Svaki građanin BIH u prosjeku dužan 3000 KM

Ekonomija – Zaduženost skoro 12 milijardi KM

Javni dug naše zemlje zaključno s krajem mjeseca juna iznosio je 11,69 milijardi maraka što znači da je dosegnuo 40 posto BDP-a.

Iako prema kriterijima međunarodnih finansijskih institucija spadamo među umjereno zadužene zemlje, stručnjaci upozoravaju da bi vlasti trebale biti obazrive prema novom zaduživanju.

Državni ministar finansija kaže kako, iako se radi o velikim ciframa, prema kriterijima Svjetske banke i MMF-a spadamo među umjereno zadužene zemlje.

“Stanje javne zaduženosti na kraju 2014. učešće duga u BDP-u je bilo 40,85 posto. Prema mastriškim kriterijima granica zaduženja koja je prihvatljiva je 60 posto. Učešće servisa javnog duga u odnosu na prihode je 11,78 posto, prema kriterijima Svjetske banke i MMF-a gornja granica prihvatljivosti je 20 posto”, kaže ministar Bevanda.

Ako bismo ukupni javni dug podijelili na ukupnu populaciju BiH, došli bismo do rezultata da su vlasti proteklih godina svakog građanina zadužile za nešto više od 3.000 maraka.

Ekonomski analitičari upozoravaju da ne bismo smjeli upasti u zamku koja se krije iza ocjene da smo umjereno zadužena zemlja. Analitičar Zlatko Hurtić podsjeća da značajan dio javnog duga nije ni registriran i da takav predstavlja prijetnju makroekonomskoj stabilnosti.

“Bez obzira na prividne makroekonomske pokazatelje koji ukazuju da smo umjereno zadužena zemlja, cijenim da to nije potpuna istina, da mi itekako moramo biti oprezni kako ne bismo preko noći došli do položaja prezadužene zemlje”, upozorava Hurtić.

Hurtić smatra da je neophodno prije svega izbalansirati budžete opterećene dugovanjima koja generira prekomjerna javna potrošnja.

“Sredstva koja mi posuđujemo po raznim osnovama, posebno u oblasti vanjskog duga i sredstva koja uzimamo iz banaka se ne koriste zaista racionalno, nego koriste se za zatvaranje rupa u javnoj potrošnji umjesto u produktivne svrhe, a to su izgradnja infrastrukture i poboljšanja poslovne klime”, smatra Hurtić.

Postoje mišljenja da bi trebalo donijeti i zakonski okvir kako bi se spriječio dalji rast javnog duga u BiH, a nova zaduženja koristila za poticanje ekonomskog rasta. Radi naše, ali i budućnosti naredne generacije.
(Vijesti.ba)

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close