Uz konstataciju da se 2017. godina završava burno, federalni premijer ocijenio je da je današnje prekidanje vanredne sjednice Parlamenta FBiH bilo čisto politikanstvo. Na dnevnom redu bile su tri vrlo važne tačke – budžet FBiH za iduću godinu, kao i budžet Grada Mostara, te novi federalni zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. No, dnevni red nije usvojen, te, po svemu sudeći, FBiH neće na vrijeme dobiti budžet za narednu godinu, što znači da će morati donijeti odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2018.
“To je jedan u nizu scenarija koje smo gledali ove godine zbog prerano započete kampanje, na žalost ove Vlade. Ovo je kampanja koja je počela najranije u istoriji poslijeratne demokratije u BiH. Dakle, ponovo smo imali priliku vidjeti scenario, koji je bio česta pojava ove godine, a to je da Vlada FBiH odradi kvalitetno i na vrijeme svoj dio posla, ali imamo problem neizbalansiranih koalicionih partnera, kao i opozicije koja ne priznaje nijednu mjeru, pa makar to bio i budžet. Možda je to normalno za koaliciju, ali neodržavanje sjednice je čisto politikanstvo”, mišljenja je Novalić.
Neusvajanjem budžeta, upozorio je premijer FBiH, biće kažnjeni svi njegovi korisnici, kao što će i penzioneri biti ugroženi zbog neusvajanja novog zakona o PIO-u.
“Svi koji konzumiraju budžet su ugroženi – penzioneri, invalidi, borci, civili invalidi, uposlenici, poljoprivrednici… Svi, osim onih kojima se vraća dug FBiH, jer to ide iz Uprave za indirektno oporezivanje i u primarnom je izuzimanju novca”, kazao je federalni premijer.
Iako priželjkuje mogućnost pronalaženja rješenja u kojem će budžet ipak biti usvojen u ovoj godini, ni sam ne vjeruje da je to realna opcija.
“Ne vjerujem jer u našem društvu zbog složenosti sve ide sporije, u odnosu na neko normalno stanje. Možda će se poslije Nove godine neki otrijezniti i shvatiti da ova tri zakona trebaju građanima FBiH i građanima Mostara, te penzionerima”, kazao je Novalić.
Govoreći o privremenom finansiranju, napomenuo je da tu odluku mora donijeti Parlament FBiH, koji danas nije usvojio redovno finansiranje odnosno budžet. Čak i ako se usvoji, odluka o privremenom finansiranju uzrokovaće prilične deformacije.
“Zvuči prilično benigno kada kažemo da će se prvi kvartal iz 2017. godine prenijeti u pravi kvartal 2018. No, mi smo sa novim budžetom imali velike ambicije. Recimo, imali smo ambiciju da gradimo brze ceste, a toga nije bilo u prvom kvartalu 2017. Ni zgrade Vlade FBiH u Mostaru i Sarajevu nema u prvom kvartalu 2017. Osim toga, vrlo osjetljivo pitanje je to što bez budžeta nema realizacije sporazuma koji smo potpisali sa boračkim populacijama o raspodjeli sredstava za rješavanje socijalnih problema ove populacije”, naveo je Novalić.
U slučaju da i usvajanje odluke o privremenom finansiranju bude upitno, zbog odnosa u koaliciji, premijer FBiH kazao je da bi to bila ozbilja opstrukcija, koju, vjeruje, građani neće tolerisati.
Govoreći o zakonu o PIO-u, on je istakao da ga je danas bilo potrebno usvojiti zbog ročnosti, jer se pomenuto zakonsko rješenje može primjenjivati za cijelu godinu, ali i da za isplatu penzija neće biti problem ukoliko zakon bude usvojen tokom januara, jer se može primijeniti retroaktivno.
“Sadašnji penzioni fond nije održiv i svaki protok vremena ga ugrožava. Spašava nas jedino to što zaista imamo izvanredan ekonomski rast i veliko povećanje prihoda, između ostalog, i u penzini fond, tako da se može nadoknaditi”, dodao je premijer FBiH.
Osvrćući se na kritike koje su predstavnici opozicije, ali i Sindikata, uputili na račun novog zakona PIO-u, Novalić je naveo da 95 posto kritičara ne poznaje zakonitosti i da se čak nisu ni potrudili da ga pročitaju Zakon.
