Stiže Kazna: EU uvodi vize bh. političarima?
U tri navrata, od oktobra ove godine, EU je uskratio pomoć BiH iz IPA fondova – prvi put devet, drugi pet, a prije dvadesetak dana 47 miliona evra, uz obavezno slanje javnog poziva vlastima da se uozbilje i urade ono što im je obaveza. Ništa nije urađeno i BiH je i dalje prikovana za evropsko dno.
Ništa nije urađeno
Dva uslova je EU postavio pred BiH čijim bi ispunjavanjem stupio na snagu davno potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a što bi omogućilo podnošenje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji. Jedan je provođenje presude “Sejdić-Finci”, drugi je uspostavljanje mehanizma koordinacije.
U međuvremenu je EU reagirao na dogovor vlasti dvaju entiteta da podignu s računa Elektroprijenosa BiH i podijele 110 miliona maraka, reagirao je na set antikorupcijskih zakona koje je utvrdila Vlada FBiH, nije izmijenjen Izborni zakon BiH, nije usvojen budžet za iduću godinu, a povrh svega, Milorad
Dodik je poručio da za RS presude Ustavnog suda BiH ništa ne znače. Sve to, Bruxelles je doživio kao prst u oko. Naravno, nije EU svetac bez grešaka i grijeha, ali BiH u sadašnjoj katastrofalnoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj situaciji nema druge nego okrenuti se Europi makar zbog toga morala progutati i “poveće knedle”. Krenimo redom.
Provođenje presude “Sejdić-Finci”, donesene prije pune četiri godine, potpuno je neizvjesno i, kako stvari stoje, ona bi mogla ostati na papiru i iduće godine, a to znači da bi i na sljedećim izborima birači koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda ostali diskrimisani. Među šefovima stranaka koji su sebi prisvojili ingerencije i nadležnosti Parlamenta BiH, i dalje nema dogovora. Nema ga ni kada je riječ o uspostavi mehanizma koordinacije koji je nužan kako bi država imala jednu adresu i jedan glas, što bi osiguralo da EU točno zna s kim će iz BiH razgovarati o evropskim integracijama. Trenutačna situacija je takva da svatko vuče na svoju stranu – entiteti zbog interesa svojih najjačih stranaka i njihovih lidera, a državni dužnosnici se tome priklanjaju zbog obveza prema strankama koje su ih postavile na najviše funkcije.
Zagužvalo se i zbog Elektroprijenosa BiH i iz Energetske zajednice EU-a već najavljuju oštre sankcije našoj zemlji. Istini za volju, EU nije važan Elektroprijenos BiH, nije ni tih famoznih 110 miliona maraka, ali joj je bitan vlastiti elektroenergetski sistem čiji je dio BiH – pucanjem samo jedne karike, makar bila i najsitnija, dovodi se u pitanje snabdijevanje strujom Evrope. Zato se i traži da se novac usmjeri u investicije u elektroenergetsku mrežu i da se nikakav novac ne dijeli prije 2016. godine.
Kombinovane kazne
SDP je davno predložio efektan set antikorupcijskih zakona, Vlada FBiH ga usvojila, ali je srušen u federalnom Parlamentu. Premijer Nermin Nikšić ozbiljno je zamjerio Peteru Sorensenu, šefu Izaslanstva EU-a u BiH, što je preko potpredsjednika FBiH Mirsada Kebe utjecao da zakoni padnu, pa mu je uputio otvoreno pismo puno kritika. Jučer je Sorensen uzvratio da “otvorena pisma ne komentariše”, da je spreman za svaki direktan razgovor i dodao da predstavlja 500 miliona ljudi i 28 država “i smatram da treba postojati određena razina komunikacije koja bi trebala biti u zemlji koja je domaćin”.
Nadalje, u Parlamentu BiH trenutno postoje tri izborna zakona BiH – jedan aktualni koji se presudom Ustavnog suda BiH mora mijenjati i dva koja su u Parlamentu usvojena, ali u različitim sadržajima. Bez jednog Izbornog zakona u BiH se ne mogu raspisati redovni izbori.
Rok za usvajanje budžeta bio je 9. decembra, ali je veliko je pitanje hoće li biti donesen u ovoj godini. Zapelo je na amandmanu HDZ-a kojim oni traže šest miliona maraka za Mostar, a protiv čega je SNSD. Na jučerašnjem zasjedanju Komisije za budžet i finansije Parlamenta BiH dogovora nije bilo i sve je ostavljeno za “nekada kasnije”. I još nešto – upozorenja EU-a da se sve presude Ustavnog suda BiH pod hitno moraju provesti, a 80 nije provedeno, odlaze u vazduh što izaziva zaprepaštenost Bruxellesa.
U ovoj i ovakvoj situaciji EU se neće suzdržavati od radikalnih poteza i to se donekle već pokazalo. Naši izvori kažu da će Bruxelles u idućih devet mjeseci, do izbora u oktobru, posegnuti za kombinacijom finansijskih kazni i kažnjavanja političara: “Njihovo oslanjanje na svoju snalažljivost, a koja nema nikakvu cijenu u EU-u, zapravo je prevara građana BiH i EU-a”.
U diplomatskim krugovima saznajemo da je Evropska unija u svakom trenutku spremna posegnuti za novom vrstom sankcije uperene isključivo protiv ključnih bh. političara i dužnosnika – uvođenje obveze da pribave vizu za svako putovanje u bilo koju državu članicu EU-a! Radi se, inače, o širem setu kazni u koje spada i zamrzavanje kompletne imovine bh. lidera koju oni posjeduju u zemljama EU-a.
I to nije sve – BiH je sama sebe, zapravo njezini političari kojima je cilj zadržati status quo, udaljila od novca iz fondova IPA 2, što znači da bi do 2020. svake godine mogla ostati bez oko 90 miliona evra pomoći, ukupno 630 miliona evra.
