Sunovrat banjalučkog Borca
Uposlijednjem 30. kolu Premijer lige BiH u fudbalu remijem na svom Gradskom stadionu u Banjaluci protiv FK Vitez, Borac iz Banjaluke oprostio se od učešća u elitnom rangu bh. fudbala. U sezoni za zaborav promijenile su se dvije uprave, pet trenera, dovedeno je čak 13 pojačanja sumnjivog kvaliteta, a dres velikana iz Platonove ulice nosilo je čak 40 igrača.
Iz uprave Borca nisu se javljali na naše pozive, pa nismo mogli čuti njihovo viđenje situacije, a ni iz Gradske uprave i iz Odjeljenja za sport nisu odgovorili na naš dopis.
Treba napomenuti da je Borcu glavni izvor finansiranja grad Banjaluka, koji uzgred daje sredstva, ali ne prati njihovo trošenje. Trenutno, prema posljednjoj finansijskoj reviziji, Borac duguje 15 miliona maraka, a ova dugovanja rastu zbog kamata vrtoglavom brzinom. Ni jedna uprava od mnogih koje su bile i prošle, nije našla pravo rješenje za normalno funkcionisanje kluba, a u javnosti se spekulisalo i o “fiktivnim” ugovorima sa pojedinim igračima, “naduvavanju” potraživanja, nerealnim platama igrača i funkcionera, ali to nikad nije istraženo.
Bojan Božić, sportski novinar iz Banjaluke, smatra da se ne može pričati o opstanku Borca a ne potegnuti pitanje odgovornosti svih prethodnih uprava.
˝Svaka Uprava koja je došla, naslijedila je dugovanja, a prethodne uprave nisu imale apsolutno nikakvu odgovornost˝, pojašnjava Božić
Branislav Krunić, dugogodišnji igrač i kapiten Borca smatra da su u klubovima poput Borca, uglavnom nekompetentni ljudi, pa zbog toga i klubovi propadaju.
˝Treba se zapitati ko su ti ljudi što rukovode, da li oni imaju uopšte predispozicije za rukovođenje neke organizacije, a pogotovo sportske organizacije˝, smatra Krunić
Građani Banjaluke smatraju da Borac nema ni novca ni kvalitet za učešće u Premijer ligi, a stanje u entitetu kažu, odraz je i stanja u Borcu.
Osim Borca, elitni fudbalski bh. rang napustila su još tri kluba iz Republike Srpske, i to Rudar iz Prijedora, Slavija iz Istočnog Sarajeva, te Drina iz Zvornika. Mnogi razloge traže i u tome što su klubovi uglavnom Udruženja građana, a ne zna se ni čija je imovina sa kojom raspolažu. Godinama se priča i o donošenju novog Zakona o sportu u Republici Srpskoj, ali je sve ostalo na priči.
Dugogodišnji sportski novinar Darko Basara kratko pojašnjava zašto su četiri kluba iz RS-a ispala iz elitnog ranga.
˝Manje više u upravama fudbalskih klubova uvijek se radi o ljudima koji su politički podobni u opštinama, pa njih stavljaju u klubove, a u takvim uslovima nema sreće˝, zaključuje Basara.
Ipak da se se može bolje, pokazuje primjer Radnika iz Bijeljine koji će u narednoj sezoni uz fudbalski klub Krupa, iz Krupe na Vrbasu, malenog mjesta pokraj Banjaluke, predstavljati Republiku Srpsku u Premijer ligi, koja će od naredne sezone imati 12 umjesto 16 klubova.