“Jedan od takvih je SDP, a vidim da i Sindikat govori istim jezikom. Loše je što Sindikat prati jednu stranku, jer tada prestaje biti sindikat. No, meni je najbitnije da smo taj zakon radili sa penzionerima koji ga, kao korisnici, jako dobro razumiju. Došli smo u smješnu situaciju u kojoj SDP, DF i drugi štite penzionere od njih samih, a penzioneri traže taj zakon jer su zadovoljni. Za njih su penzioni sistem i penzija realan novac, a SDP govori o nekom virtuelnom novcu i nekim virtuelnim pravima”, potcrtao je Novalić.
Premijer FBiH pojasnio je na konkretnim primjerima koliko bi se penzija i za koliko umanjilo, odnosno povećalo primjenom novog zakonskog rješenja, ocjenjujući prethodno da je sadašnji penzioni sistem debalansiran i nepravedan, te da je mnoštvo različitih kanala za ulazak u taj sistem stvorilo različite kategorije.
“Prosječna penzija trenutno je 371 KM. Ako sada idemo na bod 14 i ako kažemo da prosječna plata nosi jedan bod u jednoj godini, a radite 40 godina, onda svaki čovjek može iračunati svoju penziju. Recimo 40 godina je imao prosječnu platu, a to je po jedan bod, što pomnoženo sa 14 daje rezultat od 560 KM. Dakle, mi sada imamo prosječnu platu od 850 KM. Onaj ko ima 850 KM i ako je zadržao 40 godina, on dobija penziju o 560 KM. U postojećem penzionom sistemu ima 371 KM. Novi penzioni sistem je za 190 KM povoljniji prosječno. Postoji kategorija koja neće dobiti onoliko koliko bi dobila ovim sistemom. To je povlaštena kategorija, a 14 posto ljudi u ovom sistemu je povlašteno. Recimo, penzije za vojne osiguanike, te za policiju kreću se od 1.100 KM do 2.176 KM. Novi penzioni sistem, broji samo novac izražen u bodovima i broj godina. Ne postoji to da li ste radili ovo ili ono. To je razlog zašto nismo dozvolili da se policijski službenici, uprkos ogromnom pritisku, nađu u novom zakonu o PIO-u jer on ne raspoznaje kategorije, već koliko ste platu imali i koliko ste godina radili. To je jedino mjerilo”, precizirao je premijer FBiH.
Mišljenja je da je potrebno napustiti kliše povlaštenih kateogrija i stvoriti normalan penzioni sistem, jer, kako je naveo, generacije koje dolaze ne zanimaju stečena prava drugih, nego ih zanima kako da ostvare svoje tekuće pravo.
Osvrnuo se i na dopune Zakona o policijskim službenicima, o čemu je takođe trebalo da raspravljaju federalni zastupnici, odnosno na zahtjeve policijskih sindikata. Rješenje je, istakao je premijer FBiH, onakvo kakvo postoji i u zemljama regije, gdje su policijski službenici priznati svojim zakonom, koji predviđa i određene beneficije.
“Mi smo njima izravnali to da se bira pet najpovoljnijih godina kao osnov za penziju. Od toga ide opet po bodovnom sistemu. Izbjegli smo da se to njihovo pravo nađe u zakonu o PIO-u. U njihovim zahtjevima bilo je definisano da njihove penzije budu u zakonu o PIO-u, te da je koeficijent 1, 3. Dakle, da penzije budu 30 posto veće. Imali bismo zakon u kome se definiše osiguranik, a na jednoj strani imamo grupicu od 4.140 zanimanja koja posebno ima neke privilegije što je nedopustivo”, ocijenio je Novalić.
Napomenuo je da zahtjevi za povećanje prava gotovo isključivo dolaze iz javnog sektora, potcrtavši da društvo mora prestati da daje povlastice grupama koje su ionako povlaštene.
“U javnom sektoru je 113.000 ljudi naspram 512.000 ukupno uposlenih. Otkako sam na funkciji premijera FBiH, isključivo iz javnog sektora dobijam zahtjeve. Ne dobijam zahtjeve, recimo, od radnika iz tekstilne industrije, iz drvnog sektora, iz metalnog sektora i slično, za koje znamo da su ugroženi”, kazao je Novalić.
