bi danas trebalo izdvojiti gotovo polovinu aktuelnog budžeta.
I dok Vlada tvrdi da novi Prijedlog općeg kolektivnog ugovora ostavlja jednake mogućnosti za tužne kao i stari, Poslodavi i Sindikat tvrde kako njihove analize pokazuju da bi se broj takvih tužbi smanjio na 20 posto u odnosu na dosadašnji. Struka smatra da u tom pogledu ne bi trebalo biti nikakvih nedoumica. Mora se otkloniti svaka mogućnost za nastavak tužbi koje na kocu najviše štete građanima Federacije.
Zlatko Hurtić kaže: Odgovorno tvrdim da je i napravljen tako da ostavi mogućnost za buduće tužbe od kojih sindikat ima najviše koristi jer uzima provizije pri svakoj tužbi koju službenik dobije, s druge strane njihovi advokati uzimaju ogromne zarade po tim tužbama tako da je sindikat kreirao jednu industriju otimanja novca od budžeta.
Na kraju, i Hurtić i Živković su stava kako Sindikat i poslodavci nikako nisu smjeli mimo znanja Vlade Federacije donositi ovako značajne odluke, jer Vlada kao odgovorna karika za finansijsku održivost Federacije, ali i najveći poslodavac, ima pravo djelovanja, prenosti TV1.
