U našoj zemlji nema zvaničnih podataka o broju registrovanih nevladinih organizacija – nezvanično, prisutne su desetine hiljada. Na finansiranje njihovih projekata iz općinskih, kantonalnih, entitetskih i državne kase izdvajaju se milioni maraka.
Po definiciji to su dobrovoljne i neprofitne organizacije zasnovane na slobodi udruživanja više fizičkih ili pravnih lica radi ostvarenja i unapređenja određenog zajedničkog interesa i cilja koji nisu zabranjeni zakonom i Ustavom. No, samo se rijetke uspijevaju oduprijeti političkom utjecaju i poslužiti svojoj svrsi.
Vladin nevladin sektor
U razgovoru za Vijesti.ba, sociolog i politički analitičar Esad Bajtal ističe kako bh. građani jasno čuju šutnju nevladinog sektora, jer je takva želja onoga kome on pripada.
– Kod nas se nevladin sektor samo tako zove, jer se ustvari radi o vladinom nevladinom sektoru. Instrukcije o aktivnostima koje će poduzeti dolaze sa trafoa na koji je i priključen – potcrtava Bajtal.
Navodi kako je u posljednje vrijeme u BiH sve manje onih čiji se glas čuje, jer su u međuvremenu takve NVO ugašene – po metodi preživljavanja – onaj ko priča nestaje, onaj ko šuti o(p)staje.
– NVO ne žive od vazduha. Ljudi su tamo našli uhljebljenje i provode ideje onih koji su ih uhljebili. A oni koji su sebi dozvolili luksuz da govore više od onoga što im je tim uhljebljenjem dozvoljeno, najvjerovatnije su nestali – naglašava Bajtal.
Prema njegovim riječima, imajući u vidu da BiH nije pravna država, ni ovaj segment društva nije pravno uređen.
– Nevladin sektor potrebno je zakonski urediti, jer tek kad on postane potpuno nezavisan, i u skladu sa svojim zakonskim pravom na postojanje, uz činjenicu da u njemu moraju djelovati moralni i časni ljudi, moći ćemo čuti čisti glas NVO – mišljenja je Bajtal.
Naglašava kako kritički glas nevladinog sektora mora biti argumentovan, a ni u kojem slučaju izraz nečijeg motiva i volje.
– Paradoks je da u BiH najcrnje etno-političke strukture vlastite ideje iznose preko nevladinog sektora, pokušavajući sugerirati da je to glas naroda. Mi smo upali u tu zamku da zapravo nevladin sektor radi za vlade i stranke, a istovremeno i protiv građana koji očekuju da on bude njihova avangarda. Zato bi ga zakonodavna vlast uime javnog interesa, bh. društva i građana trebala dobro pročešljati – dodaje Bajtal.
Glas NVO tiši nego prije
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH ukazala je kako je u našoj zemlji ostao jako mali broj NVO koje svakodnevno nešto rade i ukazuju na probleme, posebno kada se radi o nekim specifičnim oblastima poput borbe protiv korupcije, praćenja rada institucija…
– Samim tim, čini se da su generalno postale manje aktivne i da je taj glas mnogo tiši nego prije, kada smo recimo imali zamah nevladinog sektora zbog veće količine donatorskih sredstava iz kojih je finasiran njihov rad. Međutim, toga je sada sve manje, pa se samim tim i NVO bore za vlastiti opstanak – rekla je Korajlić za Vijesti.ba.
Napominje da se brojne NVO osnivaju pod okriljem pojedinih političkih stranaka, ponude po jedan projekt, na osnovu kojeg iskoriste priliku za donaciju, i onda se naprasno ugase.
– NVO koje već godinama djeluju u BiH očigledno su tu kako bi ostvarile svoju svrhu i misiju, odnosno zastupale interes građana. Upravo se na osnovu toga može vrlo lako i procijeniti ko tu zaista nešto radi, a ko ne – kaže Korajlić.
Smatra da je naročito problematično što slabi njihov utjecaj na procese donošenja odluka.
– Djelovanje nevladinog sektora u ovom segmentu ograničavaju same institucije vlasti koje im ne daju prostora da izraze neku vrstu konstruktivne kritike i ponude konkretna rješenja – dodaje Korajlić.
Pogrešna politika međunarodnih donatora
Politički analitičar Žarko Papić mišljenja je da civilno društvo u BiH ne postoji, a kao glavnog krivca vidi u potpunoj pogrešnoj politici međunarodnih donatora u podršci njegovog razvoja, ali i svoj malignoj situaciji sa domaćim vlastima.
– Ta podrška bila je takva da mi na kraju, umjesto organizacija civilnog društva, imamo industriju projekata, jer NVO da bi preživjele moraju nuditi projekte koji će se dopasti stranim donatorima – rekao je Papić za Vijesti.ba.
Naglašava kako su u padu čak i domaći netransparentni izvori finansiranja NVO, koji su ovog momenta veći od stranih, s obzirom na to da se međunarodni donatori u potpunosti povlače.
– U toj situaciji, od stvarnog nevladinog sektora ostale su sa sopstvenom misijom i vizijom samo one organizacije u lokalnim zajednicama koje se bave egzistencijskim problemima ljudi, posebno u socijalnom sektoru i one funkcionišu dobro – rekao je Papić.
Potencirao je pitanje učešća organizacija civilnog društva u političkom životu BiH.
– Predstavnici nevladinih organizacija u javnom političkom prostoru djeluju samo kao individualne nezavisne ličnosti i zato je nažalost utjecaj civilnog društva na političku scenu u BiH potpuno marginalizovan – zaključio je Papić.
D.K
(Vijesti.ba)