Govorio je i o tužbama javnog sektora prema Vladi FBiH, koje su premašile milijardu KM. U tom kontekstu, istakao je da zahvaljujući novom radnopravnom zakonodavstvu, takve tužbe više ne postoje.
“Postigli smo cilj novim Zakonom o radu i to je profunkcionisalo na evropski način, bez napada na budžete”, dodao je premijer FBiH.
Osvrnuo se i na činjenicu da je jako aktivan na terenu, te da često lično spašava radna mjesta. Brojne firme su u 2017 godini uspješno revitalizirane. Ističe da možda i malo bježi u struku, gdje se najbolje snalazi.
“Dobro razumijem rad kompanija, restrukturiranje. Kada sam dolazio vidio sam da društvo pati zbog tri problema – nerješenog PIO-a, nerješenog problema boračkih populacija i „posustalih kompanija“. Imamo u Vladi odjel za korporativne djelatnosti. Jednostavno smo restrukturirali te firme. Ranije je bio pokušaj da se nekim zakonom sve to sredi odjednom, a svaka kompanija je priča za sebe. Lijek je uvijek poseban. Socijaliziramo one koji ne mogu nastaviti raditi, a zapošljavamo one koji mogu u novom pravnom subjektu, te povezujemo staž onima koji su negdje između“, objasnio je federalni premijer.
Zaključio je – svi koje smo revitalizirali danas rade. Spašeno je 2100 ljudi. Trenutno se radi na revitalizaciji Agrokomerca, koji već radi.
„Krivaja je najveći problem, jer je u sudskom procesu. Da dođe nama, mi bi to brzo rješili. Načinjene su ogromne greške. Vidi se da je to radio neko ko nije od tog zanata. Da nije, već bismo to riješili. Spalo je na tri firme i više nikada nećemo imati taj problem“, siguran je Novalić.
Komentirao je i činjenicu da je u budžetu za 2018. predviđeno 252 miliona maraka za kapitalne investicije. 183 miliona je za brze ceste.
„Prema Tuzli, Goraždu, Lašvi, prvu transferzalu u Sarajevu i mostarsku zaobilaznicu. To je iz akumulirane dobiti javnih preduzeća. Ostatak je za zgrade Vlade u Mostaru, te Sarajevu, kao i neke druge stvari. Ovo je prvi put da je između devet i deset posto budžeta izdvojeno u kapitalne investicije, odnosno razvojnu komponentu federalnog budžeta“, ističe premijer.
Jasan je – autoputeve gradi novac. Ni stranke ni vlade.
„Mi smo zatekli od prethodne vlade zahtjev za akcize. Akcize trebaju za nastavak gradnje. Nikakav novac nismo zatekli. Zatekli smo neplaćenih računa od 173 miliona KM. Preinvestirano je oko 300 miliona KM. Često smo iz Razvojne banke „dopingovali“ Autoceste da održe tekuće kreditne obaveze koje su nastale prije nas. Niko novac ne ostavlja. Prethodna Vlada je bila efikasna u trošenju unaprijed. U budžetu je bilo minus 183 miliona, u poljoprivredi minus 65, u Autocestama minus 162 miliona…“, istakao je Novalić.
Vjerovao je da će biti lakše usvojiti akcize koje su uslov za nastavak gradnje.
„To je rekla i EU i Vašington, Svjetska banka, MMF. I komesar Hahn je to rekao. Trajao je tri godine rat da se akcize usvoje. Oni koji su bili protiv,bili su protiv infrastrukture, komunikacija, jačanja ekonomskog rasta. Da je bilo gradnje bili bismo apsolutni prvaci u Evropi po rastu BDP-a. Možemo biti u idućoj godini. Neko od onih koji suopstruirali je shvatio da ova Vlada ili koalicija može biti veoma uspješna, jer bi to bila revolucija“, kaže Novalić.
Siguran je da se 2018. može očekivati zamah u izgradnji.
Tema razgovora bili su i mladi, koji sve više napuštaju BiH. Kaže Novalić da postoje programi kako bi se mladi zadržali.
