Svetlana Cenić u intervjuu za TV1: Ekonomski oporavak je moguć, ali ne vjerujem u reforme prije izbora

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić u intervjuu za TV1 govori o 2014. godini u ekonomskom pogledu, zaduženjima kod MMF-a, situaciji u regiji, reformama u BIH, izlasku iz recesije i oporavku bh. ekonomije.

TV1: Imamo li razloga za optimizam u 2014. kada je riječ o ekonomiji?

CENIĆ: Nažalost, nemamo nikakvog razgloda za optimizam, osim ako treba da se svi po naredbi smijemo i kažemo da nam je dobro. Ovo je izborna godina i biće još više zaduženja. Poznato nam je kakva je drama bila u vezi s usvajanjem državnog budžeta i da li će nam MMF odobriti sredstva. Godinu smo počeli novim zaduženjima.

TV1: MMF će u januaru isplatiti još jednu tranšu. Da li je trend zaduživanja dobra ekonomska politika za BiH?

CENIĆ: Naravno da nije i to će nam se nekada vratiti. Svijet je već davno izašao iz recesije, čak i Grčka sanira svoje probleme, a mi i dalje pričamo o svjetskoj ekonomskoj krizi. BiH je taoc vrlo neodgovornih i sebičnih ljudi, koji nemaju nikakvu odgovornost prema onima koji su ih birali.

TV1: Kakvo će stanje biti u regiji?

CENIĆ: Hrvatska će imati teške momente. Ona već sada razmišlja o izborima za Evropski parlament i da li će to donijeti neke promjene. Promjene bi se mogle odraziti na političku i ekonomsku scenu. Međutim, Hrvatska je veća zemlja i ima manji broj nezaposlenih ljudi, duplo veću prosječnu platu i bolju infrastrukturu. Iako ima teške trenutke, Hrvatska bolje stoji od nas. Srbija će zbog pregovora sa EU dobiti krila. Moguće je očekivati nove investitore, posebno što su poslali pozitivnu poruku privatizacijom JAT-a, te zbog toga što su došli ulagači poput Arapa, a što ranije nije bilo zamislivo.

TV1: Da li će izlazak EU iz recesije imati uticaj na BiH?

CENIĆ: EU je već par godina povećala uvoz iz BiH. Vlast BiH od svih nas pravi šizofreničare. S jedne strane nam govore da je svjetska ekonomska kriza, a s druge strane, hvale se rastom izvoza i to upravo u EU. Naravno da će se odraziti i na BiH, ali nažalost samo na neka preduzeća. Da nema ovakvog reketa, poreskog opterećenja i opterećenja na rad sa sve većim rastom parafiskalnih nameta, privredi bi bilo bolje.

TV1: Poznato je da su reforme potrebne za napredak. Je li ih realno očekivati u izbornoj godini?

CENIĆ: Neće se sigurno mijenjati. Teško da će biti pametnih pomaka kada je u pitanju Zakon o radu, jer izborna je godina i treba kupovati birače. Pokušaće se opet nešto dati socijali, iako smo po budžetskim izdvajanja za tu namjenu odmah poslije Hrvatske. Sve druge reformske stvari ne očekujem, čak ni onu najavljenu u RS. Naime, premijerka Željka Cvijanović rekla je da će parafiskalni nameti biti smenjeni, međutim, prema planu budžeta, očito je da naknade predviđaju rast od 27 – 29 posto, tako da ona sama sebe demantuje. Voljela bih da se u oba entiteta parafiskalni nameti pročiste, kao i da prema lakoći poslovanja budemo na boljem mjestu, da se uvede zakon o fiskalnoj disciplini, te da se ustanove rokovi plaćanja. Međutim, to su moje želje i preporuke, a stvarnost će vjerovatno biti drugačija.

Izborna je godina. Ceh ćemo plaćati u 2015. godini.

TV1: Par puta ste istakli da se bh. ekonomija može popraviti za godinu. Kako to ostvariti?  

CENIĆ: To zaista mislim. Propadanje se može zaustaviti i postaviti neke osnove za boljitak. U startu usvojiti pomenuta dva zakona, kako bismo likvidnost poboljšali. Kod fiskalne discipline, koju prati fiskalna odgovornost, da konačno neko odgovara, odnosno da se držimo toga da se ne može trošiti više nego što se zaradi, s obzirom da treba vraćati silne dugove. To su dvije osnovne stvati. Nakon toga, privredi možemo omogućiti da plaća PDV  po naplaćenoj, a ne po fakturisanoj vrijednosti. Na taj način bismo došli i do pravne države, a samim tim i efikasne borbe protiv kriminala, korupcije, klijentelizma…

TV1: Zašto građani ne traže poboljšanje, posebno u ekonomiji, i zašto vlade ne provode reforme?

CENIĆ: Građani prvo ne znaju šta bi tražili. Ne možete u svakom građanimu tražiti političara ili ekonomstu. Na sceni su svakodnevni strah, ucjene, pritisci…Većina građana misli da ovaj novac donosi Deda Mraz, a ne da su to njihove pare. Još vjeruju u bajke da političari svojim zalaganjima donose taj novac. Jednostavno, ne žele da se suoče sa činjenicom da su sve ovo njihove pare, da se poreski obveznik postaje danom rođenja. Kada to što više građana počne razumijevati, tada će nam biti bolje. Međutim, političare više ne pitaju o ustavnim promjenama ili vitalnom nacionalnom interesu, nego o novcima i radnim mjestima. Na ta pitanja ova politička garnitura, osim izuzetaka, nema drugačiji odgovor, nego onaj “biće 100.000 radnih mjesta, nove investicije, divno nam je…”. Takvu ćemo priču slušati do oktobra, a poslije ćemo vidjeti.

 

(TV1)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close