A-SDA: Irmela Zečević – Da li država stimuliše rađanje ili ne
U posljednjih nekoliko godina stopa mortaliteta je u stalnom porastu u odnosu na stopu nataliteta. Sasvim je jasno da je u BiH ključni razlog za pad nataliteta loša ekonomska situacija u zemlji, zbog čega se mladi bračni parovi sve manje odlučuju na sklapanje brakova. Taj problem je evidentan i u svim normalnim državama bi bilo za očekivati da država počne nešto konkretno raditi da se stanje popravi tj država bi trebala ponuditi rješenja koja bi uticala na stimulisanje rađanja, a samim tim i na stimulisanje mladih na zasnivanje porodice.Uprkos navedenom naše političke elite ne poduzimaju ništa na iznalaženju rješenja da se ovaj negativni trend zaustavi.Naprotiv, naša država svojim rješenjima radi samo na destimulisanju rađanja. Pored loše ekonomske situacije na pad nataliteta dotano utiče izuzetno loš položaj poridilja i trudnica.
Prava porodilja i trudnica iako deklarativno postoje, kao i cjelokupan njihov tretman od začeće pa do poroda su na izuzetno niskom nivou. Kao prvo mislim na uslove koji vladaju u našim domovima zdravlja, i porodilištima, te jedan izuzetno površan pristup prema trudnicama od strane kompletnog medicinskog osoblja. Zatim na zakonska rješenja koja se odnose na žene kako one koje su radnom odnosu, tako i one žene koje nisu u radnom odnosu.
Naime, raspodjelom budžetskih sredstava koja nije u skladu sa odgovornim budžetiranjem izuzetno su ugrožene porodilje i trudnice, koje prema zakonima na entitetskim i kantonalnim nivoima imaju pravo na naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva, bez obzira da li su zaposlene ili ne. Kako bi skrenuli pažnju na neophodni proces gender senzibilizacije budžeta u BiH, Udruženje Vesta i Udružene žene su izabrale ovu vrlo ranjivu grupu krajnih korisnica kako bi analizirali i dokazali uticaj raspodjele budžetskih sredstva na ovaj dio populacije. Znači, radi se o približno 32-35 000 porodilja i trudnica u Bosni i Hercegovini kao krajnih korisnica projekta. Na osnovu zvaničnih podataka Agencije za statistiku i procjenjenih godišnjih porođaja, predviđa se da svake godine upravo ovaj broj porodilja treba ostvariti pravo na nakanadu. Na žalost, značajan broj porodilja ne uspije ostvariti ovo pravo upravo zbog nedostatka sredstava u budžetima koji nisu rodno odgovorni.
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecomFBiHu članu 89. Ženama priznaje određena prava kao što su npr:novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu, jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta, pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke-dojilje,posebni psihosocijalni tretman braćnih drugova, koji žele djecu i trudnica,itd, međutim njegova implementacija je upitna i ista često puta zavisi od stanja budžeta odnosno da li u budžetu ima dovoljno sredstava.
Prema sadašnjoj zakonskoj legislativi koja reguliše ovu oblast žena koja se odluči na porođaj a nalazi se u radnom odnosu ima pravo na naknadu u iznosu od 80% posljednjih šest zarađenih plaća, govorim o ZDK, jer je član 93. Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom FBiH, kojim je regulisano pravo na naknadu umjesto plaće, također omogućio kantonima da ovu naknadu odnosno procent uređuju po svom nahođenju, pa je ista različita od kantona do kantona.
Da stvar bude gora, naše kantonalne vlasti umjesto da se bore da se i ovaj procent podigne na 100%, su odlučile da u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta ZDK za 2013. godinu donesu uputsvo kojim se od utvrđenog iznosa odbija dodtanih 10% uz obrazloženje da u budžetu nema para. Dakle na ovaj način se u državi za čovjeka, i državi socijalne pravde pobjeđuje beznađe i stimuliše rađanje.
Žalosno je da se država i naši vlastodršci nelibe da i na ovoj kategoriji štede, bez obzira na silna obečanja da ove ili slične kategorije stanovništva neće biti predmetom budžetskih ušteda.Žene-trudnice koje nisu u radnom odnosu već odavno ne ostvaruju propisana prava ili to ostvaruju u nekoj manjoj mjeri u zavisnosti od kantona do kantona.
Press služba A-SDA ZDK