„Odlazi se iz BiH već sto godina. Kada Njemačka prima, svi idu. I iz Poljske, Bugarske, Srbije… Iz okruženja ide znatno više nego iz BiH. To je velika šteta. Poslodavci imaju problem jer najbolji odu. Nije to tako veliki odlazak. Kada neko kaže ode sto hiljada, mora reći izvor podataka. Mi ih imamo. To je oko sedam hiljada. Po podacima međunarodnih organizacija BiH najmanje gubi. Najviše Litvanija. Srbije gubi četiri, pet puta više. Ali to nije utjeha. Mi mormao zadržati mlade. Imamo programe. Sjetite se programa od 50 miliona KM koji je pri zapošljavanju bio usmjeren na mlade. I sada imamo iste takve programe preko biroa za zapošljavanje. 14 miliona, pa će ići 13,6 od sljedeće godine ako se budžet usvoji u bilo kakvoj formi“, pojasnio je federalni premijer.
Budžetom je, prvi put u istoriji Federacije, predviđeno 10 miliona za subvencioniranje kupovine stanova.
„Račuamo na mlade ljude. Ako se to pokaže konzumentno, ovo društvo bi taj običaj trebalo uvećavati“, kaže Novalić.
Na današnji dan je 38200 novozaposlenih. Nedostaje oko 11, 12 hiljada do planiraih 50 hiljada. To se može stići narednih mjeseci, smatra premijer.
„Predstoji nam djelatnost u infrastrukturi, termoelektranama, to će omogućiti da se otvori desetak hiljada radnih mjesta. Sasvim je realno 50 hiljada. Imamo novozaposlenih 38200, ali smo morali namiriti i raniji odlazak u penziju. 25 hiljada ljudi je otišlo u penziju, što je previše. Tih 25 hiljada je namireno, pa onda ovih 38 hiljada. Kada gledate ta dva broja imate 60-ak hiljada. Da smo imali uobičajen broj odlazaka u penziju, već bismo imali 50 hiljda novozaposlenih“, siguran je Novalić.
Oni koji napadaju brojku, koji kažu da je to privremeno, manipuliraju, kaže Novalić.
„Ovaj podatak je od Porezne uprave. Sve druge priče nisu tačne. Špekulira se i o statističkom broju, a statistika ne tretira preduzeća ispod pet zaposlenih. A mi imamo devet hiljada zaposlenih u obrtima. Tu je najveći rast zaposlenih“, istakao je premijer FBiH u Temi TV1.
BiH je na začelju regije po visini stranih investicija. To je bila jedna od tema razgovora. Novalić ističe da BiH godinama ima prosjek od pet milijardi, te da je deset posto stranih i 90 posto domaćih.
„Niti jedna država nije pomjerila strane investicije prije nego je ušla u NATO ili prije donošenja radikalnog programa poticanja stranih investicija kao što je to uradila Srbija. Pitanje je je li to zdrav način. Oni odlaze nakon iskorištenja boniteta, ostane neki procenat. BiH za to nema novca i oni koji dolaze je zdrava investicija. Mi možemo primjeniti model poboljšanja poslovnog okruženja, smanjenja parafiskalnih nameta, jednostavnost ubiranja i obraćuna poreza i to radimo. Ove godine je u dva kvartala došlo do značajnijeg povećanja. Uloženon je kao u cijeloj prošloj godini. Razlozi su vjerovatno izvan BiH. Nismo mi zaslužni“, kaže Novalić.
Problem je veliki broj parafiskalnih nameta na svim nivoima vlasti. Federacija je ukinula tri glavna, ostale će biti puno teže jer su na nižim nivoima.
„Oni se teže odriču prihoda. Investitori se teže snalaze“, jasan je Novalić.
Problem otvaranja novih firmi jeste činjenica da je Zakon o notarima pao na Ustavnom sudu.
„Mi smo sada paralizirani. Nismo zbog toga uspjeli napraviti pomka. Radimo na tome. Treba da se izjasni i državni Ustavni sud jer u RS i Evropi to funkcionira na osnovu istih zakona“, kaže Novalić.
Smatra da je okasnio i model javno – privatnog partnerstva.
