Pravda je spora, ali dostižna.
Pravda je spora, ali dostižna i za nju se vrijedi boriti, poručuju iz udruženja “Eko dvogled” iz Mostara, koji od januara 2017. govore da su Parlament i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donošenja odluka o izmjeni trase Koridora 5c na jugu Mostara, dio povrtničkog stanovništva doveli pred svršen čin, jer se procedure i zakoni nisu poštivali.
Sada su njihove tvrdnje dobile i sudski epilog. Opštinski sud u Mostaru je donio presudu da je Federacija BiH diskriminira stanovnike u južnim dijelovima Mostara izgradnjom Koridora 5C kroz povratnička naselja u južnim mostarskim naseljima Kosor, Malo Polje, Blagaj, Ortiješ i Lakiševine.
Riječ je uglavnom o povratnicima srpske nacionalnosti.
Kako za BUKU kaže predsjednica udruženja “Eko dvogled”, Amna Popovac iako je presuda nepravomoćna, te ih do 29. januara vjerovatno očekuju i žalbu na nju, ona ipak pokazuje dobar smjer u kojem su se stvari počele odvijati.
“Mi smo 2019. godine podnijeli tužbu za zaštitu povrtanika protiv diskriminacije i tužili Federaciju BiH zato jer ljudi nisu bili uključeni u cijeli proces odabira trase, niti je bilo javnih rasprava. Dodatno povrtnici su populacija koja je pod zaštitom i po Ustavu I po Dejtonskom mirovnom sporazumu i imaju pravo kako na povrtata, tako I na ostanak, a ljudima se donošenjem jedne ovakve odluke o promjeni trase ugrozio ostanak na njihovim ognjištima. Mi smo dokazali, zamolili smo stručnjake da daju svoje mišljenje, pozvali svjedoke. Sudinica je bila hrabra, sve je uzela u obzir, napravila obrazloženje na 18 stranica i donijela presudu da je urađena diskriminacija dijela stanovništva, odnosno povrtničke populacije, da se o njima i njihovim interesima nije vodilo računa, da su bili u lošijoj startnoj poziciji od ostatka populacije, a da su tretirani podjednako”, ističe Popovac.
U obrazloženju presude, između ostalog stoji i da “Federacija BiH nije dokazala da je izmjena trase autoputa bila opravdana i nužna, pa samim tim nije isključena ni mogućnost da je nova trasa autoputa motivisana prikrivenim političkim motivima“.
Ranija ruta autoputa, utvrđena još 80-tih godina prošlog vijeka, koju su kao naoptimalniju ocjenili i italijanski stručnjaci, išla je obroncima Podveležja i državnom zemljom:
„Ali tom rutom nema eksproprijacije, nema se kome platiti odšteta, ovi ljudi su kolateral, stvarne pare su kod firmi preko čije tzv. zemlje će proći autoput i koji će dobiti višemilionske odštete na račun izgubljenih budućih prihoda. Imate kamenolom, čovjek je dobio koncesiju da sa državne zemlje da izvlači kamen, i sada će dobiti odštetu za 10 godina izgubljenog prihoda od države i to za državnu zemlju na kojoj radi“, naglašava naša sagovornica.
USKORO I ODLUKA EVROPSKOG NEZAVISNOG TIJELA
Krajem marta ili početkom aprila očekuje se i odluka sa preporukama internog kontrolnog mehanizma pri EBRD koji je pokrenuo postupak preispitivanja procedura po kojima je za ovu podionicu odobren kredit. Takođe, dodaje naša sagovonica, i Evropska investiciona banka je svoju odluku da zajmom podrži gradnju tunela Kvanj prolongirala do maja, kada bi se u međuvremenu ispitala usklađenost gradnje Koridora Vc kod Mostara.
TUŽBA MINISTARSTVA ODBRANE
Nisu samo povratnici pokrenuli sudske procese.
Učinilo je to i Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za vojnu imovinu, u februaru 2020. godine tužbom priotiv Federalne upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove zbog vojnog zemljišta u krugu mostarskog aerodroma, koji je prije rata u BiH služio i u vojne svrhe.
“Smatramo da bi eksproprijacija Vojnog aerodroma Ortiješ ugrozila funkcioniranje navedene perspektivne lokacije, narušavajući zakonom određeni pojas aerodroma i eventualno ga učinila neupotrebljivim sa stanovišta propisa kojima se ova materija regulira”, saopšteno je tada iz Ministarstva odbrane BiH.
Buka