„Jedan od faktora rasta je dostupnost resursa. Kroz to partnerstvo je olakšana dostupnost privatnog kapitala do javnih resorsa. To je i osjetljivo pitanje. Privatni kapital je agresivan, ali i efikasan. Pitanje je jesmo li voljni da neke resurse stavimo na raspolaganje kapitalu“, kaže Novalić.
Željeznice, tvrdi, neće biti privatizirane. Država je vlasnik infrastrukture.
„Moramo pustiti po pravilima Transportne zajednice da našim prugama svi voze. Telekom je sasvim drugo pitanje. Država treba da ostavi poštu, puteve, koji nisu atraktivni privatnicima i Elektroprivredu u ovom momentu. Mađarska je privatizirala elektroprivredu. Poljska nije. Ona treba ostati dugo u državnom vlasništvu. To ne treba privatizirati. Telekom spada u zonu privatizacije. Zakasnili smo. Društvo neće izvući značajnu korist, ali je utjeha da nemamo problema s Telekomom, daje profit, ali smo mogli više uzeti prije. Društvo nije spremno da govori o privatizaciji Telekoma“, kaže Novalić.
Govorilo se i o suzbijanju sive ekonomije. Četvrtina prometa u FBiH je u sivoj ekonomiji.
„Sa Vladom RS smo donijeli 26 mjera zajedničkih. Neke smo proslijedili Vijeću ministara. Iammo preko sto spremnih mjera koje dolaze na Vladu nakon nove godine. Taj prostor je jako smanjen. Prihodi govore da to traje“, ističe Novalić.
Federalni premijer je govorio i o radu pod stalnim pritiskom koalicionih partnera. To rad Vlade čini stresnim.
„Teško je održati fokus na važnim stvarima ako se opterete politikanstvom i izbornim kalkulacijama. Usvojili smo 26 zakona u Parlamentu, 36 čeka na usvajanje. Nastavljamo se baviti reformama. Sve bi bilo mnogo lakše da nema oprerećenja među koalicionim partnerima. I da koalicija funkcionira, neke zakone koji se tiču velikog broja ljudi je teško donijeti. Otvorila su nam se vrata da rješavamo korupciju“, objasnio je Novalić.
Vlada je često taoc loših odnosa stranačkih lidera.
„Vjerujte, veoma često na Domu naroda zakaže HDZ na onome što su donosili njihovi ministri. Vrlo često i SBB povuče poteze koji nisu u skladu s potezima ministara. Često je to uzrokovano odnosima među liderima ili strankama koje su zacrtale ciljeve i reflektira se na nešto na što ne bi trebalo, recimo zakon o PIO, koji se tiče isključivo penzionera“, objasnio je Novalić.
Osvrnuo se i na nezadovoljstvo poljoprivrednika. Kaže da se mora razvijati ono što na našem prostoru može uspjeti.
„Osnovni problem je mali budžet i što nemamo profesionalizirana poljoprivredna gazdinstva koja su preduzeća. Imamo raširenu proizvodnju. Mlijeko nam prodaju i oni koji imaju jednu i oni koji imaju 500 krava. To se mora urediti, ne možemo usvojiti ruralnu strategiju zbog disonance između RS i države. Još ne struje ni znanja ni novac iz EU. Naši su budžeti slabi za podupiranje poljoprivrede. Predstoji veliko restrukturiranje u poljoprivredi“, naveo je Novalić.
Prioritet u 2018. je zakon o PIO-u. Time bi zatvorili poglavlje socijalno ugroženih kategorija.
„Ne možete raditi ozbiljne reformske poteze bez socijalnog mira. Tu je i nastavak reformi kroz sedam, osam zakona. Doprinosi, koncesije, šume, vode… I efikasan početak borbe protiv korupcije. Nema aktivne volje. Volio bih da se to načne“, kaže Novalić.
Nakon mandata, Novalić se vraća svom životu.
„Nisam ni došao tako što sam bio kandidat na listama. Opredjeljenje mi je da se vratim svom poslu. Ovaj posao treba iskustvo iz privrede. Vlade su kao preduzeća, upravlja se na istim principima. Neke metode smo donijeli i pokazale su velike rezultate. Uveli smo da se napiše šta će se raditi, prati i mjeri urađeno. Ovo se kosi s opozicionim i političkim percepcijama“, zaključio je premijer FBiH Fadil Novalić u Temi TV1.
(Vijesti.ba)
